Čuveni Dr Doom o megapretnjama za budućnost sveta: Treći svetski rat je, zapravo, već počeo
Jedan od najpoznatijih ekonomista današnjice Nurijel Rubini, u opširnom intervjuu za nemački Špigl govorio je o megapretnjama koje će uticati na našu budućnost.
Rubini je predvideo finansijsku krizu 2008. godine, a njegova pesimistička predviđanja donela su mu nadimak "Dr Doom", ali bi više voleo da ga zovu "Dr Realista".
On je pojasnio da su pretnje o kojima je pisao u novoj knjizi ("MehaThreats") stvarne.
"Šezdesete i sedamdesete proveo sam u Italiji. Tada nije bilo zabrinutosti zbog nuklearnih pretnji, niko nije pominjao klimatske promene i globalnu pandemiju. Nije bilo govora o tome da nam roboti preuzimaju poslove, živeli smo u stabilnim demokratijama, čak i ako nisu savršene. Javni dug nije bio visok, nismo imali prestaro stanovništvo. To je svet u kome sam odrastao. Danas moram da brinem o svemu tome", objasnio je Rubini.
Ispričao je kako je nedavno u Vašingtonu, na sastanku MMF-a, ekonomski istoričar Najl Ferguson prokomentarisao da bismo imali sreće da nas zadesi kriza poput one iz 70-ih, a da nema rata poput 40-ih. Na istom sastanku, savetnici za nacionalnu bezbednost izrazili su zabrinutost zbog umešanosti NATO-a u rat između Rusije i Ukrajine, piše Jutarnji list.
"Upravo sam jutros pročitao da Bajdenova administracija očekuje da Kina uskoro napadne Tajvan. Iskreno rečeno, Treći svetski rat je zapravo već počeo, svakako u Ukrajini i na Internet prostoru", tvrdi Rubini.
On je u intervjuu za Špigl izneo stav da bi političari prvo trebalo da vode računa o ratu u Ukrajini, pa tek onda da reše krizu u Iranu, Izraelu ili Kini. U isto vreme, morali bi da razmišljaju o inflaciji i recesiji, odnosno stagflaciji.
"Evrozona je već u recesiji i mislim da će to biti dugo i ružno. U Velikoj Britaniji je još gore", tvrdi on.
Govoreći o pandemiji, on je napomenuo da je situacija pod kontrolom, ali da bi uskoro mogle da se pojave nove varijante Covid-19. On kaže da su klimatske promene "usporena katastrofa koja se ubrzava".
Za svaku od 10 pretnji koje opisuje u svojoj knjizi, rekao je, može da iznese deset primera koji se dešavaju upravo sada, a ne u dalekoj budućnosti.
Zatim je govorio o opasnostima klimatskih promena uz nekoliko primera.
"Ovog leta bila je suša u svim delovima sveta, pa i u SAD. U blizini Las Vegasa, suša je bila toliko jaka da su tela mafijaša iz 50-ih pronađena u presušenim jezerima. U Kaliforniji farmeri prodaju svoja prava na vodu jer je to isplativije od uzgoja bilo čega. Na Floridi više ne možete da osigurate kuću na obali. Polovina Amerikanaca će morati da se preseli na Srednji zapad ili u Kanadu. To je nauka, a ne nagađanje", rekao je.
Druga pretnja koju Nurijel Rubini opisuje u svojoj knjizi tiče se odnosa između SAD i Evrope. On tvrdi da bi Amerika mogla da izvrši pritisak na Evropu sa ciljem da ograniči ekonomske odnose sa Kinom jer ne želi da ugrozi američko vojno prisustvo na kontinentu. On tvrdi da se takav scenario već igra.
"SAD su uvele nove propise o zabrani izvoza poluprovodnika kineskim kompanijama za veštačku inteligenciju (AI), vojnu upotrebu ili kvantno računarstvo. Evropljani žele da nastave da posluju sa SAD i Kinom, ali to neće biti moguće zbog pitanja nacionalne bezbednosti. Trgovina, finansije, tehnologija, internet: sve će biti podeljeno na dva dela", navodi on.
Američki ekonomista je prokomentarisao da je Nemačka napravila veliku grešku jer se u velikoj meri oslanjala na energente iz Rusije. Povodom priče da kineska kompanija Cosco treba da kupi delove Luke Hamburg, Rubini ističe da ostaje da se vidi šta je svrha takve namere Kine.
"Kina, naravno, neće vojno preuzeti nemačke luke, kao što bi mogla u Aziji ili Africi. Ali mislim da to nije baš pametna ideja", rekao je.
Ispričao je i zanimljivu anegdotu iz razgovora sa predsednikom jedne afričke zemlje. Pitao ga je zašto je kupio 5G tehnologiju od Kine, a ne od Zapada.
"Odgovorio je da su oni mala država i da će ih ionako neko špijunirati, pa nema razloga da ne uzmemo kinesku tehnologiju jer je jeftinija."
On je objasnio kako Kina povećava svoju ekonomsku, finansijsku i trgovinsku moć u mnogim delovima sveta.
Na pitanje da krizu iz 70-ih godina prošlog veka, kada je svet takođe doživljavao energetsku krizu, visoku inflaciju i stagflaciju, uporedi sa današnjim stanjem, on je rekao da je danas mnogo teže.
"Tada nismo imali toliko javnog i privatnog duga kao danas. Ako centralne banke podignu kamatne stope za borbu protiv inflacije, to će dovesti do bankrota mnogih zombi kompanija, banaka u senci i vladinih institucija. Osim toga, naftnu krizu izazvalo je mnogo više geopolitičkih šokova nego tada. Zamislite samo posledice kineskog napada na Tajvan, koji proizvodi 50% svih poluprovodnika na svetu, od čega je 80% vrhunskih. To bi bio globalni šok. Danas smo mnogo više zavisni od poluprovodnika nego od nafte", upozorio je Rubini.
U svojoj knjizi on opisuje klimatske promene kao najveću megapretnju.
"Moramo da brinemo o svemu u isto vreme, jer su sve ove megapretnje međusobno povezane. Jedan primer: trenutno ne postoji način da se značajno smanji emisija CO2 bez ekonomskog pada. Iako smo 2020. godine imali najgoru recesiju u poslednjih 60 godina, emisije gasova staklene bašte su pale za samo 9 procenata. S druge strane, bez snažnog ekonomskog razvoja nećemo moći da rešimo problem duga. Zato moramo pronaći druge načine da rastemo bez emisije gasova staklene bašte", rekao je on.
Izrazio je zabrinutost zbog opstanka demokratije protiv autoritarnih sistema poput Rusije ili Kine. On je podsetio da su demokratije krhke kada se u svetu dešavaju veliki šokovi, dodajući da se uvek nađe mačo muškarac koji kaže da će "spasiti državu", a onda za to okrivljuje strance.
Tvrdi da je Vladimir Putin uradio upravo to sa Ukrajinom.
"Erdogan bi to mogao da uradi sa Grčkom sledeće godine, mogao bi da pokuša da napravi krizu jer mu u suprotnom preti poraz na izborima. Ako se Donald Tramp ponovo kandiduje i izgubi, ovaj put bi mogao otvoreno da pozove pristalice da napadnu Kapitol. Mogli smo biti svedoci nasilja i pravog građanskog rata u SAD. Situacija u Nemačkoj izgleda relativno dobro. Ali ne znamo šta će se dogoditi ako ekonomija počne da slabi i ljudi glasaju za desnicu", rekao je on.
Nurijel Rubini je na kraju razgovora za Špigl izneo mogući scenario u slučaju nuklearnog rata.
"Tokom pandemije nisam pobegao u Hemptonse ili Majami kao mnogi drugi. Ostao sam ovde, bio svedok demonstracija Black Lives Matter, dobrovoljno se prijavio da pomognem beskućnicima. Svaki dan sam bio svedok očaja mnogih prijatelja umetnika koji su ostali bez posla i nisu mogli da plate kiriju. Ostaću u Njujorku čak i ako ga pogodi uragan koji može dovesti do nasilja i haosa. Moramo da se suočimo sa svetom kakav jeste. Čak i ako dođe do nuklearnog rata. Jer će prva bomba pasti na Njujork, a sledeća na Moskvu", upozorio je.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Gasni aranžman Srbije ističe: Odakle i po kojoj ceni ćemo ubuduće snabdevati državu?
16.12.2025.•
0
Šta će biti sa Naftnom industrijom Srbije pitanje je koje već mesecima opterećuje domaću javnost.
Zbog EU sankcija Rusiji, grčko-austrijska naftna firma obustavlja isporuku goriva
16.12.2025.•
0
Austrijsko-grčka kompanija za trgovinu naftnim proizvodima "Cetracore-Jetoil SA" danas je objavila da zbog sankcija EU Rusiji obustavlja poslovanje od računovodstva do isporuke goriva.
Ministarka Đurđević Stamenkovski: Broj nezaposlenih prepolovljen od 2015.
16.12.2025.•
4
Stopa nezaposlenosti u Srbiji u trećem kvartalu ove godine iznosi 8,2 odsto, izjavila je danas ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.
NBS uvela novu meru: Menjačnice više ne mogu da naplaćuju proviziju pri prodaji evra
16.12.2025.•
18
Narodna banka Srbije donela je privremenu meru kojom se ukida mogućnost naplate provizije u menjačnicama prilikom prodaje evra građanima.
Ilon Mask prva osoba na svetu čije je bogatstvo premašilo 600 milijardi dolara
16.12.2025.•
4
Američki preduzetnik Ilon Mask prva je osoba u svetu čije je bogatstvo premašilo 600 milijardi dolara, objavio je magazin "Forbs".
U Srbiji u oktobru izdato oko tri odsto manje građevinskih dozvola nego pre godinu dana
15.12.2025.•
0
U Srbiji je u oktobru ove godine izdato 3.511 građevinskih dozvola, što je 2,9 odsto manje nego u istom mesecu prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Nema bezbolnog rešenja za NIS
15.12.2025.•
16
Prošlo je bezmalo sedamdeset dana kako od JANAF-a nije stigla ni kap sirove nafte i očigledno je da SAD neće lako ukinuti oštro sankcionisanje Naftne industrije Srbije.
Povećanje minimalca za mnoge poslodavce preveliki zalogaj, najavljuju otkaze
15.12.2025.•
22
Poslodavci razliku u troškovima zbog povećanja minimalca nameravaju da kompenzuju povećanjem cena proizvoda i usluga, a oni kojima to ne pomogne posegnuće za otkazima.
Rekordna vrednost srebra: Cena mu od početka 2025. porasla 113 odsto
15.12.2025.•
0
Poskupljenje zlata već dugo ne iznenađuje, ali je sada i srebro dostiglo istorijski maksimum od 60 dolara po unci.
NBS povećala zlatne rezerve: Šta to govori i koliko srpsko zlato zapravo vredi?
15.12.2025.•
6
Narodna banka Srbije poslednjih godina značajno je povećala količinu zlatnih rezervi, koje danas premašuju 50 tona.
Ruski maloprodajni lanac stiže u Srbiju: Prve prodavnice u prvom kvartalu 2026. godine
15.12.2025.•
36
Ruski maloprodajni lanac Fix Price planira da otvori prve prodavnice u Srbiji u prvom kvartalu 2026. godine, objavila je kompanija.
Država za fabriku u Nišu dala Aristonu 22,2 miliona evra
15.12.2025.•
5
Kompanija Ariston, koja proizvodi bojlere i sisteme za grejanje, otvorila je pogon u Nišu.
Otvoren novi IPARD poziv za voćarstvo, rok za prijavu 31. decembar
14.12.2025.•
2
Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede raspisala je četvrti javni poziv u okviru IPARD programa.
Ministarstvo privrede dodeljuje 400 miliona dinara za izlazak firmi na inostrana tržišta
14.12.2025.•
0
Ministarstvo privrede pokrenulo je program podrške kompanijama koje planiraju izlazak na inostrana tržišta, objavila je ministarka Adrijana Mesarović na Instagramu.
Živković: EPS u 2025. ostvaruje dobit, proizvodnja stabilna
14.12.2025.•
3
Generalni direktor Elektroprivede Srbije (EPS) Dušan Živković izjavio je danas da je EPS u zimsku sezonu ušla spremna, da je proizvodnja uglja i električne energije stabilna.
Stroža primena šengenskih pravila dovodi prevoznike iz Srbije u problem
14.12.2025.•
17
Transportni sektor u Srbiji i regionu suočava se sa problemima zbog šengenskog pravila da državljani van EU mogu boraviti najviše 90 dana u 180 dana na teritoriji Šengena.
Finansijski konsultant: Pitanje je da li bi država bila u stanju da uspešno upravlja NIS-om
13.12.2025.•
24
Finansijski konsultant Vladimir Vasić ocenio je da bi, sa strateškog stanovišta, za Srbiju bilo najpovoljnije da postane stoprocentni vlasnik Naftne industrije Srbije.
"Plan blokadera" u režiji Informera: "Bako, napravi mi palačinke" - o čemu je reč?
13.12.2025.•
21
Prorežimski tabloid Informer tvrdi da je došao u posed navodnog "plana" studenata, pod radnim nazivom "Testirajmo elektroenergetski sistem Srbije" ili alternativnog imena "Bako, napravi mi palačinke".
Nikezić: Srbija odmah da preuzme NIS, sankcije rezultat šibicarske politike Vučića
13.12.2025.•
15
Potpredsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dušan Nikezić izjavio je da Srbija više ne sme da čeka i mora odmah da preuzme upravljanje Naftnom industrijom Srbije (NIS).
Iran podigao cene benzina prvi put od 2019. godine: I dalje među najjeftinijima na svetu
13.12.2025.•
1
Iran je podigao cene subvencionisanog benzina, prvi put od 2019. godine, kada su zbog poskupljenja goriva izbili veliki protesti u kojima je poginulo više od 300 osoba.
Ministarstvo: Razumemo probleme mlekara, ali njih izazivaju spoljni faktori
12.12.2025.•
12
Država je svesna izazova sa kojima se domaći mlekarski sektor trenutno suočava, odnosno rast domaće proizvodnje uz istovremeni pad potrošnje, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Komentari 7
Vule
.
Tog bombardovanja se niko drugi ne seća, apsolutno niko.
Pitajte prosečnog Rusa u Irkutsku ili Novgorodu itd. da li zna za to bombardovanje... ne zna!
Sve ovo što se događa je samo da obe strane istroše rezerve oružja pa da na obostranu radost prave novo oružje, a o trošku ukrajinskih života i novčanika običnih ljudi na celom svetu.
Nebojša Berak
A finasijsko rasulo je pocelo 2007.godine bezocnim stampanjem hiljada mijardi dolara sto je izazvalo krizu 2008.
Sada im bisr ni stampanje pomoci nece, moraju izazvati rat jer od rata i pljacki zivi ceo zapad.
Novi gubernator Rima i Vatikana bice Kadirov.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar