Očekuje se reakcija tržišta nafte nakon napada Irana na Izrael: Kako to može da utiče na Srbiju?
Posle napada Irana na Izrael nije bilo reakcija na berzama nafte, ali će se to svakako dogoditi.
Foto: Beta/AP
Srbiju ne možemo da izolujemo od svetskog tržišta kada je nafta u pitanju. Više od 80 odsto derivata nafte koje trošimo potiču ili direktno od uvoza derivata, ili od prerade uvezene sirove nafte.
Generalni sekretar udruženja naftnih kompanije Srbije Tomislav Mićović kaže za RTS da na berzama nije bilo reakcija posle napada Irana na Izrael, ali napominje i da je zaista prerano da se o tome govori.
"U subotu uveče je nastao sukob. Iran je konstatovao da je to njihova reakcija na napad na ambasadu i da su završili. S druge strane, Izrael kaže da će odgovoriti, videćemo kada i kako. To su velike nepoznanice. Da li je ovo zaista sve završeno i kada će nastupiti odgovor", napomenuo je Mićović.
On nema dilemu, očekuje reakcije na naftnom tržištu.
"Izvoz Irana je 2023. povećan čak 50 odsto. I očekivano je da se u 2024. taj izvoz Irana poveća još dvostruko. Znači na to se računalo. E sad, pitanje je da li možemo na to da računamo", kaže Mićović.
Dodaje da je već u nedelju uspostavljena komunikacija između zemalja G7 o eventualnim sankcijama Iranu.
"To bi značilo da su ove količine nafte veoma ugrožene, a one pre svega završavaju na dalekom istoku - Japan, Kina, Koreja, taj deo sveta. Onda bi te zemlje morale da se okrenu ka nekim drugim izvorima i globalno bi nastao potencijalno problem", rekao je Mićović.
Prema njegovim rečima, kada bi postojao deficit nafte na Dalekom istoku, tada bi te zemlje zapravo morale da se snabdevaju iz izvora kojima se snabdevamo i mi i ostatak sveta.
"Tesnac između Omana i Irana, to je najvažnija tačka u tranzitu sirove nafte na svetu. Tu prolazi 21 odsto ukupne svetske potrošnje. Jedno od najjačih oružja koje Iran može da primeni je blokada tog tesnaca", kaže Mićović.
Naglasio je da je svuda u svetu visoka cena goriva, da su i cene logistike transporta veće.
"Specifičnost je da je 2022. cena sirove nafte došla do 127 i cena goriva je bila jako visoka, 220 dinara je bio dizel. Onda se to spustilo dosta niže sa 127 na 80 dolara, pa još jedan skok, onda je ponovo došlo do potrebe da se povećaju cene transporta. Mi treći put prilazimo visokim cenama, pa svaki put, ako su već prvi put ugrađene visoke cene goriva u cenu transporta, pa ne možemo to ponavljati tri puta", kaže Mićović.
Ističe da nisu svi vratili cene na nivo kada je cena goriva pala.
Kada je reč o usklađivanju akciza, Mićović kaže da sada nije povoljan trenutak. Podsetio je da je država reagovala 2022. godine i da je to jedini način na koji možemo da utičemo kako bi cenu goriva učinili nešto pristupačnijom i ekonomiji i građanima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Evropski parlament izglasao produženje trgovinskih povlastica za Zapadni Balkan
13.11.2025.•
0
Evropski parlament usvojio je danas predlog da se trgovinske povlastice za određene poljoprivredne proizvode iz zemalja Zapadnog Balkana produže do 2030. godine.
Kompanija "Karlajl" ispituje mogućnosti za kupovinu Lukoilove imovine van Rusije
13.11.2025.•
0
Američka investiciona firma Karlajl istražuje mogućnosti za kupovinu imovine ruskog naftnog giganta Lukoil van Rusije, javlja agencija Rojters pozivajući se na tri neimenovana izvora.
Bugarski parlament poništio predsednikov veto na preuzimanje rafinerije ruskog Lukoila
13.11.2025.•
0
Bugarski parlament je danas poništio veto predsednika Rumena Radeva na zakon koji Vladi omogućava da preuzme rafineriju ruske naftne kompanije Lukoil i da je proda da bi je zaštitila od sankcija SAD.
Tržište rada na daljinu 2025: Zašto jug Srbije prednjači
13.11.2025.•
0
Sve više ljudi na jugu Srbije radi od kuće za strane kompanije. Saznajte kako Niš, Leskovac i Prokuplje postaju centar digitalne ekonomije, koje su najtraženije profesije i kakve prilike donosi rad na daljinu.
Nemački lanac Hornbah dolazi u Srbiju
13.11.2025.•
0
Nemački lanac Hornbah (Hornbach) najavio je da će u narednim godinama otvoriti "uradi sam" prodavnice i baštenske centre u Srbiji.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto
13.11.2025.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (sedam odsto).
Rusi bi prodali NIS ali nikako Srbiji: Ovo su potencijalni kupci koji su se do sada pominjali
13.11.2025.•
56
Rusi, kao većinski vlasnici NIS-a, poslali su zahtev američkom OFAC-u kojim se traži produžetak licence za rad, i to na osnovu pregovora sa trećom stranom.
Prestala proizvodnja penija
13.11.2025.•
4
Američka kovnica novca prestala je da proizvodi "penije" - novčiće od jednog centa, najmanje denominacije dolara, radi uštede i zato što je taj novčić postao sve manje upotrebljiv.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru 2,8 odsto
12.11.2025.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine iznosila je 2,8 odsto, a mesečna 0,5 odsto.
Kanada uvodi nove sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini
12.11.2025.•
2
Kanadske vlasti saopštile su da uvode nove sankcije protiv Rusije zbog njenog rata u Ukrajini, a te kaznene mere su usmerene na proizvodnju dronova i prihode od energetike.
Devizne rezerve na kraju oktobra povećane na 29,36 milijardi evra
12.11.2025.•
4
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije su na kraju oktobra ove godine bile 29,36 milijardi evra, što je najviši nivo deviznih rezervi krajem meseca, saopštila je NBS.
Nemački dnevnik: Po odnosu primanja i kupovne moći bogatih porodica Srbija poslednja u Evropi
12.11.2025.•
2
U Evropi su u proseku godišnja primanja od 71.000 evra prag za ulazak tročlane porodice među deset odsto najbogatijih porodica tog tipa, ali se prag razlikuje po državama i zavisi od kupovne moći.
Da li će Amerikanci prihvatiti predlog Rusa za NIS: Ako ne - nacionalizacija verovatno jedino rešenje
12.11.2025.•
18
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su ruski vlasnici NIS-a podneli zahtev američkom OFAC-u za produžetak licence za rad, i to na osnovu pregovora sa trećom stranom.
Država u 2026. od akciza očekuje 453,3 milijardi dinara - najviše od goriva i duvana
12.11.2025.•
4
Predviđeno je da se u državnu kasu 2026. godine od naplaćenih akciza slije 453,3 milijarde dinara.
Bugarske banke spremne za prelazak na evro od 1. januara
12.11.2025.•
1
Bugarske banke su potvrdile da će svi bankomati u zemlji od 1. januara 2026. godine isplaćivati evre, čime zvanično počinje prelazak zemlje na zajedničku evropsku valutu.
Nemački list: Strani trgovački lanci u problemu zbog Vučićeve uredbe o maržama
11.11.2025.•
58
Strani trgovački lanci u Srbiji sve teže podnose samovolju predsednika Aleksandra Vučića koja bi mogla da ih primora i da napuste Srbiju.
Srbija će prihvatiti svaki zahtev SAD o NIS-u, ali "vreme ističe"
11.11.2025.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će Srbija prihvatiti svaki zahtev Kancelarije za kontrolu strane imovine ministarstva finansija Sjedinjenih američkih država o budućem statusu NIS-a.
Srbija nespremna za ekološke takse EU: Uticaće na profit firmi
11.11.2025.•
11
Unazad mesec dana u Srbiji se ubrzano radi na uvođenju taksi za emitovanje gasova štetnih po atmosferu.
Đedović Handanović: Rusi spremni da prepuste rad NIS-a trećem licu, Srbija podržava
11.11.2025.•
22
Ruski vlasnici Naftne industrije Srbije (NIS) poslali su zahtev američkom OFAC-u u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom.
Sindikat: Ako ne dobiju odgovor od institucija 1.400 radnika "Đerdap usluga" dolazi u Beograd
10.11.2025.•
11
Oko 1.400 radnika "Đerdap usluga" najavili su da će, ukoliko ne dobiju odgovor od institucija kojima su pisali, zajedno sa porodicama i prijateljima doći u Beograd, gde će ostati sve dok se ne reše njihovi problemi.
Ugašena još jedna fabrika na jugu Srbije
10.11.2025.•
8
U talasu gašenja firmi i otpuštanja radnika, jedna fabrika je zatvorena i u Bujanovcu.
Komentari 25
R49
Boeser Wolf
Ruska vojska je izvršila invaziju na Ukrajinu, zašto ruske rafinerije ne bi bile legitimne mete u ratu? Su Rusi štedeli ukrajinske rafinerije, infrastrukturu? Nije terorizam kad napadnes zemlju ali jeste kad se ta zemlja brani od napada.
Neka nam je Bog u pomoći sa vama naprednim nacional-komunjarama.
Nikola
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar