Broker Gujaničić o još pet odsto u NIS-u: "Nema bitne razlike, Srbija ne stiče veća prava"
Kupovinom još pet odsto vlasništva u NIS-u država Srbija ne stiče veća prava u kontroli poslovanja te kompanije, rekao je glavni broker brokerske kuće Momentum Securities Nenad Gujaničić za Betu.
"Nema bitne razlike u akcionarskom društvu da li neko ima 30 ili 35 odsto vlasništva ako postoji većinski vlasnik u kompaniji", rekao je Gujaničić.
Istakao je da je u javnim akcionarskim društvima, kao što je NIS, za donošenje nekih važnih odluka, kao što je raspolaganje imovinom velike vrednosti, bitna tročetvrtinska većina (75 odsto akcija), a s obzirom da država već sada ima oko 30 odsto akcija, može da osujeti postizanje ove kvalifikovane većine.
U privrednim društvima koja posluju kao društva sa ograničenom odgovornošću trećina vlasništva može biti prag za ostvarivanje dodatnih prava.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Hadanović rekla je da je postignut sporazum između ruskog Gaspromenjefta i mađarskog MOL-a da Srbija poveća vlasnički udeo za pet odsto, čime će, kako je rekla, "poboljšati svoju poziciju i imati veća prava u Skupštini akcionara". Dodala je da se "pregovori sa arapskim investitorom nastavljaju i da bi u okviru toga arapski partneri (firma ADNOC) mogli da uzmu učešće".
Gaspromnjeft poseduje u NIS-u 56,15 odsto akcija, Srbija ima 29,87 odsto, a ostali udeo pripada malim akcionarima.
Komentarišući mogućnost da ADNOC takođe kupi određeni broja akcija NIS-a, Gujaničić je rekao da "ono što većina investitora želi je kontrolni (većinski) paket akcija odnosno 50 odsto plus najmanje jedna akcija zbog toga što su manjinski akcionari slabo zaštićeni u Srbiji i često ne mogu da ostvare svoja prava".
Takva mogućnost da neko dođe u Srbiju kao manjinski akcionar, prema njegovim rečima, još je manje realna opcija ako investitor treba da plati prilično pozamašnu cenu, kao u slučaju preuzimanja NIS-a.
"Ako govorimo o MOL-u kao kupcu NIS-a, oni nisu imali baš najsjajnije iskustvo u Hrvatskoj, dugo su se prepirali sa hrvatskom državom jer nisu većinski u kompaniji INA, već su na ivici udela od 50 odsto u vlasništvu. To je još jedan argument da bi mađarska kompanija teško prihvatila bilo šta u Srbiji ispod većinskog paketa akcija", rekao je Gujaničić.
Naveo je da mu nije jasna koncepcija da bude više kupaca NIS-a.
"Ne vidim u ovom momentu bilo kog stranog investitora koji bi hteo da plati visoku cenu akcija NIS-a, a da pri tome ostane manjinski akcionar i da Srbija poseduje veći vlasnički udeo od njega", naveo je Gujaničić.
Dodao je da nije realna politika da će neko da investira, a da se neko drugi pita u toj kompaniji.
Istakao je da "to tako ne funkcioniše, već onaj ko investira želi potpunu kontrolu poslovanja, ako je već to dobro platio".
Gujaničić je naveo da je u stranim državama, gde postoji razvijeno berzansko poslovanja i rade institucije, moguće zbog disperzije vlasništva kontrolisati kompaniju sa udelom od 20-30 odsto akcija.
"U Srbiji investitore isključivo interesuje većinski paket akcija, to je pokazala domaća investiciona scena od samih početaka privatizacije. Ovo posebno važi kada neki investitor kupuje firmu sa rizikom od sankcija, kao što je NIS", naveo je Gujaničić.
Ako Rusi prodaju paket akcija u NIS-u, prema njegovim rečima, to neće biti niska cena, pa samim tim nije realno da se tu pojavi par kupaca koji će se zadovoljiti, primera radi, sa po 25 odsto akcija.
Gujaničić je istakao da "to nije bilo realno ni u nekim normalnim vremenima, a naročito nije u ovoj vanrednoj situaciji".
Teško je, kako je rekao, proceniti po kojoj ceni bi mogao biti prodat većinski ruski udeo u NIS-u.
Na to, kako je naveo, utiče činjenica da za Ruse trenutno nije najbolji momenat za prodaju jer kompanija trpi pritiske i ima gubitke zbog nemogućnosti da radi Rafinerija u Pančevu, pa se može reći da je u pitanju iznuđena prodaja gde potencijalni kupci mogu i da ucenjuju prodavca.
"To je ono što ne ide u prilog prodavcu, a ide mu u prilog da je NIS veoma dobra kompanija, ima dobar komad tržišta, te da kupovinom ove kompanije kupac stiče dominantnu poziciju na domaćem tržištu. Sasvim bi druga situacija bila da je NIS prodavan 2023. dobrovoljno kada je imao profit od 800 miliona evra, tada bismo mogli govoriti o daleko višoj ceni", rekao je Gujaničić.
Naglasio je da bi tada cena bila mnogo veća nego na berzi, a da je pre godinu dana kada su se akcije kotirale na berzi NIS vredeo milijardu evra za 100 odsto akcija.
Gujaničić je rekao da bi cena sada morala biti bar duplo veća, a koliko tačno zavisi od pregovora kupaca i prodavaca, koliko je kupcima važno da kupe tu firmu i da li je na kupovnoj strani bilo jače konkurencije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Odakle nam novac za 6.000 dinara: Mali kaže od "neočekivane" milijarde, "ispumpavanje privrede" za ekonomiste
25.08.2026.•
7
Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da je država u proteklih sedam meseci oporezivanjem prikupila "neočekivanih" dodatnih milijardu evra.
Rate kredita u Srbiji uskoro će da porastu
25.08.2026.•
4
Rast troškova zaduživanja na evropskim tržištima obveznica i najavljeno zaoštravanje monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) direktno će uticati na cenu kredita u Srbiji, gde je privreda izuzetno zavisna od ev
"Ekonomski Dan D": Amerika uvodi sankcije svima koji imaju bilo kakve veze s Iranom
25.08.2026.•
7
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa saopštila je da proširuje sekundarne sankcije koje može da uvede entitetima i zemljama koje održavaju poslovne veze sa Iranom širom sveta.
Fiskalni savet: Jednokratne isplate građanima daju veoma ograničene efekte, a mogu podstaći inflaciju
24.08.2026.•
2
Rebalans budžeta za 2026. donosi primetno i ekonomski neopravdano povećanje fiskalnog deficita sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno za 59 milijardi dinara, naveo je Fiskalni savet.
Tramp: Od 1. januara carine na sve automobile i auto-delove iz Kanade biće povećane na 50 odsto
24.08.2026.•
3
Američki predsednik Donald Tramp je danas, posle neuspelih trgovinskih pregovora sa Otavom, izjavio da će od 1. januara carine na sve automobile, kamione i automobilske delove iz Kanade biti povećane na 50 odsto.
Koliko se mladih u Srbiji ne školuje, ne radi, niti ide na obuke?
24.08.2026.•
9
Za razliku od Nemačke, Luksemburga, Danske i Austrije koje u protekloj deceniji beleže rast broja mladih koji ne rade, ne obrazuju se, niti pohađaju obuke, u Srbiji se ovaj procenat - takozvana NEET stopa - smanjuje.
Minimalac od januara 600 evra: Prema državi - to je dovoljno da se pokriju osnovni troškovi
24.08.2026.•
32
Minimalna cena rada u Srbiji od 1. januara 2027. godine iznosiće 405 dinara po satu, što će na mesečnom nivou biti oko 70.000 dinara, ili 600 evra, odlučila je Vlada.
Lukoil prodaje četiri benzinske pumpe u Srbiji
24.08.2026.•
2
Kompanija Lukoil Srbija oglasila je na prodaju četiri konzervirane benzinske stanice u Deliblatu, Grlištu i dve u Pirotu.
Ekspo, vojska, Osmeh Vojvodine, pruga: Nekome rebalansom republičkog budžeta više novca, nekom manje
23.08.2026.•
8
Vlada Srbije prepolovila je planirane troškove za Nacionalni fudbalski stadion ove godine, prekomponovala budžetska izdvajanja za izložbu Ekspo, i značajno uvećala budžet Ministarstva odbrane za "mašine i opremu".
Svaka četvrta nemačka kompanija strahuje od gubitka konkurentnosti van EU
23.08.2026.•
3
Svaka četvrta nemačka kompanija, odnosno 25,4 odsto anketiranih, strahuje da će izgubiti konkurentnost na tržištima van Evropske unije, pokazuje izveštaj Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) iz Minhena.
Teslin radnik trebalo bi da radi 2,5 miliona godina da zaradi koliko i Ilon Mask
23.08.2026.•
5
Razlika između plate zaposlenog i primanja šefa kompanije uobičajena je pojava, čak i kada je reč o velikim razlikama.
SAD pokreću istragu o milion vozila Dženeral motorsa zbog otkazivanja motora
23.08.2026.•
5
Američka Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja na putevima (NHTSA) pokrenula je istragu o gotovo milion pikapova i SUV vozila kompanije Dženeral motors zbog mogućeg otkazivanja motora.
Kanada će "dolar za dolar" uzvratiti na carinu SAD
22.08.2026.•
2
Premijer Kanade Mark Karni je obećao da će "dolar za dolar" uzvratiti na američke carine od 50 odsto.
Šta čeka Srbiju ako NIS-u ne produže licencu: Gorivo bi moglo ozbiljno da poskupi
22.08.2026.•
19
Energetska kriza zbog rata na Bliskom istoku i blokade Ormuskog moreuza, u kombinaciji sa padom vodostaja Dunava i uz naš specifičan problem, sankcije NIS-u, mogla bi da napravi ozbiljne probleme u snabdevanju gorivom.
Akcize na gorivo ostaju 20 odsto niže i naredne nedelje
22.08.2026.•
2
Akcize na benzin i dizel ni sledeće nedelje neće porasti - i dalje će biti za petinu niže od iznosa propisanih Zakonom o akcizama i ostaće na tom nivou do 30. avgusta.
OFAK produžio Lukoilu licencu za rad do 19. septembra
21.08.2026.•
0
Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAK) produžila je licencu za rad ruske naftne kompanije "Lukoil" do 19. septembra, prenela je danas Radio-televizija Srbije.
Poskupelo gorivo
21.08.2026.•
12
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Bogdanović: Smanjenjem stočnog fonda Srbija gubi prehrambenu nezavisnost
20.08.2026.•
8
Dekan Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu profesor Vladan Bogdanović izjavio je danas da sa smanjenjem stočnog fonda Srbija gubi prehrambenu nezavisnost.
Produženo ograničenje cena goriva za još dva meseca
20.08.2026.•
4
Vlada Srbije donela je danas Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte za još dva meseca.
Vlada donela odluku o minimalcu za sledeću godinu
20.08.2026.•
14
Vlada Srbije donela je odluku o visini minimalne cene rada za period januar-decembar 2027. godine, objavljeno je u Službenom glasniku.
Mićović: Dizel sve skuplji u odnosu na sirovu naftu, potreban je uvoz
20.08.2026.•
8
Zabrinjavajuća je razlika u ceni sirove nafte i dizela odnosno "crack spread" (rafinerijske marže) koja je 2022. godine bila oko 90 dolara, a sada je viša od 100 dolara po barelu.
Komentari 6
Гојко
skep
Millos
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar