Železara u Smederevu na udaru evropskih propisa: "Mi tu nemamo domaći zadatak kao u slučaju NIS-a"
Evropska komisija (EK) predložila je novo smanjenje kvota i povećanje carina na uvoz čelika iz ne-EU zemalja, što bi moglo dodatno da pogodi Železaru u Smederevu.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Železara je u poslednjih pet godina četiri puta poslovala u minusu zbog evropskih kvota.
Predlog je objavio potpredsednik EK Stefan Sežurne, koji je najavio da Komisija namerava da najpre prepolovi kvote za uvoz čelika, a uvoz koji premaši te kvote biće podložan udvostručenim carinama, odnosno biće povećan sa 25 na 50 odsto.
To bi za smederevsku Železaru, koja je u stoprocentnom vlasništvu kineske kompanije New-Silkroad Holding (Hong Kong), značilo da umesto dosadašnjih 820.000 tona, koje je izvozila u EU i na koje je plaćala carinu od 25 odsto, može da izvozi 410.000 tona po toj istoj carinskoj stopi, dok bi se za sve iznad tog iznosa carina povećala na 50 odsto.
Kako je Sežurne objasnio, EU ovu meru donosi kako bi spasila svoju industriju čelika i zaštitila svoje proizvođače od rastuće kineske konkurencije.
Sada se očekuje da ovaj predlog EK potvrde svih 27 država članica i Evropski parlament, a mere bi stupile na snagu 1. jula 2026. godine.
EU, takođe pregovara sa Vašingtonom o carinskom izuzeću za evropski čelik, a cilj je da se Evropa i SAD uzajamno podrže kako bi se bolje oduprle kineskoj konkurenciji.
Prošle godine Kina je proizvela više od jedne milijarde tona čelika, što je više od polovine svetske proizvodnje, daleko ispred Indije (149 miliona), Japana (84 miliona) i SAD (79 miliona), pokazuju podaci organizacije World Steel.
Evropske zemlje su znatno slabije – Nemačka je proizvela samo 37 miliona tona, Španija 12, a Francuska manje od 11 miliona.
Pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić rekao je da bi predloženo dodatno smanjenje kvota i uvođenje viših carina na izvoz čelika iz Srbije moglo ozbiljno ugroziti konkurentnost smederevske Železare na evropskom tržištu.
Kako navodi, većina čelika koji se proizvede u srpskoj železari plasira se upravo na tržište EU i regiona, što je, podseća i bio osnovni razlog za ovu kinesku investiciju – blizina evropskog tržišta, preneo je Danas.
"Nakon što su Kinezi preuzeli Železaru, kapaciteti su značajno rasli, ali su 2019. godine uvedene prve evropske kvote koje su ograničile izvoz. Zbog toga je srpski čelik postao manje konkurentan, iako je i dalje tražen na evropskom tržištu, jer je jeftiniji od evropskog čelika. U tom periodu došlo je i do gašenja jedne velike visoke peći, što je rezultiralo prelaskom ove firme iz pozitivnog poslovanja u gubitke", rekao je Stanić.
Prema njegovim rečima, sada postoji inicijativa EK da se kvote dodatno prepolove i da se uvedu veće carine, što bi dodatno otežalo poziciju Železare.
Naveo je da su članice EFTA (koje su deo evropskog ekonomskog prostora, a nisu članice EU), poput Norveške, Švajcarske i Islanda, izuzete od ovih mera, što, kako ističe, otvara dodatni prostor za diplomatske napore Srbije da zaštiti svoje interese.
"Srbija ima prostora da pregovara kao zemlja kandidat i potpisnica Sporazuma o slobodnoj trgovini sa EU. Očekujemo da ta kvota bude zadržana na istom nivou ili da bude povećana, ali ne možemo očekivati da budemo potpuno isključeni. Pregovori se nastavljaju", rekao je Stanić.
On je naveo da je trenutna kvota 820.000 tona, a da je ideja EU da ona iznosi 410.000, dok bi carine za sve preko ove količine umesto dosadašnjih 25 odsto iznosile 50 odsto.
Profesor Ekonomskog fakulteta, Ljubodrag Savić nije toliko pesimističan kada je reč o poslovanju smederevske Železare, dodajući da EU više nije tako značajno tržište kada se posmatra globalna slika industrije čelika.
Prema njegovim rečima, proizvodnja čelika u svetu je premašila dve milijarde tona, a Kina sama proizvodi više od polovine te količine, dok sve članice EU zajedno proizvedu oko 130 miliona tona godišnje.
"EU uvodi carine Kini, a proizvodi tek oko 12 do 13 odsto kineske proizvodnje. Za Kinu je evropsko tržište važno, ali ne presudno", ocenio je Savić i dodao da Kina polovinu svog čelika plasira na domaćem tržištu, što jasno pokazuje koliko je ta zemlja ekonomski snažna.
Govoreći o eventualnim posledicama za srpsku železaru u Smederevu, Savić ističe da ne očekuje veće probleme.
"Ne brinem se za Železaru iz nekoliko razloga. Prvo, to nije srpski čelik, već kineski. Mi tu nemamo domaći zadatak, kao što ga imamo u slučaju NIS-a. Drugo, iako je proizvodnja smanjena sa preko dva miliona na oko 1,2 miliona tona godišnje, nijedan radnik nije otpušten. Tamo i dalje radi oko 5.500 ljudi", rekao je Savić.
Podseća da su Kinezi Železaru u Smederevu kupili kao jednu od svojih prvih velikih akvizicija u Evropi, videći u Srbiji, kao zemlji kandidatu za članstvo u EU, odskočnu dasku ka evropskom tržištu.
On ističe da Železara danas pravi kvalitetniji i verovatno, skuplji čelik, te da trenutne carinske barijere možda neće znatno uticati na poslovanje.
"Ako Kina proizvodi milijardu tona čelika, a u Smederevu se pravi tek oko milion, to je bukvalno jedan promil kineske proizvodnje, kap vode u bazenu i ne treba praviti dramu od toga. Ukoliko Kina može da proda ovih milijardu tona, naći će tržište i za ovaj jedan milion iz Smedereva", rekao je Savić.
Železara u Smederevu u poslednjih pet godina uspela je da posluje s dobitkom samo jednom – 2021. godine.
Sve ostale godine obeležene su minusima, a najveći gubitak u poslednjih pet godina ostvaren je prošle godine i iznosio je 17,5 milijardi dinara, dok je 2023. gubitak iznosio 16,5 milijardi dinara, pokazuju finansijski izveštaji objavljeni na sajtu Agencije za privredne registre (APR).
Savić smatra da je Železara u "minusu", jer su Kinezi potrošili veliki novac za ozbiljne investicije, koje još nisu otplaćene, dok je istovremeno došlo do smanjenja proizvodnje zbog evropskih kvota.
Nikolić: Evropske kvote će vrlo loše uticati na Železaru
Urednica "Biznis magazina" Radojka Nikolić ocenila je da će evropske kvote na čelik uticati vrlo loše na Železaru u Smederevu i dodala da se Srbija, zajedno sa situacijom sa NIS-om, zaista nalazi u jako teškoj situaciji.
"Železara već ima gubitke, poslednji put je 2019. poslovala sa više od milion tona čelika, već 2020. kad je EU uvela kvotu na 800.000 tona i za količine veće od toga carine 25 posto, onda je Železara stala i više nije proizvodila tu količinu, nego nešto ispod, sišla je na 600 i nešto prošle godine. Kada sakupite gubitke iz 2023. i 2024. odnosno prošle dve godine, oni su gotovo 300 miliona evra", izjavila je Nikolić za N1.
Ona je navela da Železara ima velike kapacitete za proizvodnju i da su Amerikanci u njoj 2007. imali rekordnu proizvodnju od 2,2 miliona tona.
Ona je ocenila da je situacija stvarno loša, imajući u vidu NIS i Železaru, te visoku inflaciju i nizak rast.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ponovo poskupeli i dizel i benzin
31.07.2026.•
5
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Akcize na gorivo ostaju smanjene
31.07.2026.•
1
Vlada Srbije još jednom je produžila odluku o privremenom smanjenju akciza na naftne derivate i to do 9. avgusta, navodi RTS.
Izmene Zakona o akcizama: Vlada predlaže brisanje ograničenja na umanjenje
30.07.2026.•
9
Nekoliko meseci nakon što je uredbom privremeno smanjila akcize na gorivo za 25 odsto, iako je Zakon o akcizama dozvoljavao umanjenje od najviše 20 odsto, Vlada Srbije predlaže da se to ograničenje izbriše iz zakona.
Pijace skuplje od marketa: Kako proizvođači treba da postanu i ugostitelji
30.07.2026.•
12
Ova godina je dobra za velike domaće proizvođače, ali malim proizvođačima-trgovcima koji prodaju na pijaci nijedna sezona neće biti dovoljna.
Menja se Zakon o javnom dugu, država će za svaku izdatu garanciju naplaćivati proviziju
30.07.2026.•
2
Ministarstvo finansija predložilo je izmene Zakona o javnom dugu, Nacrtom izmena i dopuna predviđeno je da će sva javna preduzeća kojima Republika Srbija daje garanciju za zaduživanje morati državi da plate proviziju.
Proizvodnja ribe u Srbiji u padu dok uvoz raste
30.07.2026.•
8
Finansijski pokazatelji ukazuju da je delatnost slatkovodne akvakulture i dalje relativno malo i izrazito koncentrisano tržište sa svega 121 aktivnom kompanijom čiji prihodi opadaju već dve godine zaredom.
APR podseća firme: Rok za dostavlјanje dokumentacije uz konsolidovane izveštaje ističe 31. jula
30.07.2026.•
2
Agencija za privredne registre podsetila je matična pravna lica koja su dostavila konsolidovani godišnji finansijski izveštaj (KGFI) za 2025. godinu da 31. jula ističe rok za dostavlјanje dokumentacije uz taj izveštaj.
Helikopter novac iz Akcionarskog fonda: Ko ima pravo na njega?
29.07.2026.•
5
Građani Srbije već su naviknuti da je takozvani helikopter novac koji deli vlast svojevrsni vesnik izbora.
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine
29.07.2026.•
0
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine.
Svi radnici Stelantisa u Kragujevcu idu na kolektivni godišnji odmor
29.07.2026.•
5
Radnici Stelantisove fabrike automobila u Kragujevcu odlaze na dvonedeljni letnji kolektivni godišnji odmor 3. avgusta, a posle te pauze prvi radni dan će im biti ponedeljak, 17. avgust.
Visa ukida 2.600 radnih mesta
29.07.2026.•
1
Američka kompanija za digitalna plaćanja Visa saopštila je da će otpustiti oko sedam odsto zaposlenih, odnosno približno 2.600 radnika, u okviru programa povećanja efikasnosti poslovanja.
SAD uvode nova ograničenja za kineske robote
29.07.2026.•
1
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa planira da uvede zabranu uvoza novih kineskih humanoidnih i četvoronožnih robota, kao i određenih modela kineskih energetskih invertora.
Ziđin Koper: Narodnoj banci Srbije za sedam godina prodali smo 17 tona zlata
28.07.2026.•
19
Kompanija Ziđin Koper Srbija objavila je da je za sedam i po godina predala Narodnoj banci Srbije 17 tona zlata, kako je navedeno, onoliko zlata koliko su do pre 10 godina iznosile ukupne zlatne rezerve države.
Tehnološke kompanije otpustile 140.000 radnika zbog veštačke inteligencije
28.07.2026.•
0
Američki tehnološki giganti su od početka godine ukinuli 140.000 radnih mesta, dok istovremeno ulažu stotine milijardi dolara u razvoj infrastrukture za veštačku inteligenciju.
Shein zabeležio pad prodaje i gubitak od 99 miliona dolara zbog Trampovih carina
28.07.2026.•
0
Kompanija Shein zabeležila je kvartalni gubitak od 99 miliona dolara nakon usporavanja prodaje, izazvanog odlukom američkog predsednika Donalda Trampa da ukine izuzeće od uvoznih dažbina na robu male vrednosti.
Afera "dizelgejt" se nastavlja: Reno optužen za prevaru sa dizel motorima
28.07.2026.•
4
Francuski proizvođač automobila Reno suočiće se sa krivičnim postupkom zbog optužbi za prevaru u vezi sa emisijama izduvnih gasova u okviru afere "dizelgejt", saopštilo je tužilaštvo u Parizu.
NIS podneo novi zahtev za licencu za rad
27.07.2026.•
1
Naftna industrija Srbije (NIS) podnela je Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za licencu koja bi omogućila nastavak operativnog rada kompanije, prenosi Radio televizija Srbije (RTS).
Moreuz, nafta i strepnje Evropljana
27.07.2026.•
2
Nije sporno da je Bliski istok najveći svetski proizvođač i izvoznik nafte i gasa.
Kako banke u Srbiji gledaju na kreditiranje verskih organizacija i sveštenika?
27.07.2026.•
3
Crkve, verske zajednice i sveštenici u Srbiji imaju specifičan status koji ih u pravnom i finansijskom sistemu smešta u neodređenu zonu između neprofitnih organizacija, privrednih društava i slobodnih umetnika.
Cena nafte pala
27.07.2026.•
3
Cene akcija su se danas uglavnom povećale, a cene nafte opale za skoro 7% jer su se SAD i Iran uzdržali od sukoba dok se razgovara o mogućem nastavku pregovora o privremenom sporazumu o prekidu vatre.
Srpski startap postao prvi domaći "jednorog" - vredi više od milijardu evra
27.07.2026.•
7
Srpska startap kompanija Ominimo zatvorila je investicionu rundu Serije B, uz učešće investicionog ogranka Evropske banke za obnovu i razvoj, dostigavši tržišnu vrednost od 1,6 milijardi dolara.
Komentari 14
SSS
Miro
balkansky knust
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar