Promene tokova otpada neophodne, ekološka naknada skupa, deo novca završava u sivoj zoni

Kompanije u oblasti gumarske i hemijske industrije saglasile su se da su promene posebnih tokova otpada u Srbiji neophodne.
Promene tokova otpada neophodne, ekološka naknada skupa, deo novca završava u sivoj zoni
Foto: Pixabay

Reprezentativne kompanije u oblasti gumarske i hemijske industrije saglasile su da su promene posebnih tokova otpada u Srbiji neophodne, kako bi postao transparentniji i efikasniji, uz ocenu da je ekološka naknada koju plaćaju proizvođači trenutno previsoka.

Na stručnom skupu o odgovornosti proizvođača prema životnoj sredini koji su organizovali Udruženja za hemijsku, gumarsku industriju i industriju nemetala i Centra za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije (PKS), predstavnici kompanija su upozorili da ekološka taksa u ovom trenutku u ceni pojedinih proizvoda učestvuje i do šest odsto, saopšteno je danas iz PKS.

"Kompanije su spremne da investicijama podrže realizaciju rešenja zasnovanih na principima cirkularne ekonomije kako bi se guma kao sirovina vratila u proizvodnju", kazao je Dragan Stevanović, sekretar Udruženja za hemijsku, gumarsku industriju i industriju nemetala PKS.

U saopštenju PKS navodi se i da se deo novca od takse ne vraća u reciklažnu industriju, već da "završava u sivoj zoni".

Prema oceni kompanija, novi sistem treba da bude jednako obavezujuć za sve učesnike na tržištu Srbije, a novac prikupljen od ekološke takse trebalo bi da bude korišćen za nove investicije i modernizaciju tehnologija.

"Efikasniji, investicioni sistem upravljanja otpadom, omogućio bi da u produženom veku proizvoda, samo od otpadne gume, na primer, nastane stotinu novih proizvoda. Na taj način, u industrijskoj simbiozi, otpad velikih industrija postaje sirovina za male biznise u gumarskoj industriji", kaže Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju PKS.

Na skupu je navedeno i da se u Srbiji godišnje generiše oko 1.000 tona otpada samo od baterija, a da ne postoji sakupljanje te vrste otpada.

"Ozbiljan problem predstavlja tretman opasnog otpada, i stoga je u novoj deceniji, 2020-2030, neophodno napraviti strateške promene u uvođenju modela produžene odgovornosti proizvođača i nove odgovornosti za štetu učinjenu prema životnoj sredini", dodaje se u saopštenju.

PKS navodi i da je stav resornog ministarstva je da su pored investicije neophodna i izmena postojećih zakonskih rešenja, pre svega Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu i Zakona o upravljanju otpadom iz 2016. godine, u skladu sa evropskim propisima.

OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta

Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.

Digitalni evro je uskoro među nama

Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.

Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro

Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.