Profesor Ekonomskog fakulteta: Bojkot kupovine neće dugoročno sniziti cene
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Goran Petković kaže da poziv na bojkot kupovine u pet trgovačkih lanaca neće imati dugoročne efekte na spuštanje visokih cena.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Istovremeno, kazao je, bojkot će marketinški gledano delovati negativno na njihovo poslovanje.
On je rekao da se maloprodajna cena sastoji iz tri komponente, jedna je nabavna cena, odnosno proizvođačka, druga je razlika u ceni koju prisvajaju trgovci i treća je porez koji pripada državi.
"Baviti se samo jednom karikom, maržom trgovaca u tom lancu snabdevanja, kako bi se utvrdilo zbog čega su visoke cene u Srbiji, mislim da nije dovoljno, ali je dobro ako će ta akcija biti stimulans za Komisiju za zaštitu konkurencije da počne da radi i da se obuhavatnije bavi tim pritanjem", rekao je Petković.
Dejan Gavrilović iz udruženja Efektiva pozvao je potrošače da od danas do petka, 14. februara bojkotuju kupovinu u Delezu u okviru koga posluju "Maxi" i "Shop&Go", zatim Merkatoru, čiji su "Idea" i "Roda", kao i u DIS-u, Lidl-u i "Univerexportu".
Gavrilović je rekao da ako trgovine ne smanje cene da će u trećoj fazi ponovo pozvati na bojkot jer je Komisija za zaštitu konkurencije konstatovala da je u 2023. postojala povreda konkurencije i da su cene skočile duplo više od inflatornih pritisaka.
Marže su te godine, kako je rekao, skočile sa 19 odsto na 38 odsto, a u nekim trgovinama i na 45 odsto, a ukupan prihod tih trgovaca porastao sa 3,8 milijardi dinara na 18,6 milijardi dinara.
Petković je rekao da u Srbiji, verovatno, ima i monopolista-proizvođača određene robe i da je zadatak Komisije da utvrdi da li postoje i ko su oni.
"Nisam primetio takve aktivnosti te Komisije. Mislim da bi neka tržišta bila interesantna za analizu postojanja monopola, što nije kažnjivo, ali zloupotreba dominantnog položja jeste. Komisija za takvu analizu ima resurse, pravnike, ekonomiste i druge stručnjake, takođe imaju pristup i mehanizme prikupljanja podataka kako bi ih analizirali i zaštitili građane", rekao je Petković.
Dodao je da je ta Komisija imala uspešne akcije u prošlosti kada je ustanovila iste cene elektronskih uređaja u prodavnicama različitih maloprodajnih lanaca i sprečila diktranje cena velikog uvoznika koji je to zahtevao i kaznila i trgovine i uvoznika jer je to zabranjena praksa.
Naveo je da bi Komisija sada trebalo to da utvrdi da li se na neki način diktiraju i cene hrane.
Petković je rekao i da na visinu cena utiče i poreska stopa i da država može određene proizvode da svrsta na listu proizvoda sa nižom stopom poreza na dodatu vrednost (PDV).
"Cena goriva direktno je pod uticajem akciza", rekao je profesor Petković.
U časopisu Makroekonomske analize i trendovi (MAT) stučnjaci su naveli da su udruženja potrošača ovih dana pozvala na bojkot potrošače i u regionu.
"Glavni metod borbe 'bojkot' kupovine, u susednoj Hrvatskoj zasad ima najveći odziv. U neku ruku, šizofreno je to što je bojkot podstaknut i od pojedinih ministara, koji time ili priznaju svoju nemoć u borbi sa inflacijom ili, podilazeći građanima, i ne znaju da se na takav način, niko, nikada i nigde u istoriji nije dugoročno izborio sa visokim cenama", naveli su stručnjaci u MAT-u.
Oni su istakli da je u danima bojkota promet više nego prepolovljen tako da je državna kasa, zbog manje naplaćenog PDV-a, bila prvi gubitnik akcija bojkota.
Ministri su, kako je navedeno, ignorisali činjenicu da učestali bojkot može dovesti do smanjenja prihoda maloprodajnih lanaca i proizvođača, što može izazvati otpuštanja, smanjenje investicija i eventualno usporavanje privrednog rasta.
"Kolektivni bojkot može privremeno smanjiti inflacioni pritisak kroz smanjenje potražnje, ali nije dugoročno rešenje za stabilizaciju inflacije. Posebno ne kod prehrambenih namirnica jer se kupac može odreći nabavke određenih proizvoda u toku nekog dana, ali će korpu dopuniti u obimu prosečne potrošnje drugim danima", navedeno je u MAT-u.
Efikasna kontrola inflacije, kako su naveli, zahteva šire ekonomske mere, uključujući adekvatnu monetarnu i fiskalnu politiku, kao i rešavanje strukturalnih problema u ekonomiji.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
0
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
20
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
12
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
9
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
28
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
22
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Najskuplji stan u Srbiji u 2025. godini plaćen 1,8 miliona evra
02.05.2026.•
3
Najskuplji stan u Srbiji koji je prodat tokom 2025. godine plaćen je ukupno 1,8 miliona evra i nalazi se u naselju "Beograd na vodi", dok je najskuplje garažno mesto plaćeno 66.000 evra.
Francuska zadržala maline iz Srbije zbog povećanog nivoa kadmijuma
02.05.2026.•
29
U isporuci malina u Francusku iz Srbije pronađene su dvostruko veće količine kadmijuma nego što je dozvoljeno, objavila je Evropska komisija.
NBS jedini kupac zlata Ziđina: 48,4 milijarde dinara od prodaje
02.05.2026.•
32
Kompletan prihod ostvaren od prodaje zlata, koji je u 2025. godini iznosio oko 48,4 milijardi dinara, kompanija Srbija Ziđin Koper ostvarila je od prodaje tog plemenitog metala Narodnoj banci Srbije (NBS).
Novi način za plaćanje u evrima od 5. maja: Počinje puna primena SEPA sistema u Srbiji
01.05.2026.•
7
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Plan za nuklearnu energiju u EU: Ulaganje od 241 milijarde evra do 2050.
01.05.2026.•
3
Evropska nuklearna asocijacija "NuclearEurope" predstavila je akcioni plan kojim se predviđa ulaganje od najmanje 241 milijarde evra do 2050. godine u nuklearnu energiju, kako bi se ojačala energetska suverenost EU.
Prvo povećanje kamatnih stopa očekuje se u junu
30.04.2026.•
2
Očekuje se da će zvaničnici Evropske centralne banke povećati kamatne stope najmanje dva puta, počevši od sledećeg sastanka u junu, osim ako povoljan ishod sukoba u Iranu brzo ne vrati cene energije na nivo pre rata.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 8. maja
30.04.2026.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 8. maja.
Država pušta još 30.000 tona dizela iz rezervi, produžena i zabrana izvoza nafte i derivata
30.04.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku da pusti još 30.000 tona dizela iz rezervi, što je sa prethodno preuzetim količinom od strane naftnih kompanija ukupno 65.000 tona.
Za državu je zaduživanje od tri milijarde evra "izuzetan uspeh": Ekonomista o tome da li je to zaista tako
30.04.2026.•
18
Država je realizovala najveću emisiju državnih obveznica vrednu tri milijarde evra, koju su Narodna banka i Ministarstvo finansija nazvali "izuzetno uspešnom", posebno kada je reč o interesovanju stranih investitora.
AikBank Puls štednje: Srbi bi se osećali spokojno sa 20.000 evra štednje
30.04.2026.•
0
Prvo istraživanje o stavovima građana o štednji pokazalo da je 74% ispitanika ima neki oblik štednje, a da je sigurnost novca važniji faktor od visine kamate kada se štedi u banci.
Mali: Srbija se sada zadužuje povoljnije nego pre 15 godina
30.04.2026.•
39
Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da se Srbija danas zadužuje po povoljnijim uslovima nego pre 15 godina, odnosno da je emitovanje obveznica tada bilo skuplje iako su svetski uslovi zaduživanja bili povoljniji.
Ministarka trgovine: Cene nisu porasle nakon isteka uredbe o ograničenju marže
29.04.2026.•
5
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da nakon isteka uredbe o ograničenju marži nije došlo do porasta cena i njihovog vraćanja na nivo koji je bio pre 1. septembra.
Svetska banka: Inflacija u Srbiji bi mogla da poraste na šest odsto
29.04.2026.•
7
Glavni pritisak na potrošačke cene u Srbiji u narednom periodu dolaziće iz sektora energetike, rečeno je danas u beogradskoj kancelariji Svetske banke.
Ministar Glamočić: Veliki potencijal za jačanje saradnje u poljoprivredi sa Rusijom
29.04.2026.•
12
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da Srbija zauzima značajno mesto na svetskoj mapi voćarske proizvodnje, posebno kada je reč o malini.
Komentari 14
pera
treba samo jedan lanac da izmrcvarimo nedelju dana ili mozda citav mesec.
imace opciju, ili kljuc u bravu ili menjaju marze.
ND
Bojkot je barem reakcija i ne kupujemo kao ovce, kao i poziv stručnjacima da smisle sledeći korak koji može da dovede do promene. To nam treba, profesore.
Mile Popara
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar