Koliko košta struja u EU, a koliko u Srbiji

Cene električne energije u domaćinstvima u Evropskoj uniji porasle su u proseku na 21,1 evro za 100 kilovat-sati (odnosno za 3,5 odsto) između druge polovine 2017. i druge polovine 2018. godine, pokazuje nedavno objavljeno israživanje Evrostata.
Koliko košta struja u EU, a koliko u Srbiji
Foto: Pixabay
To znači da je prosečna cena električne energije u domaćinstvima u EU bila samo za 0,1 evra po kilovat-satu veća u odnosu na drugu polovinu 2015. godine, što je svojevremeno bio rekord u poslednjih deset godina.
 
Ovo istraživanje obuhvatilo je i Srbiju, u kojoj je za period od druge polovine 2017. do druge polovine 2018. godine zabeležen rast cene električne energije za 0,9 odsto.
 
Takođe, kada je u pitanju prosečna cena električne energije za 100 kilovat-sati tokom druge polovine 2018. godine, u Srbiji je taj iznos bio 7,1 evro ili 837,9 dinara.
 
U članicama EU cene električne energije u domaćinstvima u drugoj polovini 2018. godine kretale su se različito: od 10,1 evra za 100 kilovat-sati u Bugarskoj do 30 evra i više za 100 kilovat-sati u Danskoj, Nemačkoj i Belgiji.
 
Cena gasa za domaćinstva u proseku je porasla za 5,7 odsto u periodu od druge polovine 2017. godine do 2018. za 6,7 evra za 100 kilovat sati. To je i dalje 0,5 evra za 100 kilovat-sati manje nego u drugoj polovini 2014. godine, kada je bila rekordna cena za poslednjih deset godina.
 
Među državama članicama, cene gasa u domaćinstvima u drugoj polovini 2018. godine kretale su se ispod četiri evra za 100 kilovat-sati u Mađarskoj, Rumuniji i Hrvatskoj; zatim oko devet evra za 100 kilovat sati u Holandiji, Španiji, Danskoj i Italiji i više od 12 evra za 100 kilovat-sati u Švedskoj.
 
Najveći rast cena električne energije među članicama EU (u periodu od druge polovine 2017. godine do druge polovine 2018. godine) zabeležen je na Kipru i to od 19,6 odsto, zatim u Španiji 13,8 odsto, Holandija za 9,7 odsto, Velika Britanija za 8,6 odsto, Irska za 7,8 odsto i Estonija za 7,5 odsto.
 
S druge strane, pad cene električne energije zabeležen je samo u četiri zemlje i to u Letoniji od -4,5 odsto, Poljskoj -2,5 odsto, Nemačkoj -1,6 odsto i Litvaniji za -0,9 odsto.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Pinokio

    28.05.2019 18:12
    Hajde napravite tabelu u kojoj će biti naša cena (sa svm dodacima) i uporediti sa cenama u drugim zrmljama. Isto tako grejanje. Plate nemojte da poredite, biće nam muka.
  • hm

    27.05.2019 15:26
    Meni struja zaista nije problem i cini najmanju stavku na mom mesecnom racunu. Da je triput veca cena, ne bih imala sta da kazem, kad na sve strane gori i sve sto radim mi je vezano za struju.
    Vise bi me zanimalo da uporedite npr. cenu struje i obaveznog centralnog grejanja u prosecnom novosadskom stanu i isto to u bilo kom evropskom. Pa da postavimo neka pitanja toplani...
  • Pjer

    27.05.2019 12:33
    Kao i obično poredite babe iža
    Da li je moguće izvršiti poređenje,kad ne znamo ni način račinanja? Verovatno ste izostavili onih 700-900 dinara, koji plaćamo trošili ne trošili? Pa neka je i tačno da je struje 3 puta jeftinina nego u nemačkoj. Naša prosečna plata 54.000 din ili 462 evra. Kolika je prosečna plata u Nemačkoj??? Pa neka je 2500 evra, a sto posto je veća, znači 5,4puta veća. I ? Šta sad?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?

U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?

Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?

Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.

Da li ćete dočekati penziju?

Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.

Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.