Vrednost vaučera za odmor u Srbiji se ne menja već devet godina, a smeštaji poskupljuju
Pre devet godina Srbija je donela odluku da svojim državljanima deli vaučere za odmor u zemlji, kako bi stimulisala domaći turizam.
Foto: 021.rs
Kako podseća Danas, od 2015. godine, vaučeri glase na iznos od 5.000 dinara, uprkos inflaciji u poslednjih osam godina. Ove godine predviđena je podela 300.000 vaučera u pomenutom iznosu, od čega je 265 hiljada raspoređeno. Za narednu godinu, u toku predizborne kampanje, predsednik Aleksadnar Vučić najavio je da će vaučeri biti duplirani na 500.000 komada po 5.000 dinara, što stručna javnost ocenjuje kao potez koji neće imati previše efekta u poboljšanju turizma.
Eksperti iz oblasti turizma ističu da je produktivnije povećati iznos vaučera sa jedne, i smanjiti broj kojima se distribuira, sa druge strane, kako bi zainteresovanost građana bila veća, i kako ne bi dolazilo do toga da rezervisana mesta ostanu prazna, na štetu ugostitelja.
Predsednik Nacionalne asocijacije turističkih agencija (YUTA) Aleksandar Seničić kaže za Danas da su noćenja sada značajno skuplja nego prethodnih godina, te da to znači i veću doplatu, samim tim i veći teret na budžet građana i manju zainteresovanost.
"Vaučeri jesu doprineli razvoju turizma, posebno u vreme korone, kada je ova akcija doprinela da turistička privreda na pojedinim lokacijama preživi teško vreme koje je svima bilo problematično. Tada smo imali situaciju da je u jednom momentu država dala kontigent vaučera od 15.000 dinara, što je predstavljalo dodatni motiv da ih ljudi iskoriste. Kada je u pitanju najava da će naredne godine biti raspoređeno 500.000 vaučera, otvara se pitanje da li bi bilo bolje dati manji broj vaučera sa većim iznosima, ako uzmemo u obzir činjenicu da je sve poskupelo, pa i pružanje usluga u ugostiteljstvu i hotelijerstvu. Pošto je neophodno da se provede pet noći da bi se iskoristio vaučer, a sada su noćenja poskupela za 10 do 20 odsto, subvencija će pokrivati možda četiri dana, iako će građani morati da koriste pet", ističe sagovornik Danasa.
Vaučeri valorizovati prema destinaciji
On dodaje da to znači i više doplate, što, kako kaže, nije dobro, ali napominje da će se vaučeri ipak razgrabiti, jer kategorija ljudi koja ispunjava uslove (sa platom do 70.000 dinara) do sada pokazuje da im je to značajno za kućni budžet, i koriste ih i u toku leta i u toku cele godine.
"Sa druge strane, svake godine bude neiskorišćenih vaučera. To je pitanje organizacije sistema, a sada je takav da se napravi rezervacija u određenom objektu, aplicira se, dobije vaučer, a ako se ne dođe – ne plaćaju se penali. Vaučer ostane neiskorišćen, a onome kome je smeštaj rezervisan ostane prazna soba u tom periodu. S tim u vezi, vrednost vaučera bi trebalo da bude veća, te za 500.000 vaučera od po 5.000 dinara, bilo bi kvalitetnije dati 250.000 po 10.000 dinara, gde bi za taj novac bilo subvencionisano pet noćenja sa po 2.000 dinara", pojašnjava Danasov sagovornik.
Osim toga, Seničić je stava da vaučere treba valorizovati prema destinaciji na koju se putuje, kako bi se pospešio razvoj ove grane privrede na manje prometnim mestima.
Kada je u pitanju uticaj vaučera na razvoj domaćeg turizma, predstavnik udruženja "Moja Srbija" Milan Ristić saglasan je sa Seničićem da su vaučeri imali veliki uticaj na razvoj, te da se promet od 2015. do sada višestruko uvećao.
On napominje da nije potrebno povećavati broj subvencija, već njihovu vrednost, jer, kako tvrdi, svega 270.000 ljudi uzme vaučere, a ostatak "propadne".
"Analizama smo došli do podatka da je Srbiji potrebno oko 270.000 vaučera. Ove godine su pustili 300.000, od čega je 40.000 ostalo nepodeljeno. Kada je reč o najavi Vučića da će biti na raspolaganju 500.000 – da li se deli 500.000 ili pet miliona vaučera, potpuno je svejedno, ako realno može da se podeli 260.000. Nema potrebe da se deli toliki broj, jer ako je vrednost 5.000, to građani neće da uzmu", sugeriše Ristić.
Promeniti vreme podele vaučera
Takođe, Danasov sagovornik ističe da treba sve vaučere deliti odmah, a ne „iseckano“ kao prethodne godine. Takođe, pomeriti vreme podele za prvi februar, jer, kako dodaje, radni ljudi do trećeg januara ne mogu da dobiju potvrdu kolika su im bila primanja u decembru.
"Fizički je nemoguće, a isto važi i za studente, pa su onemogućeni da učestvuju u prvoj kvoti, jer se vaučeri podele. Sa druge strane, retko ko može u decembru da odluči gde će ići u julu ili avgustu na odmor", dodaje Ristić.
Takođe, sagovornik Danasa ističe da su ugostitelji najzauzetiji za Novu godinu i Božić i da je tada najveća navala oko smeštaja, te ih "na sve to "100.000 ljudi zove da zakaže smeštaj za celu godinu, baš oko Nove godine".
Koliko je pomenuti iznos vaučera obezvređen govori i činjenica da je inflacija od kraja 2015. do septembra 2023. godine oko 45 odsto.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
1
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
14
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
18
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
42
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
10
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
28
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
22
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Najskuplji stan u Srbiji u 2025. godini plaćen 1,8 miliona evra
02.05.2026.•
3
Najskuplji stan u Srbiji koji je prodat tokom 2025. godine plaćen je ukupno 1,8 miliona evra i nalazi se u naselju "Beograd na vodi", dok je najskuplje garažno mesto plaćeno 66.000 evra.
Francuska zadržala maline iz Srbije zbog povećanog nivoa kadmijuma
02.05.2026.•
30
U isporuci malina u Francusku iz Srbije pronađene su dvostruko veće količine kadmijuma nego što je dozvoljeno, objavila je Evropska komisija.
NBS jedini kupac zlata Ziđina: 48,4 milijarde dinara od prodaje
02.05.2026.•
32
Kompletan prihod ostvaren od prodaje zlata, koji je u 2025. godini iznosio oko 48,4 milijardi dinara, kompanija Srbija Ziđin Koper ostvarila je od prodaje tog plemenitog metala Narodnoj banci Srbije (NBS).
Novi način za plaćanje u evrima od 5. maja: Počinje puna primena SEPA sistema u Srbiji
01.05.2026.•
8
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Plan za nuklearnu energiju u EU: Ulaganje od 241 milijarde evra do 2050.
01.05.2026.•
3
Evropska nuklearna asocijacija "NuclearEurope" predstavila je akcioni plan kojim se predviđa ulaganje od najmanje 241 milijarde evra do 2050. godine u nuklearnu energiju, kako bi se ojačala energetska suverenost EU.
Prvo povećanje kamatnih stopa očekuje se u junu
30.04.2026.•
2
Očekuje se da će zvaničnici Evropske centralne banke povećati kamatne stope najmanje dva puta, počevši od sledećeg sastanka u junu, osim ako povoljan ishod sukoba u Iranu brzo ne vrati cene energije na nivo pre rata.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 8. maja
30.04.2026.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 8. maja.
Država pušta još 30.000 tona dizela iz rezervi, produžena i zabrana izvoza nafte i derivata
30.04.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku da pusti još 30.000 tona dizela iz rezervi, što je sa prethodno preuzetim količinom od strane naftnih kompanija ukupno 65.000 tona.
Za državu je zaduživanje od tri milijarde evra "izuzetan uspeh": Ekonomista o tome da li je to zaista tako
30.04.2026.•
18
Država je realizovala najveću emisiju državnih obveznica vrednu tri milijarde evra, koju su Narodna banka i Ministarstvo finansija nazvali "izuzetno uspešnom", posebno kada je reč o interesovanju stranih investitora.
AikBank Puls štednje: Srbi bi se osećali spokojno sa 20.000 evra štednje
30.04.2026.•
0
Prvo istraživanje o stavovima građana o štednji pokazalo da je 74% ispitanika ima neki oblik štednje, a da je sigurnost novca važniji faktor od visine kamate kada se štedi u banci.
Komentari 9
Branko
Nena
Biba
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar