Promene tokova otpada neophodne, ekološka naknada skupa, deo novca završava u sivoj zoni

Kompanije u oblasti gumarske i hemijske industrije saglasile su se da su promene posebnih tokova otpada u Srbiji neophodne.
Promene tokova otpada neophodne, ekološka naknada skupa, deo novca završava u sivoj zoni
Foto: Pixabay

Reprezentativne kompanije u oblasti gumarske i hemijske industrije saglasile su da su promene posebnih tokova otpada u Srbiji neophodne, kako bi postao transparentniji i efikasniji, uz ocenu da je ekološka naknada koju plaćaju proizvođači trenutno previsoka.

Na stručnom skupu o odgovornosti proizvođača prema životnoj sredini koji su organizovali Udruženja za hemijsku, gumarsku industriju i industriju nemetala i Centra za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije (PKS), predstavnici kompanija su upozorili da ekološka taksa u ovom trenutku u ceni pojedinih proizvoda učestvuje i do šest odsto, saopšteno je danas iz PKS.

"Kompanije su spremne da investicijama podrže realizaciju rešenja zasnovanih na principima cirkularne ekonomije kako bi se guma kao sirovina vratila u proizvodnju", kazao je Dragan Stevanović, sekretar Udruženja za hemijsku, gumarsku industriju i industriju nemetala PKS.

U saopštenju PKS navodi se i da se deo novca od takse ne vraća u reciklažnu industriju, već da "završava u sivoj zoni".

Prema oceni kompanija, novi sistem treba da bude jednako obavezujuć za sve učesnike na tržištu Srbije, a novac prikupljen od ekološke takse trebalo bi da bude korišćen za nove investicije i modernizaciju tehnologija.

"Efikasniji, investicioni sistem upravljanja otpadom, omogućio bi da u produženom veku proizvoda, samo od otpadne gume, na primer, nastane stotinu novih proizvoda. Na taj način, u industrijskoj simbiozi, otpad velikih industrija postaje sirovina za male biznise u gumarskoj industriji", kaže Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju PKS.

Na skupu je navedeno i da se u Srbiji godišnje generiše oko 1.000 tona otpada samo od baterija, a da ne postoji sakupljanje te vrste otpada.

"Ozbiljan problem predstavlja tretman opasnog otpada, i stoga je u novoj deceniji, 2020-2030, neophodno napraviti strateške promene u uvođenju modela produžene odgovornosti proizvođača i nove odgovornosti za štetu učinjenu prema životnoj sredini", dodaje se u saopštenju.

PKS navodi i da je stav resornog ministarstva je da su pored investicije neophodna i izmena postojećih zakonskih rešenja, pre svega Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu i Zakona o upravljanju otpadom iz 2016. godine, u skladu sa evropskim propisima.

OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Rat za retke minerale

Do pre pola veka samo su fizikohemičari znali za elemente poput galijuma ili telura čija je upotreba i na globalnom planu, samim tim i potražnja, bila minimalna.

BDP Srbije veći dva odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u periodu od januara do septembra 2025. međugodišnje je uvećan za oko dva odsto, a najveću zaslugu za to ima rast industrijske proizvodnje.

Banka broj 1 za oročenu deviznu štednju

AikBank, najveća domaća privatna banka u Srbiji, još jednom opravdava svoju reputaciju banke broj jedan za oročenu deviznu štednju građana i u Nedelji štednje.

Arktička ruta: Kraći put od Kine do Evrope

Brod "Istanbulbridge" u vlasništvu nacionalne kineske kompanije za pomorski saobraćaj ostaće zabeležen kao prvi brod koji je iz kineskih voda do Evrope doplovio koristeći se plovnom rutom kroz Arktik.