Na listi 18.000 proizvoda: Detaljniji spisak šta će nama Kinezi prodavati bez carina, a šta mi njima
Sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom otvara vrata za bescarinski izvoz oko 10.000 srpskih proizvoda.
Kod nas će sa tog tržišta dolaziti 2.000 proizvoda manje.
Država kaže - uglavnom ono što ne proizvodimo sami. Očekuju da će sporazum povećati obim domaće privrede i dovesti nove investitore.
Na dan kada sporazum stupi na snagu, u Kinu ćemo bez carine izvoziti sveže voće, prerađevine od mesa i povrća, džemove, pivo, vodu. Ti proizvodi čine 60 odsto liste domaćih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koje je Srbija kandidovala za ukidanje carina.
U tu grupu između ostalog spadaju i uljarice, pivo, mineralna voda.
Za 16 odsto proizvoda sa liste carine će se do potpunog ukidanja smanjivati narednih pet godina. Na njoj su sveže i sušeno povrće, od voća - kruška i grožđe, potom žvake, voćni sok, kečap, i neki konditorski proizvodi. Država možda najveći zamajac očekuje u izvozu vina.
Ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković kaže da će to značiti za našu ekonomiju, privredu, nova radna mesta kao i, kako je istakla, za nesigurnost koja se trenutno uvukla zbog situacije na tržištu gde se poslovni partneri menjaju.
"Primera radi, vino se danas carini po stopi od 42 odsto. U narednih pet godina to će biti nulta stopa", naglašava Tanasković.
Za dve decenije, izvoz srpskog vina u Kinu porastao je sa 80 na 380.000 litara. Prodajemo im uglavnom vino dobrog kvaliteta za oko sedam evra po boci. Stručnjaci kažu da su spremni da plate i više.
Prof. dr Darko Jakšić sa Instituta za primenu nauke u poljoprivredi za RTS ukazuje na to da je prednost u činjenici da EU nema ovakav sporazum sa Kinom.
"Tako da se mogu očekivati i ulaganja domaćih, ali i investitora iz Evropske unije - da se uz pomoć ovog sporazuma povećaju i površine pod vinogradima, ali i da se osnuju nove vinarije kojih je sve više i više, skoro 500 u ovom trenutku", ističe Jakšić.
I u Privrednoj komori očekuju da bi sporazum mogao da dovede nove investitore koji bi dodali vrednost srpskoj izvoznoj listi koja je trenutno uglavnom sirovinska. Inače, srpskim proizvodom smatra se onaj koji je napravljen od najmanje 51 odsto domaće sirovine.
"To su pre svega sveže voće i povrće, određene količine mesa što je značajan podsticaj za obnavljanje stočnih fondova koji su značajno kalirali poslednjih 10 godina", kaže Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.
Od industrijskih proizvoda iz Srbije u Kinu bez carine će ići proizvodi od gvožđa i čelika, kotlovi za centralno grejanje, pumpe za gorivo, hidraulična turbina, bela tehnika, sedišta, drvo, farmaceutski i kozmetički proizvodi, sredstva za čišćenje, proizvodi od plastike, mineralna đubriva, tekstil.
To važi i za farmaceutske i kozmetičke proizvode, sredstva za čišćenje, mineralna đubriva, plastiče proizvode, ogrevno drvo, tkanine.
U narednih pet godina biće ukinute i kineske carine na srpske kablove u auto-industriji, auto-gume, keramičke pločice, klima-uređaje, zamrzivače, toplotne pumpe, viljuškare.
"Ovde postoji značajna šansa da privučemo deo evropskih partnera koji bi nas videli kao kapiju, centar prodora ka istoku. To mogu biti građevina, poljoprivreda, IT komponente", napominje doc. dr Veljko Mijušković sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Po stupanju sporazuma na snagu, Kinezi će nam bez carina izvoziti žive životinje, palmino ulje, pirinač, šitaki pečurke, kelj, špargle, plavi patlidžan, kokosov orah, banane, ananas i avokado.
Liberalizaciju će sačekati kupus, sojino brašno, mešavine povrća.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NBS: Dinar sutra najslabiji prema evru ove godine, kurs 117,60
05.11.2026.•
1
Zvanični srednji kurs biće sutra 117,6089 dinara za jedan evro, što je najslabija vrednost dinara u odnosu na evro u ovoj godini, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Studentski plan za finansije: Evo šta će biti sa javnim preduzećima
05.11.2026.•
23
Studentski plan sumira politički program nove skupštinske većine, a ekonomska pitanja svrstavaju visoko na spisku oblasti koja će im biti u fokusu.
Može li se novac poverilaca Alta banke naplatiti iz lične imovine Davora Macure?
05.11.2026.•
12
Akcionarska društva, kao što je Alta banka, podrazumevaju ograničenu odgovornost vlasnika do nivoa njihovog uloga, ali ne ulazak u njihovu ličnu imovinu kada je ta banka u stečaju", rekao je Dejan Šoškić.
Mađarski MOL dobio licencu OFAC za pripremne transakcije u vezi sa akvizicijom NIS-a
05.11.2026.•
6
Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) odobrila je kompanijama MOL i MOL Serbia Investment Kft. dodatnu licencu u vezi sa potencijalnom akvizicijom vlasničkog udela u NIS-u.
Google otpušta radnike u pet novih zemalja zbog većeg ulaganja u AI
05.11.2026.•
1
Američka tehnološka kompanija google, u vlasništvu Alphabeta, proširila je ove godine program dobrovoljnog odlaska zaposlenih na još pet zemalja, kako bi kontrolisala troškove zbog ulaganja u veštačku inteligenciju.
Mađarska do 11. decembra preuzima ruski udeo u NIS-u? Budimpešta kaže da je to rok
05.11.2026.•
5
Mađarska ministarka spoljnih poslova Anita Orban izjavila je da ta zemlja očekuje dogovor o preuzimanju ruskog udela u NIS-u do 11. decembra.
Bank of America: Promena vlasti u Srbiji ne nosi rizik po ekonomsku stabilnost
05.11.2026.•
1
Politička promena u Srbiji ne bi trebalo da dovede do slabljenja fiskalne discipline, rasta javnog duga ili promene monetarne politike.
Odeon Željka Mitrovića u minusu 246 miliona dinara: Rashodi 14 puta veći od prihoda
04.11.2026.•
6
Teatar Odeon, čiji je vlasnik Željko Mitrović, zabeležio je u 2025. godini neto gubitak od 246,6 miliona dinara, pokazuju finansijski izveštaji Agencije za privredne registre (APR).
Gorivo na pumpama uskoro skuplje
04.11.2026.•
54
Retko kada su potrošači imali toliko svojevrsne dobiti od izbora kao što je bilo od ovogodišnjih oktobarskih.
Banka Poštanska štedionica: Stabilni smo i likvidni, počela isplata penzija iz Alta banke
04.11.2026.•
2
Predstavnik Banke Poštanske štedionice Ivan Bojčić izjavio je da je ta banka stabilna i likvidna, te da je, u saradnji sa RFZO, penzionerima koji su primanja dobijali preko Alta banke obezbedila preusmeravanje isplata.
Davor Macura, Alta banka i "nestali" novac: Da li je moguće iz zemlje izneti milione u kriptovaluti?
04.11.2026.•
10
Vlasnik Alta banke Davor Macura sumnjiči se da je iz trezora banke izneo više od 380 miliona evra.
Gigatron prodat slovenačkoj kompaniji
04.11.2026.•
19
Najveći srpski trgovac potrošačkom elektronikom Gigatron i Grupa Big Bang ulaze u strateško partnerstvo.
Slučaj Davora Macure i IMT-a: Kako je država izgubila mnogo novca
04.11.2026.•
13
Prodaju jednog od najaktraktivnijih kompleksa za gradnju na Novom Beogradu, 35 hektara zemljišta IMT-a u stečaju, pre četiri godine pratio je niz spornih transakcija.
EPS, Pošta, NIS, Ekspo: Državna i javna preduzeća koja imaju račune u Alta banci
04.11.2026.•
18
Alta banka je otišla u stečaj, a sa njom je, bar za sada, ostao zarobljen i deo novca pojedinih državnih i javnih preduzeća.
Radak: NBS morala da zna šta se dešava u Alta banci, građani bi štednju mogli da čekaju godinama
03.11.2026.•
2
Narodna banka Srbije apsolutno snosi odgovornost za dešavanja u Alta banci, jer je nadležna za nadzor bankarskog sektora i morala je da uoči promene u poslovanju te banke, ocenio je urednik Forbes Srbija Ivan Radak.
Banka Poštanska štedionica će isplatiti novac deponentima Alta banke
03.11.2026.•
10
Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita izabrao je Banku Poštanska štedionica za banku isplatioca osiguranih iznosa deponentima Alta banke.
Otvoren stečaj nad Alta bankom
03.11.2026.•
5
Privredni sud u Beogradu otvorio je stečajni postupak nad Alta bankom, objavila je Agencija za osiguranje depozita.
Intesa Invest negira da ulagači u fondove neće imati dobit zbog zatvaranja Alta banke
03.11.2026.•
4
Društvo za upravljanje investicionim fondovima Intesa Invest demantovalo je navode da ulagači u fondove neće imati dobit od uloga, jer je deo njihovog novca uložen u Alta banku.
Ekonomisti: Strane firme počele da odlaze iz Srbije još za vreme vlasti SNS, građanin Vučić diže paniku
03.11.2026.•
12
Strane firme već dve godine za vreme Srpske napredne stranke odlaze iz Srbije u potrazi za jeftinijom radnom snagom, a ne zbog promene vlasti i neizvesnosti kako tvrdi bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Kompanija Dizni planira da otpusti na hiljade ljudi
03.11.2026.•
1
Kompanija "Volt Dizni" priprema se za ukidanje hiljada radnih mesta, pri čemu je od pojedinih menadžera zatraženo da planiraju smanjenje godišnjih troškova za 20 odsto.
Profesor Đukić o tome može li se ući u trag novcu iznetom iz Alta banke: "Može, ali..."
03.11.2026.•
30
Profesor Ekonomskog fakulteta Đorđe Đukić ocenio je da je moguće ući u trag novcu Alta banke, ali da je skeptičan kako kako to učiniti ukoliko je u međuvremenu korišćena kriptovaluta.
Komentari 71
Mare
Nismo somovi!
Aha
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar