Gde ide novac od poreza: Od 1.000 dinara 215 ide za plate u javnom sektoru
Građani Srbije gotovo dve trećine državnog budžeta pune plaćanjem PDV-a i akciza, a dinar koji stave u državnu kasu u toku 2022. godine će najvećim delom biti potrošen na tekuće rashode.
Foto: Pixabay
To za list Nova objašnjava ekonomista Mihailo Gajić, direktor istraživačke jedinice Libertarijanskog kluba Libek.
Kad građani plaćaju porez, jedan deo tog novca odlazi u republički budžet, dok drugi završava u budžetu lokalnih samouprava i socijalnih fondova. Tako, na primer, doprinosi za penziono i invalidsko osiguranje idu na račun Penzijsko-invalidskog fonda, a doprinosi za zdravstveno osiguranje na račun Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Porez na imovinu pripada gradu ili opštini na kojoj poreski obveznik živi, a porez na zarade se deli između grada ili opštine i republičkog budžeta.
Sa druge strane, carine, PDV, akcize, porez na dobit su isključivo prihodi republičkog budžeta, a tu su i razni manji poreski i neporeski prihodi, kao što su takse i naknade, dobit javnih agencija i preduzeća.
"Najviše novca u budžet, skoro tri četvrtine ukupnih prihoda, dolazi od PDV-a, poreza koji se naplaćuje na kupovinu svakog dobra ili usluge, i akciza, odnosno dodatnih poreza koji se naplaćuju na gorivo, cigarete i alkohol, kao na proizvode koji imaju loše efekte po životnu sredinu ili zdravlje ljudi, koje treba sanirati", objašnjava Gajić.
On podseća da, bez obzira na to od koje vrste poreza potiče novac, on nema unapred određenu namenu i sav završava u istom budžetu "koji je kao klin čorba - ubaciš šta imaš pa uzmeš šta kutlačom zahvatiš". Poznato je da se čak dve trećine "sipa" za takozvane tekuće rashode.
"Među tekućim rashodima su pojedinačno najveći za plate zaposlenih u državnoj službi – u pitanju nisu samo državni činovnici, već i zaposleni u obrazovanju i drugim službama. Izuzetak čine zaposleni u zdravstvu, čije plate se finansiraju iz RFZO, kao i zaposleni u javnim preduzećima, čije plate idu iz finansija samih preduzeća, mada su neka od njih obilato potpomognuta subvencijama", objašnjava.
Posle tekućih rashoda druga najvažnija pojedinačna stavka jesu javne nabavke, koje obuhvataju kupovinu potrošnog i trajnog manje-više celokupnog materijala, osim lekova na recept koji se finansiraju preko RFZO.
"Međutim, kako prihodi samo od doprinosa nisu dovoljni da se u potpunosti finansiraju penzije i zdravstvena zaštita, država uskače transferima sredstava iz budžeta da popuni ove rupe, a tu su i transferi za finansiranje lokalnih samouprava – Vojvodine, gradova i opština", navodi Gajić za list Nova.
Kako se deli novac?
Koliko i na šta država tačno troši, Gajić ilustruje primerom.
"Ukoliko u vidu poreza građanin uplati 1.000 dinara, država će od tog novca 215,3 dinara da potroši na plate zaposlenih u državnoj službi, 94,8 na javne nabavke, 74,5 na PIO, 71,6 dinara na socijalnu zaštitu, 60,5 dinara na transfere drugim nivoima vlasti, 43,6 na RFZO. Od ostatka novca će 240,9 dinara dati za javne investicije, 85 za subvencije, 68,8 za otplatu kamata i 44,9 dinara za ostale rashode", navodi.
U međunarodnom poređenju, Srbija ne odskače mnogo od drugih evropskih država koje imaju slične sisteme socijalne zaštite, na primer, Nemačke. Čak imamo i slične nivoe javne potrošnje kroz budžet i sličan veliki deo poreskih stopa, ocenjuje Gajić.
"Prva razlika je u tome što kod nas manje novca dolazi od poreza na dobit i zarade, jer imamo i manje razvijenu privredu, a više kroz poreze na potrošnju (PDV i akcize). Takođe, porezi su relativno više upućeni na srednji sloj i bogatije u Nemačkoj, a kod nas na srednji sloj i siromašnije - jer kod nas ne postoje progresivne stope poreza na dohodak (sa rastom prihoda rastu i poreske stope), a porezi na potrošnju po svojoj prirodi više pogađaju siromašnije. Druga razlika je u tome što mi više novca trošimo na subvencije, prvenstveno preduzećima u državnom vlasništvu, ali i privatnim investitorima, kao i na otplatu javnog duga (iako nam je nivo duga sličan, kamate su za nas više), a znatno manje novca na socijalnu zaštitu, kao što je pomoć nezaposlenima, siromašnima i onima sa nižim prihodima, ali i programe kao što su dečiji dodaci", ističe Mihailo Gajić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srbija bez struje za pet godina: Šta je Vučić hteo da kaže
06.02.2026.•
14
I dok se situacija sa NIS-om i naftom još nije razrešila, a nije izvesno ni šta će biti sa nabavkom gasa iz Rusije, zapodenula se i kriza u trećem energetskom sektoru.
Koliko trošimo na hranu: Više nego Hrvati i Slovenci
06.02.2026.•
14
Neposredno pred donošenje uredbe kojom su ograničene marže u trgovinskim lancima, prosečna srpska porodica izdvojila je samo za hranu, u avgustu prošle godine 42,5% prosečne zarade.
Evropska centralna banka ne menja kamate
05.02.2026.•
0
Evropska centralna banka (ECB) ostavila je danas ključne kamatne stope nepromenjene, kako se i očekivalo, potvrđujući da bi inflacija trebalo da se stabilizuje i minimalizuje uticaj jakog evra na monetarnu politiku.
Đedović Handanović razgovarala o NIS-u sa predstavnicima ADNOK-a
05.02.2026.•
4
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je u Abu Dabiju o budućoj saradnji u naftnom sektoru Srbije s rukovodstvom naftne kompanije ADNOК iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Otkriveno još zlata na Rogozni, Ziđin povećava udeo u australijskoj firmi Strikland
05.02.2026.•
13
Ziđin Mining Group dodatno učvršćuje svoj strateški položaj u australijskoj kompaniji Strickland Metals koja istražuje zlato na planini Rogozni kod Novog Pazara.
Antonijević: Utvrđeno kako osobe u zatvoru mogu da podnesu zahtev za legalizaciju
04.02.2026.•
0
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević saopštio je da je utvrđen mehanizam da lica koja su na izdržavanju zatvorske kazne neposredno pokrenu postupak evidentiranja i upisa prava, bez dodatnih ograničenja.
Država se zadužila za još skoro 16 milijardi dinara i tu ne staje
04.02.2026.•
14
Uprava za javni dug u utorak je okončala drugu aukciju petogodišnjih državnih obveznica u ovoj godini, koje dospevaju 30. jula 2030. godine.
Ministarka Đedović: U toku pregovori MOL-a i ADNOC-a o preuzimanju NIS-a, i Srbija uključena u razgovore
04.02.2026.•
10
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović da su u toku pregovori između mađarskog MOL-a i državne naftne kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata ADNOC sa Gaspromnjeftom o preuzimanju ruskog udela u NIS-u.
Kad januar ogoli sistem
04.02.2026.•
5
Srbija se dugo hvalisala da je proizvođač sa znatnim viškovima električne energije.
Cene polovnih automobila ostaju visoke i ove godine
04.02.2026.•
2
Prema prognozama stručnjaka, u ovoj godini cene polovnih automobila neće biti niže, što je posledica ne samo promenljivih zakona već i globalnih događaja.
Ilon Mask postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara
04.02.2026.•
21
Američki preduzetnik Ilon Mask je postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara nakon što je njegova firma SpaceX kupila njegovu kompaniju za veštačku inteligenciju xAI.
Srbija 2026. godine dobija ruski gas po "najboljoj ceni u Evropi"
03.02.2026.•
10
Srbija će tokom cele 2026. godine dobijati ruski gas "po najboljoj ceni u Evropi i pod najpovoljnijim uslovima", izjavio je danas ministar bez portfelja u Vladi Srbije Nenad Popović.
Ilon Mask spojio dve svoje najveće firme: SpaceX i xAI postali najvrednija kompanija na svetu
03.02.2026.•
4
SpaceX preuzeo je xAI, spajajući dve od najambicioznijih kompanija Ilona Maska u najvredniju privatnu kompaniju na svetu.
U jesenjoj setvi prošle godine zasejano 5,5 odsto više hektara
02.02.2026.•
0
U Srbiji je u prošlogodišnjoj jesenjoj setvi zasejano 842.347 hektara površine.
Tramp najavio smanjenje carina za Indiju jer je pristala da ne kupuje rusku naftu
02.02.2026.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp je danas najavio smanjenje carina na uvoz robe iz Indije sa 25 odsto na 18 odsto jer je njen premijer Narendra Modi pristao da više ne kupuje rusku naftu.
Stručnjak za energetiku: EPS planira rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje
02.02.2026.•
2
EPS u planu poslovanja za period od 2026. do 2028. godine predviđa rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje, a za isto toliko pad proizvodnje iz sopstvenih kapaciteta, kaže stručnjak za energetiku Željko Marković.
NIS prošle godine poslovao sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara
02.02.2026.•
5
Naftna industrija Srbije (NIS) poslovala je u 2025. godini sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara, objavila je danas kompanija.
EU: Pojačaćemo napore radi rešenja problema prevoznika sa Zapadnog Balkana
02.02.2026.•
0
Evropska unija (EU) i njene članice će pojačati napore radi pronalaska rešenja za probleme boravka određenih profesionalnih kategorija sa Zapadnog Balkana u tom bloku, uključujući profesionalne vozače.
Poljoprivrednici: Neko debelo zarađuje na niskoj ceni pšenice i njenim proizvođačima
02.02.2026.•
28
Poljoprivrednici Banata ocenjuju da je neprihvatljiva odluka resornog ministra da isplata direktnih subvencija po hektaru od 18.000 dinara ove godine mora da se pravda računima za kupovinu repromaterijala.
Rast BDP-a Srbije prošle godine bio dva odsto
02.02.2026.•
5
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2025. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 2,2 odsto.
Komentari 7
Fiđi
A
E
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar