Železara u Smederevu na udaru evropskih propisa: "Mi tu nemamo domaći zadatak kao u slučaju NIS-a"
Evropska komisija (EK) predložila je novo smanjenje kvota i povećanje carina na uvoz čelika iz ne-EU zemalja, što bi moglo dodatno da pogodi Železaru u Smederevu.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Železara je u poslednjih pet godina četiri puta poslovala u minusu zbog evropskih kvota.
Predlog je objavio potpredsednik EK Stefan Sežurne, koji je najavio da Komisija namerava da najpre prepolovi kvote za uvoz čelika, a uvoz koji premaši te kvote biće podložan udvostručenim carinama, odnosno biće povećan sa 25 na 50 odsto.
To bi za smederevsku Železaru, koja je u stoprocentnom vlasništvu kineske kompanije New-Silkroad Holding (Hong Kong), značilo da umesto dosadašnjih 820.000 tona, koje je izvozila u EU i na koje je plaćala carinu od 25 odsto, može da izvozi 410.000 tona po toj istoj carinskoj stopi, dok bi se za sve iznad tog iznosa carina povećala na 50 odsto.
Kako je Sežurne objasnio, EU ovu meru donosi kako bi spasila svoju industriju čelika i zaštitila svoje proizvođače od rastuće kineske konkurencije.
Sada se očekuje da ovaj predlog EK potvrde svih 27 država članica i Evropski parlament, a mere bi stupile na snagu 1. jula 2026. godine.
EU, takođe pregovara sa Vašingtonom o carinskom izuzeću za evropski čelik, a cilj je da se Evropa i SAD uzajamno podrže kako bi se bolje oduprle kineskoj konkurenciji.
Prošle godine Kina je proizvela više od jedne milijarde tona čelika, što je više od polovine svetske proizvodnje, daleko ispred Indije (149 miliona), Japana (84 miliona) i SAD (79 miliona), pokazuju podaci organizacije World Steel.
Evropske zemlje su znatno slabije – Nemačka je proizvela samo 37 miliona tona, Španija 12, a Francuska manje od 11 miliona.
Pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić rekao je da bi predloženo dodatno smanjenje kvota i uvođenje viših carina na izvoz čelika iz Srbije moglo ozbiljno ugroziti konkurentnost smederevske Železare na evropskom tržištu.
Kako navodi, većina čelika koji se proizvede u srpskoj železari plasira se upravo na tržište EU i regiona, što je, podseća i bio osnovni razlog za ovu kinesku investiciju – blizina evropskog tržišta, preneo je Danas.
"Nakon što su Kinezi preuzeli Železaru, kapaciteti su značajno rasli, ali su 2019. godine uvedene prve evropske kvote koje su ograničile izvoz. Zbog toga je srpski čelik postao manje konkurentan, iako je i dalje tražen na evropskom tržištu, jer je jeftiniji od evropskog čelika. U tom periodu došlo je i do gašenja jedne velike visoke peći, što je rezultiralo prelaskom ove firme iz pozitivnog poslovanja u gubitke", rekao je Stanić.
Prema njegovim rečima, sada postoji inicijativa EK da se kvote dodatno prepolove i da se uvedu veće carine, što bi dodatno otežalo poziciju Železare.
Naveo je da su članice EFTA (koje su deo evropskog ekonomskog prostora, a nisu članice EU), poput Norveške, Švajcarske i Islanda, izuzete od ovih mera, što, kako ističe, otvara dodatni prostor za diplomatske napore Srbije da zaštiti svoje interese.
"Srbija ima prostora da pregovara kao zemlja kandidat i potpisnica Sporazuma o slobodnoj trgovini sa EU. Očekujemo da ta kvota bude zadržana na istom nivou ili da bude povećana, ali ne možemo očekivati da budemo potpuno isključeni. Pregovori se nastavljaju", rekao je Stanić.
On je naveo da je trenutna kvota 820.000 tona, a da je ideja EU da ona iznosi 410.000, dok bi carine za sve preko ove količine umesto dosadašnjih 25 odsto iznosile 50 odsto.
Profesor Ekonomskog fakulteta, Ljubodrag Savić nije toliko pesimističan kada je reč o poslovanju smederevske Železare, dodajući da EU više nije tako značajno tržište kada se posmatra globalna slika industrije čelika.
Prema njegovim rečima, proizvodnja čelika u svetu je premašila dve milijarde tona, a Kina sama proizvodi više od polovine te količine, dok sve članice EU zajedno proizvedu oko 130 miliona tona godišnje.
"EU uvodi carine Kini, a proizvodi tek oko 12 do 13 odsto kineske proizvodnje. Za Kinu je evropsko tržište važno, ali ne presudno", ocenio je Savić i dodao da Kina polovinu svog čelika plasira na domaćem tržištu, što jasno pokazuje koliko je ta zemlja ekonomski snažna.
Govoreći o eventualnim posledicama za srpsku železaru u Smederevu, Savić ističe da ne očekuje veće probleme.
"Ne brinem se za Železaru iz nekoliko razloga. Prvo, to nije srpski čelik, već kineski. Mi tu nemamo domaći zadatak, kao što ga imamo u slučaju NIS-a. Drugo, iako je proizvodnja smanjena sa preko dva miliona na oko 1,2 miliona tona godišnje, nijedan radnik nije otpušten. Tamo i dalje radi oko 5.500 ljudi", rekao je Savić.
Podseća da su Kinezi Železaru u Smederevu kupili kao jednu od svojih prvih velikih akvizicija u Evropi, videći u Srbiji, kao zemlji kandidatu za članstvo u EU, odskočnu dasku ka evropskom tržištu.
On ističe da Železara danas pravi kvalitetniji i verovatno, skuplji čelik, te da trenutne carinske barijere možda neće znatno uticati na poslovanje.
"Ako Kina proizvodi milijardu tona čelika, a u Smederevu se pravi tek oko milion, to je bukvalno jedan promil kineske proizvodnje, kap vode u bazenu i ne treba praviti dramu od toga. Ukoliko Kina može da proda ovih milijardu tona, naći će tržište i za ovaj jedan milion iz Smedereva", rekao je Savić.
Železara u Smederevu u poslednjih pet godina uspela je da posluje s dobitkom samo jednom – 2021. godine.
Sve ostale godine obeležene su minusima, a najveći gubitak u poslednjih pet godina ostvaren je prošle godine i iznosio je 17,5 milijardi dinara, dok je 2023. gubitak iznosio 16,5 milijardi dinara, pokazuju finansijski izveštaji objavljeni na sajtu Agencije za privredne registre (APR).
Savić smatra da je Železara u "minusu", jer su Kinezi potrošili veliki novac za ozbiljne investicije, koje još nisu otplaćene, dok je istovremeno došlo do smanjenja proizvodnje zbog evropskih kvota.
Nikolić: Evropske kvote će vrlo loše uticati na Železaru
Urednica "Biznis magazina" Radojka Nikolić ocenila je da će evropske kvote na čelik uticati vrlo loše na Železaru u Smederevu i dodala da se Srbija, zajedno sa situacijom sa NIS-om, zaista nalazi u jako teškoj situaciji.
"Železara već ima gubitke, poslednji put je 2019. poslovala sa više od milion tona čelika, već 2020. kad je EU uvela kvotu na 800.000 tona i za količine veće od toga carine 25 posto, onda je Železara stala i više nije proizvodila tu količinu, nego nešto ispod, sišla je na 600 i nešto prošle godine. Kada sakupite gubitke iz 2023. i 2024. odnosno prošle dve godine, oni su gotovo 300 miliona evra", izjavila je Nikolić za N1.
Ona je navela da Železara ima velike kapacitete za proizvodnju i da su Amerikanci u njoj 2007. imali rekordnu proizvodnju od 2,2 miliona tona.
Ona je ocenila da je situacija stvarno loša, imajući u vidu NIS i Železaru, te visoku inflaciju i nizak rast.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Gorivo sve skuplje: EU beleži nagli rast cena, Nemačka na vrhu
21.04.2026.•
4
Cena goriva i maziva za lični trasport u Evropskoj uniji značajno je porasla u martu ove godine i to 12,9 odsto u poređenju sa istim mesecom prošle godine, saopštila je danas Evropska kancelarija za statistiku Eurostat.
Folksvagen smanjuje proizvodnju za još milion vozila
21.04.2026.•
1
Generalni direktor Folksvagena Oliver Blume najavio je danas značajno smanjenje proizvodnih kapaciteta za još milion vozila, pošto je naveo da su raniji planovi prodaje postali nerealni u aktuelni tržišnim okolnostima.
Mali pregled: Trenutne cene goriva u regionu i kako se Srbija kotira
21.04.2026.•
5
Srbija je i dalje među skupljim zemljama za one koji voze benzince, ali su je prema cenama na pumpama pretekle Hrvatska, Mađarska i Rumunija.
Iako akcize na gorivo nisu snižene 60 odsto kako je obećano: Mesečno koštaju budžet 34 miliona evra
21.04.2026.•
10
Početkom februara ove godine, Vlada je u okviru redovnog usaglašavanja sa prosečnom inflacijom iz 2025. povećala akcize na gorivo koje su za bezolovni benzin utvrđene na 72 a za dizel na 74,04 dinara po litru.
Srbija priprema nova pravila o preuzimanju firmi
20.04.2026.•
5
Ministarstvo finansija pokrenulo je javnu raspravu o Nacrtu zakona o preuzimanju akcionarskih društava, koji donosi promene u načinu na koji se kompanije preuzimaju na domaćem tržištu kapitala, objavio je portal eKapija.
Ministarka Đedović Handanović rekla da "postoje crvene linije" za NIS: Šta su čije obaveze?
20.04.2026.•
2
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović objavila je posle sastanka sa prvim čovekom MOL-a da "dogovori o prodaji NIS nisu laki" i da postoje crvene linije "koje ne možemo da pređemo".
Produžen rok za prijave za Mixx Awards 2026
20.04.2026.•
0
IAB Serbia je produžio rok za prijave radova za Mixx Awards tako da agencije, brendovi i izdavači mogu prijaviti svoje radove do 5. maja u 23:59.
Nedeljnik: Idea prodata za 40 miliona evra, DIS za 50 miliona
20.04.2026.•
25
Novoosnovana kompanija Alta retail vlasnika Davora Macure platila 40 miliona evra za Idea markete i još četiri firme koje su u Srbiji poslovale pod okriljem hrvatske Fortenova grupe, piše danas Nedeljnik.rs.
I dalje ništa od Vučićevog obećanja o smanjenju akciza na gorivo za 60 odsto: Ovo su mogući razlozi
20.04.2026.•
18
Da li je ikada postojala namera da se akcize na naftne derivate smanje za 60 odsto kako je to predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedvosmisleno ustvrdio 20. marta? Navodeći, pritom, da će se to desiti koliko odmah.
Države se plaše da oporezuju ultrabogataše - zašto?
20.04.2026.•
9
Rastuća nejednakost u prihodima i javno demonstriranje moći milijardera podstiču zahteve za uvođenje novih poreza za najbogatije pojedince na svetu. Može li se bogatstvo ikada pravedno oporezovati?
Građani sve zaduženiji: "Anomalija da najveći deo čine keš krediti, ljudi su u jednom začaranom krugu"
19.04.2026.•
12
Građani Srbije nastavili su da se zadužuju i u martu, pa je njihov ukupni dug prema bankama, prema izveštaju Kreditnog biroa, dostigao 2.006,7 milijardi dinara.
Miodrag Zec: Kinezima su strane investicije služile da steknu znanje, a mi smo odabrali motanje kablova
19.04.2026.•
43
Ključni ekonomski problem je što kao država nismo znali šta hoćemo, pa su se umesto ulaganja u poslove koji donose tehnički progres privlačile strane investicije koje su razvijale takozvane doradne ili periferne poslove.
Isporuke iPhone-a u Kinu skočile za čak 20 odsto od početka godine
19.04.2026.•
1
Isporuke iPhone-a u Kinu, najveće svetsko tržište pametnih telefona, skočile su za čak 20 odsto međugodišnje u prvom kvartalu 2026, pokazuju podaci istraživačke agencije "Counterpoint Research".
MMF za Srbiju predvideo inflaciju od sedam odsto u decembru: "Imaćemo eroziju kupovne moći"
19.04.2026.•
24
Talas inflacije iz 2022. i 2023. godine nije čestito ni prošao, a već nam se, po svoj prilici, "smeši" sledeći.
Đedović Handanović: Pregovori sa MOL-om o NIS-u nisu laki, postoje crvene linije preko kojih ne idemo
19.04.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je posle sastanka u Beogradu sa predsednikom i izvršnim direktorom MOL grupe Hernadijem Žoltom da pregovori o prodaji NIS-a nisu laki.
Šta sledi za NIS: Licenca produžena, bliži se rok za konačan dogovor
18.04.2026.•
2
Produžetak operativne licence američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK) Naftnoj industriji Srbije za 60 dana, do 16. juna, dolazi u jeku pregovora o mogućoj promeni vlasništva.
OFAC produžio licencu Janafu za transport nafte NIS-u
18.04.2026.•
3
Kancelarija američke vlade za kontrolu strane imovine (OFAC) izdala je licencu Jadranskom naftovodu (Janaf) za nastavak transporta nafte Naftnoj industriji Srbije do 16. juna, sapšteno je iz sedišta hrvatske kompanije.
Petković: Mali proizvođači pod pritiskom "makaza cena", moguća propadanja
18.04.2026.•
2
Predlog zakona o trgovinskim praksama, koji je u skupštinskoj proceduri, prema najavama Vlade trebalo bi da uredi odnose na tržištu i utiče na formiranje cena.
Porasla cena zlata nakon vesti o otvaranju Ormuskog moreuza
18.04.2026.•
0
Cena zlata porasla je za nešto manje od dva odsto, na više od 4.850 dolara po unci, nakon objava o smirivanju situacije oko sukoba na Bliskom istoku.
CEVES: Srbiji bi trebalo 25 godina da stigne produktivnost Evropske unije
17.04.2026.•
28
Privreda Srbije dostigla je granice aktuelnog modela upravljanja, ocenio je glavni ekonomista Centra za visoke ekonomske studije (CEVES) Pavle Medić, preneo je Biznis.rs.
Komentari 14
SSS
Miro
balkansky knust
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar