
Profesor Ekonomskog fakulteta: Bojkot kupovine neće dugoročno sniziti cene
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Goran Petković kaže da poziv na bojkot kupovine u pet trgovačkih lanaca neće imati dugoročne efekte na spuštanje visokih cena.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Istovremeno, kazao je, bojkot će marketinški gledano delovati negativno na njihovo poslovanje.
On je rekao da se maloprodajna cena sastoji iz tri komponente, jedna je nabavna cena, odnosno proizvođačka, druga je razlika u ceni koju prisvajaju trgovci i treća je porez koji pripada državi.
"Baviti se samo jednom karikom, maržom trgovaca u tom lancu snabdevanja, kako bi se utvrdilo zbog čega su visoke cene u Srbiji, mislim da nije dovoljno, ali je dobro ako će ta akcija biti stimulans za Komisiju za zaštitu konkurencije da počne da radi i da se obuhavatnije bavi tim pritanjem", rekao je Petković.
Dejan Gavrilović iz udruženja Efektiva pozvao je potrošače da od danas do petka, 14. februara bojkotuju kupovinu u Delezu u okviru koga posluju "Maxi" i "Shop&Go", zatim Merkatoru, čiji su "Idea" i "Roda", kao i u DIS-u, Lidl-u i "Univerexportu".
Gavrilović je rekao da ako trgovine ne smanje cene da će u trećoj fazi ponovo pozvati na bojkot jer je Komisija za zaštitu konkurencije konstatovala da je u 2023. postojala povreda konkurencije i da su cene skočile duplo više od inflatornih pritisaka.
Marže su te godine, kako je rekao, skočile sa 19 odsto na 38 odsto, a u nekim trgovinama i na 45 odsto, a ukupan prihod tih trgovaca porastao sa 3,8 milijardi dinara na 18,6 milijardi dinara.
Petković je rekao da u Srbiji, verovatno, ima i monopolista-proizvođača određene robe i da je zadatak Komisije da utvrdi da li postoje i ko su oni.
"Nisam primetio takve aktivnosti te Komisije. Mislim da bi neka tržišta bila interesantna za analizu postojanja monopola, što nije kažnjivo, ali zloupotreba dominantnog položja jeste. Komisija za takvu analizu ima resurse, pravnike, ekonomiste i druge stručnjake, takođe imaju pristup i mehanizme prikupljanja podataka kako bi ih analizirali i zaštitili građane", rekao je Petković.
Dodao je da je ta Komisija imala uspešne akcije u prošlosti kada je ustanovila iste cene elektronskih uređaja u prodavnicama različitih maloprodajnih lanaca i sprečila diktranje cena velikog uvoznika koji je to zahtevao i kaznila i trgovine i uvoznika jer je to zabranjena praksa.
Naveo je da bi Komisija sada trebalo to da utvrdi da li se na neki način diktiraju i cene hrane.
Petković je rekao i da na visinu cena utiče i poreska stopa i da država može određene proizvode da svrsta na listu proizvoda sa nižom stopom poreza na dodatu vrednost (PDV).
"Cena goriva direktno je pod uticajem akciza", rekao je profesor Petković.
U časopisu Makroekonomske analize i trendovi (MAT) stučnjaci su naveli da su udruženja potrošača ovih dana pozvala na bojkot potrošače i u regionu.
"Glavni metod borbe 'bojkot' kupovine, u susednoj Hrvatskoj zasad ima najveći odziv. U neku ruku, šizofreno je to što je bojkot podstaknut i od pojedinih ministara, koji time ili priznaju svoju nemoć u borbi sa inflacijom ili, podilazeći građanima, i ne znaju da se na takav način, niko, nikada i nigde u istoriji nije dugoročno izborio sa visokim cenama", naveli su stručnjaci u MAT-u.
Oni su istakli da je u danima bojkota promet više nego prepolovljen tako da je državna kasa, zbog manje naplaćenog PDV-a, bila prvi gubitnik akcija bojkota.
Ministri su, kako je navedeno, ignorisali činjenicu da učestali bojkot može dovesti do smanjenja prihoda maloprodajnih lanaca i proizvođača, što može izazvati otpuštanja, smanjenje investicija i eventualno usporavanje privrednog rasta.
"Kolektivni bojkot može privremeno smanjiti inflacioni pritisak kroz smanjenje potražnje, ali nije dugoročno rešenje za stabilizaciju inflacije. Posebno ne kod prehrambenih namirnica jer se kupac može odreći nabavke određenih proizvoda u toku nekog dana, ali će korpu dopuniti u obimu prosečne potrošnje drugim danima", navedeno je u MAT-u.
Efikasna kontrola inflacije, kako su naveli, zahteva šire ekonomske mere, uključujući adekvatnu monetarnu i fiskalnu politiku, kao i rešavanje strukturalnih problema u ekonomiji.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Većina domaćinstava u Srbiji preživljava od plate do plate: Koliko vrede ekonomske mere?
10.09.2025.•
21
Dok Vlada uvodi ekonomske mere, propisane kako bi pomogle građanima sa nižim primanjima i pospešile kupovnu moć, nameće se pitanje koliko će one zaista postići željeni efekat.
Cene nafte porasle nakon napada Izraela na teritoriju Katara
09.09.2025.•
2
Cene nafte porasle su danas za oko jedan odsto i to Brenta na 67 dolara po barelu, a američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) na iznad 63 dolara po barelu.
Novi zakon o izvršenju ne garantuje svima zaštitu: Ko ipak može ostati bez doma?
09.09.2025.•
4
Građani koji imaju bilo kakva dugovanja, bilo prema bankama, ili prema komunalnim preduzećima, moraju pažljivo pročitati predlog Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Digitalni evro je uskoro među nama
09.09.2025.•
7
Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.
Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro
09.09.2025.•
15
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Firma koja je "ugostila" SNS kol centar dobila milionski posao od Pošte, pa poništen postupak
09.09.2025.•
1
Javno preduzeće "Pošta Srbije" dodelilo je posao grupi ponuđača u kojoj je kompanija Prointer, poznata po tome što je bila "domaćin" SNS kol centra, iako ovaj konzorcijum nije ispunjavao sve uslove.
Razvoj KUL održivog preduzetništva u skladu sa principima cirkularne ekonomije
09.09.2025.•
0
Nakon višemesečne obuke i podrške u razvoju svojih ideja, preduzetnici iz Srbije predstavili su svoje proizvode i usluge u Bjelovaru u Hrvatskoj tokom 29. i 30. avgusta.
Skladištenjem do jeftinijeg gasa
08.09.2025.•
1
Kako se u januaru i februaru ne bismo smrzavali, pripreme za energetsku sezonu treba početi na vreme.
Saradnik Bečkog instituta: Strane investicije u Srbiji manje za 40 odsto nego prošle godine
08.09.2025.•
13
Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović ocenio je da će rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2025. godini biti između dva i 2,5 odsto.
Pregovori o minimalcu za narednu godinu počinju sutra: Vlada daje 550, sindikati traže 600 evra
08.09.2025.•
13
Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta sutra će još jednom biti razmatrana odluka o povećanju minimalne zarade za 2026. godinu.
Država se zadužuje 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije
08.09.2025.•
9
Država Srbija zadužiće se 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije.
UN: 88 operatora obustavilo poštanske usluge sa SAD
07.09.2025.•
2
Ukupno 88 operatora je potpuno ili delimično obustavilo poštanske usluge sa SAD, što je dovelo do pada poštanskog saobraćaja ka toj zemlji za više od 80 odsto, zbog uvođenja novih američkih carinskih mera.
Rizici Uredbe o ograničenju marže: Niže cene - slabiji kvalitet i moguće nestašice
06.09.2025.•
24
Uredba kojom se trgovačke marže ograničavaju na 20 odsto stupila je ove nedelje na snagu.
Objavljene nove cene goriva
05.09.2025.•
18
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita u avgustu
04.09.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju avgusta ove godine iznosili su oko 4.113 milijarde dinara, što je 1,2 odsto više nego u julu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Javni dug Srbije 38,29 milijardi evra, deficit budžeta skoro 23 milijarde dinara
04.09.2025.•
11
Javni dug Srbije je na kraju jula ove godine bio 38,29 milijardi evra, odnosno 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Open AI kupuje startap Statsig za 1,1 milijardu dolara
04.09.2025.•
0
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI najavila je da će kupiti startap firmu za testiranje proizvoda Statsig za 1,1 milijardu dolara, u transakciji koja će u potpunosti biti plaćena akcijama.
EU pozvala članice da usvoje trgovinski sporazum s latinoameričkim državama
03.09.2025.•
2
Evropska komisija je pozvala članice Evropske unije da usvoje trgovinski sporazum sa latinoameričkim državama, članicama asocijacije Merkosur, obećavajući čvrste garancije za poljoprivrednike.
Ekonomski tigar u srpskoj verziji: "Privredni rast koji ostavlja buduće generacije bez budućnosti"
03.09.2025.•
16
"Ograničavanje trgovačkih marži može da se posmatra kao priprema za vanredne izbore i kupovina vremena", kaže profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Ognjen Radonjić i naglašava da je ta mera države kratkog daha.
Evropska komisija će 10. septembra objaviti rešenje za sve kamiondžije sa Balkana
03.09.2025.•
1
Francuska novinska agencija AFP je prenela da se očekuje da će Evropska komisija 10. septembra na sastanku u Srbiji objaviti "rešenje za sve kamiondžije u regionu Balkana".
Banke će do 15. septembra uvrstiti u ponudu kredite sa nižom kamatom
02.09.2025.•
3
Banke će do 15. septembra uvrstiti u svoje ponude, u periodu od najmanje 12 meseci, posebne kredite namenjene zaposlenima s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara i penzionerima, objavila je Narodna banka Srbije.
Komentari 14
pera
treba samo jedan lanac da izmrcvarimo nedelju dana ili mozda citav mesec.
imace opciju, ili kljuc u bravu ili menjaju marze.
ND
Bojkot je barem reakcija i ne kupujemo kao ovce, kao i poziv stručnjacima da smisle sledeći korak koji može da dovede do promene. To nam treba, profesore.
Mile Popara
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar