Kineska kompanija prevarila EBRD u BiH: Ko kontroliše kineske investicije u Srbiji?
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i China Gezhouba Group Company Limited (CGGC) postigle su nagodbu u vezi sa prevarom u projektu koji finansira ova banka u BiH.
Foto: 021.rs
Kineska firma pokazivala je interes i za projekte u Srbiji. Koliki je rizik da se nešto slično desi i kod nas? Ko kontroliše poslovanje kineskih kompanija?
Nagodba se odnosi na firmu China Gezhouba Group Company Limited (CGGC) i njenih 212 podružnica i uključuje 35-mesečne sankcije kineskoj građevinskoj kompaniji u vezi sa "prevarantskom praksom" na projektu Koridor VC - Tunel Prenj u Bosni i Hercegovini, saopštila je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a prenosi Nova ekonomija.
S obzirom da u Srbiji posluje veliki broj kompanija iz Kine, naročito na infrastrukturnim projektima, pitanje je koliki je rizik da i projekti u Srbiji budu izloženi koruptivnim radnjama poput ovih u BiH.
"Kod nas niko ne vrši kontrolu poslovanja ovih kompanija. Mnogi projekti se sprovode prema međunarodnim sporazumima. Jedino ko sa finansijskog aspekta prati ove projekte je Fiskalni savet koji se bavi finansijskom opravdanošću. Suštinski ne vidim da se bilo ko u praksi bavi nekom kontrolom", kaže Lazar Ivanović, ekonomista u Centru za visoke ekonomske studije (CEVES).
Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike kaže za Novu ekonomiju da bi bilo dobro da se napravi neka vrsta evidencije kineskih projekata u Srbiji, koju još nemamo.
"Civilno društvo je kod nas jedno vreme ukazivalo na probleme koji postoje u procesu radnih prava u nekim kineskim kompanijama koje posluju u Srbiji. Deluje kao da je to sada stavljeno po strani, jednostavno rat u Ukrajini povukao je celu priču ka Rusiji. Međutim, to ne znači da Kina neće dobiti više na značaju, naročito posle druge posete Si Đinpinga Srbiji", kaže Subotić.
Odlaze milijarde evra, a nema nikakve kontrole
On dodaje da je jedini put kada je Evropska unija malo više potencirala pitanje Kine u Srbiji bilo 2022. godine kada su ukupne investicije kineskih kompanija dosegle nivo Evropske unije, ali se to naredne godine normalizovalo u korist Unije.
Kako podseća ekonomista Ivanović, postoji veliki broj kineskih projekata u Srbiji, od Dunavskog koridora do auto-puta do Crne Gore. U pitanju su milijarde i milijarde evra zbog čega on nije siguran ni koja bi institucija mogla sve to da isprati.
Kineske kompanije su prošle nekoliko perioda sankcionisanja i ograničenja, a neke barijere se uvode i danas. Poslednji primer je bio u Evropi koja je uvela ograničenja, odnosno carine, na kineske električne automobile.
"To je pitanje geopolitike. Kompanije iz Kine, naročito one koje su vezane za državu, posluju manje transparentno. Evropa gleda na svoju konkurentnost i iz sopstvenih interesa pokušava da ograniči uticaj tih kompanija. Mnoge investicije iz Kine u Evropi se koče", kaže Subotić.
Kada je reč o pojedinačnim kompanijama i državama, Rojters je izvestio da je nemačka vlada blokirala planiranu prodaju podružnice Folksvagena MAN Energy Solutions za gasne turbine kineskoj kompaniji. Odluka dolazi u trenutku kada Nemačka i Evropska unija pokušavaju da smanje rizike od ekonomskih veza sa Kinom, stoji u izveštaju agencije.
Moravski kanal i kineski interesi
Iako kompanija CGGC za sada ne učestvuje u tekućim projektima u Srbiji, prethodno je iskazala interesovanje za projekat Moravskog kanala i vodovoda u Novom Sadu.
Nije nikakva tajna da su Kinezi godinama unazad zainteresovani za spajanje Dunava i Egejskog mora.
Kineska kompanija "Čajna Gedžuba korporejšn" je još 2013. godine uradila studiju koja je pokazala da je izgradnja kanala navodno i izvodljiva i isplativa.
Prema procenama studije, vrednost projekta bila bi 12 milijardi evra, a izgradnja bi trajala do sedam godina.
"Peking je spreman da pruži podršku razmatranju realizacije projekta izgradnje kanala Dunav - Morava - Vardar - Egejsko more, uz saglasnost i saradnju Beograda, Skoplja i Atine", poručili su visoki kineski državni zvaničnici s kojima se tada sreo Tomislav Nikolić, dok je obavljao funkciju predsednika Nacionalnog saveta za koordinaciju saradnje s Rusijom i Kinom.
Radovali su se političari u sve tri države ideji staroj 114 godina, koju je u vreme svog predsedničkog mandata revitalizovao Tomislav Nikolić.
Onda su, međutim, shvatili da to nije tako lako izvesti. Postoji razlog zašto projekat, za Kinu isplativ a za nas poguban, još od početka 20. veka nikada nije realizovan. Mnogi stručnjaci smatraju da bi ovaj kanal doneo daleko više štete nego koristi.
Delove ovog vodenog toka od Dunava do Egejskog mora obuhvataju Grdelička i Stalaćka klisura, na kojima je teško zamisliti izgradnju kanala na šta je ukazano i kineskim ekspertima koji su radili studiju 2013. godine.
Bilo je gotovo nezamislivo da u takvim klisurama, u kojima postoje paralelni regionalni i lokalni putevi, dobiju i plovni put. Dodatna komplikacija bilo je i što se tada uveliko gradio autoput kroz Grdeličku klisuru.
Štetu bi pretrpele i komšije jer bi, kako tvrde pojedini makedonski građevinci, bile potopljene velike poljoprivredne površine u Severnoj Makedoniji i najmanje tri naselja.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Međugodišnji rast industrijske proizvodnje u septembru bio 3,2 odsto
31.10.2026.•
0
Industrijska proizvodnja u Srbiji u septembru ove godine veća je za 3,2 odsto u odnosu na isti mesec 2025. godine, a u odnosu na prošlogodišnji prosek veća je za 6,7 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
U septembru 14 odsto više turista nego pre godinu dana
31.10.2026.•
0
U Srbiji je u septembru registrovano 445.000 dolazaka turista, što je 14,1 odsto više nego u istom mesecu prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Janaf: Produžena licenca za poslovanje s NIS-om do 11. decembra
31.10.2026.•
2
Hrvatska kompanija Jadranski naftovod (JANAF) saopštila je danas da je dobila novo produženje američke licence koja omogućava nastavak poslovanje s Naftnom industrijom Srbije (NIS) do 11. decembra.
Kako do novca koji imate u Alta banci: Šta kažu propisi o stečaju banaka i redosledu isplate sredstava
31.10.2026.•
8
Narodna banka Srbije danas je saopštila da je oduzela dozvolu za rad Alta banci a.d. Beograd.
Svetski dan štednje: Dinarska štednja u dinamičnom usponu
30.10.2026.•
3
Narodna banaka Srbije je saopštila da je štednja stanovništva u Srbiji dostigla rekordne iznose uprkos i dalje prisutnim globalnim neizvesnostima i izazovima.
NIS dobio licencu za rad do 11. decembra
30.10.2026.•
3
Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAK) izdala je novu operativnu licencu Naftnoj industriji Srbije, koja je produžena do 11. decembra.
Vlasnici menjačnica: Pojačana kupovina evra počela mesec dana pred izbore
30.10.2026.•
4
Vlasnici privatnih menjačnica rekli su danas da je od pre mesec dana pojačana tražnja za kupovnom evra i da se ne kupuju veliki iznosi, uglavnom od 100 do 1.000-2.000 evra, retko i 5.000 evra.
Objavljene nove cene goriva
30.10.2026.•
3
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Danas ističe licenca za rad NIS-a
30.10.2026.•
7
Rok za produženje licence Kancelarije SAD za kontrolu stranih sredstava (OFAC) za rad Naftne industrije Srbije (NIS) ističe danas, kao i za pregovore o prodaji većinskog ruskog udela u toj kompaniji.
Produženo smanjenje akciza na derivate nafte do 8. novembra
30.10.2026.•
0
Vlada Srbije u tehničkom mandatu produžila je odluku o smanjenju akciza na derivate nafte, koje iznosi 25 odsto, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu finansija.
Preispitivanje kapitalnih projekata: "Tri najskuplja su najproblematičnija"
30.10.2026.•
18
Kod velikih kapitalnih projekata, čija se vrednost meri milijardama evra, mora se ispratiti čitav investicioni ciklus
Nekadašnji predsednik Fiskalnog saveta: Nema opasnosti po isplatu penzija, plata i po stabilnost kursa dinara
29.10.2026.•
9
Nekadašnji predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović izjavio je za FoNet da, nakon pobede Studentske liste na parlamentarnim izborima, nema opasnosti po redovnu isplatu penzija, plata i po stabilnost kursa dinara.
Onlajn plaćanje taksi i naknada uskoro preko ePlati
29.10.2026.•
3
Elektronsko plaćanje taksi i naknada kao i informacije o troškovima administrativnih postupaka biće uskoro dostupne građanima i privredi na portalu ePlati.
Tabaković: Tržišna vrednost zlatnih rezervi Srbije premašila 6,4 milijarde evra
28.10.2026.•
12
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković rekla je danas da zlatne rezerve Srbije iznose 55,3 tone, sa ukupnom tržišnom vrednošću koja je premašila 6,4 milijarde evra.
Isplata oktobarskih penzija počinje 3. novembra
28.10.2026.•
0
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) saopštio je danas da će isplata oktobarskih penzija početi 3. novembra kada će penzionerima samostalnih delatnosti penzije biti uplaćene na tekuće račune.
Prodaje se nekadašnja "Prva srpska fabrika šećera": U ponudi 72 objekta i 101 hektar
28.10.2026.•
6
Agencija za licenciranje stečajnih upravnika oglasila je prodaju "Prve srpske fabrike šećera Dimitrije Tucović 1898 Beograd" u stečaju, po početnoj ceni od milijardu dinara, objavio je danas Biznis.rs.
Šoškić: Bez panike, isplata plata i penzija biće redovna
28.10.2026.•
13
Kandidat Studentske liste Dejan Šoškić izjavio je da će biti redovna isplata plata i penzija i u periodu dok se ne formira nova vlada Srbije.
Francuski poslanici nisu izglasali dodatni porez za velike kompanije
28.10.2026.•
1
Poslanici francuske Narodne skupštine su tesnom većinom, sa samo dva glasa razlike, odbili produženje dodatnog poreza na dobit velikih kompanija, koji je bio predviđen u nacrtu budžeta za 2027. godinu.
Narodna banka Srbije donela meru radi obezbeđenja dovoljne količine stranog efektivnog novca
27.10.2026.•
1
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) danas je, na vanrednoj sednici, doneo meru radi obezbeđenja dovoljne količine stranog efektivnog novca.
Majkrosoft otpušta 60.000 ljudi
27.10.2026.•
4
Kompanija Majkrosoft saopštila je da nudi programe dobrovoljnog odlaska uz otpremnine za oko 60.000 zaposlenih, što čini više od četvrtine njene ukupne radne snage na globalnom nivou.
Svetska banka: Srbiju u 2026. očekuje ubrzanje privrednog rasta na više od tri odsto
27.10.2026.•
5
Srbija bi u ovoj godini trebalo da ima ubrzanje privrednog rasta na više od tri odsto, koje će biti podstaknuto ponovnim pokretanjem ključnih industrijskih aktivnosti, snažnim rezultatom izvoza i oporavkom sektora uslug
Komentari 6
Б
Ssy
Servia
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar