Države se plaše da oporezuju ultrabogataše - zašto?
Rastuća nejednakost u prihodima i javno demonstriranje moći milijardera podstiču zahteve za uvođenje novih poreza za najbogatije pojedince na svetu. Može li se bogatstvo ikada pravedno oporezovati?
Foto: Pixabay
Malo je onih koji rado plaćaju porez. Ali mnogi birači ne vide problem u tome da se superbogati oporezuju i da plate svoj "pravedni deo". Jedan od načina je povećanje poreza na dohodak. Postoji i opcija godišnjeg ili jednokratnog poreza na sve što neko poseduje iznad određene granice.
Neke vlade žele da oporezuju ekstremno bogatstvo kako bi smanjile poreze za srednju klasu u stagnaciji ili kako bi ublažile društvenu nejednakost. Druge žele da popune budžetske rupe. Treći pak filozofski tvrde da preterano bogatstvo treba ograničiti, jer ono više ne doprinosi blagostanju tih pojedinaca, piše Dojče vele.
Rasprava u Sjedinjenim Državama
Definicija bogatstva zavisi od posmatrača. Ali generalno, ultrabogatašima se smatraju pojedinci sa neto bogatstvom od najmanje 30 miliona dolara (25,9 miliona evra), dok superbogati imaju 300 miliona dolara ili više.
U Sjedinjenim Američkim Državama, Mit Romni, bivši guverner savezne države Masačusets, senator i predsednički kandidat SAD, vidi veliki problem u poreskim rupama koje se odnose na kapitalnu dobit.
"Došli smo do tačke u kojoj će svaka kombinacija rešenja za ekonomske probleme naše zemlje uključivati to da najbogatiji Amerikanci doprinesu više", napisao je on u gostujućem tekstu pod naslovom "Oporezujte bogate, poput mene" u listu Njujork tajms u decembru 2025.
Zohran Mamdani, novi gradonačelnik Njujorka, predložio je povećanje gradske stope poreza na dohodak sa 3,9 na 5,9 odsto za prihode veće od milion dolara godišnje. Početkom marta zakonodavci u saveznoj državi Vašington usvojili su novi porez na lični prihod veći od milion dolara. Ta mera čeka potpis guvernera. Drugi razmatraju slične mere.
Ovi predlozi su važni zato što su Sjedinjene Američke Države najveća ekonomija na svetu. Takođe su dom najvećeg broja milionera i milijardera, prema proračunima časopisa Forbs.
Pravedne dažbine na basnoslovno bogatstvo?
"Oporezivanje superbogatih je pravedno, ekonomski efikasno i u nekim zemljama unapređuje druge važne ciljeve, kao što je jačanje demokratije", rekao je Brajan Gel, profesor prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Kalifornije u Berkliju, koji je specijalizovan za oporezivanje.
U mnogim zemljama superbogati kontrolišu toliki deo društvenih resursa da mogu da utiču na političke i ekonomske ishode, kaže Gel, što može dovesti do nezdrave politike i katastrofalnih ekonomskih posledica. Velika prepreka oporezivanju superbogatih deo je postojećih poreskih sistema, pošto većina njih uvodi porez tek kada se investiciona imovina proda, kaže Gel.
"Superbogata domaćinstva mogu sebi da priušte luksuz da prodaju samo mali deo svog bogatstva, što im omogućava da biraju kada, a često i gde će platiti porez", dodao je on.
Ko se plaši poreza na bogatstvo?
Šta ako bi se umesto poreza na dobit sabrala sva imovina i zatim oporezovao taj iznos: porez na bogatstvo. Od 1965. godine 13 zemalja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) uvelo je porez na neto bogatstvo, prema Kristini Enače i Aleksu Mengdenu, ekonomistima u organizaciji Tax Foundation, neprofitnom istraživačkom centru za poresku politiku. Danas samo četiri zemlje još imaju porez na bogatstvo, među njima Norveška, Španija i Švajcarska.
Ukupno gledano, ti porezi doneli su malo prihoda i izazvali administrativne probleme, kažu Enače i Mengden. Još jedan problem bili su pravni sporovi.
Nemački Savezni ustavni sud presudio je 1995. godine da porez na bogatstvo krši princip jednakosti i proglasio ga neustavnim. Kao rezultat toga, Nemačka je 1997. ukinula taj porez. Vrhovni sud Holandije presudio je 2021. da porez na bogatstvo u toj zemlji krši evropsko pravo u vezi sa pravima na imovinu i zabranom diskriminacije.
Poreze na bogatstvo teško je izračunati
Kada je reč o porezima na bogatstvo, veliki problem je utvrđivanje nečijeg ukupnog bogatstva. Gotovinu je lako izbrojati, ali šta je sa svim onim kućama, automobilima, privatnim avionima i investicijama? A da se i ne pominju umetničke kolekcije ili sadržaj sefova u bankama. To postaje još teže i skuplje ako mora da se radi svake godine.
Porez na bogatstvo destimuliše štednju i investiranje, što dugoročno šteti preduzetništvu, prema istraživanju organizacije Tax Foundation. Pored toga, porez na bogatstvo "mogao bi da dovede do odliva kapitala i preseljenja bogatih pojedinaca u susedne jurisdikcije", rekli su Mengden i Enače.
"Posle povećanja poreza na bogatstvo u Norveškoj za 0,1 odsto, zemlja je zabeležila odlazak pojedinaca sa velikim bogatstvom u države poput Švajcarske i Ujedinjenog Kraljevstva."
Brajan Gel ne veruje da ultrabogati mogu jednostavno da premeste svoje bogatstvo umesto da dopuste da bude oporezovano.
"Dobar pravni dizajn, na primer, može znatno otežati bogatim investitorima da izbegnu porez", rekao je Gel.
Može li Kalifornija pokazati put?
Kada je reč o novom porezu na bogatstvo, Kalifornija možda pokazuje put sa jednokratnim porezom od pet odsto za ljude čije bogatstvo prelazi milijardu dolara.
Ako se ta mera nađe na glasačkom listiću u novembru, biće to veliki test za veliku ekonomiju. U 2024. godini snažan rast učinio je tu saveznu državu četvrtom najvećom ekonomijom na svetu, iza Sjedinjenih Američkih Država kao celine, Kine i Nemačke.
Pristalice kažu da će porez povećati budžetske prihode. Kritičari tvrde da će oterati bogate koji će se preseliti u Teksas, na Floridu ili u Nevadu.
Guverner Gevin Njusom protivi se toj ideji, kao i tehnološki lideri i verovatno mnogi od oko 200 milijardera u toj američkoj saveznoj državi. Njihova najveća briga je to što porez uzima u obzir nelikvidno bogatstvo i nerealizovane dobitke. To znači da bi teorijski "papirni dobici" na akcijama ili nekretninama bili oporezovani. Kritičari strahuju da bi to moglo primorati neke ljude da prodaju svoje domove ili kontrolne udele u kompanijama koje su osnovali samo da bi platili poreski račun.
Vlade imaju mnogo instrumenata kada je reč o oporezivanju, ali oni moraju biti mudro korišćeni ako je cilj da dažbine budu pravedne.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
I dalje ništa od Vučićevog obećanja o smanjenju akciza na gorivo za 60 odsto: Ovo su mogući razlozi
20.04.2026.•
0
Da li je ikada postojala namera da se akcize na naftne derivate smanje za 60 odsto kako je to predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedvosmisleno ustvrdio 20. marta? Navodeći, pritom, da će se to desiti koliko odmah.
Građani sve zaduženiji: "Anomalija da najveći deo čine keš krediti, ljudi su u jednom začaranom krugu"
19.04.2026.•
6
Građani Srbije nastavili su da se zadužuju i u martu, pa je njihov ukupni dug prema bankama, prema izveštaju Kreditnog biroa, dostigao 2.006,7 milijardi dinara.
Miodrag Zec: Kinezima su strane investicije služile da steknu znanje, a mi smo odabrali motanje kablova
19.04.2026.•
20
Ključni ekonomski problem je što kao država nismo znali šta hoćemo, pa su se umesto ulaganja u poslove koji donose tehnički progres privlačile strane investicije koje su razvijale takozvane doradne ili periferne poslove.
Isporuke iPhone-a u Kinu skočile za čak 20 odsto od početka godine
19.04.2026.•
1
Isporuke iPhone-a u Kinu, najveće svetsko tržište pametnih telefona, skočile su za čak 20 odsto međugodišnje u prvom kvartalu 2026, pokazuju podaci istraživačke agencije "Counterpoint Research".
MMF za Srbiju predvideo inflaciju od sedam odsto u decembru: "Imaćemo eroziju kupovne moći"
19.04.2026.•
22
Talas inflacije iz 2022. i 2023. godine nije čestito ni prošao, a već nam se, po svoj prilici, "smeši" sledeći.
Đedović Handanović: Pregovori sa MOL-om o NIS-u nisu laki, postoje crvene linije preko kojih ne idemo
19.04.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je posle sastanka u Beogradu sa predsednikom i izvršnim direktorom MOL grupe Hernadijem Žoltom da pregovori o prodaji NIS-a nisu laki.
Šta sledi za NIS: Licenca produžena, bliži se rok za konačan dogovor
18.04.2026.•
2
Produžetak operativne licence američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK) Naftnoj industriji Srbije za 60 dana, do 16. juna, dolazi u jeku pregovora o mogućoj promeni vlasništva.
OFAC produžio licencu Janafu za transport nafte NIS-u
18.04.2026.•
3
Kancelarija američke vlade za kontrolu strane imovine (OFAC) izdala je licencu Jadranskom naftovodu (Janaf) za nastavak transporta nafte Naftnoj industriji Srbije do 16. juna, sapšteno je iz sedišta hrvatske kompanije.
Petković: Mali proizvođači pod pritiskom "makaza cena", moguća propadanja
18.04.2026.•
2
Predlog zakona o trgovinskim praksama, koji je u skupštinskoj proceduri, prema najavama Vlade trebalo bi da uredi odnose na tržištu i utiče na formiranje cena.
Porasla cena zlata nakon vesti o otvaranju Ormuskog moreuza
18.04.2026.•
0
Cena zlata porasla je za nešto manje od dva odsto, na više od 4.850 dolara po unci, nakon objava o smirivanju situacije oko sukoba na Bliskom istoku.
CEVES: Srbiji bi trebalo 25 godina da stigne produktivnost Evropske unije
17.04.2026.•
24
Privreda Srbije dostigla je granice aktuelnog modela upravljanja, ocenio je glavni ekonomista Centra za visoke ekonomske studije (CEVES) Pavle Medić, preneo je Biznis.rs.
NIS-u produžena licenca za rad do 16. juna
17.04.2026.•
5
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija produžila je licencu za rad Naftnoj industriji Srbije do 16. juna.
Cene nafte pale više od 13 odsto na vest da je Ormuski moreuz otvoren
17.04.2026.•
5
Cene nafte pale su više od 13 odsto danas, a akcije na američkim berzama su porasle posle objave Irana da je Ormuski moreuz ponovo otvoren za prolaz tankera koji prevoze naftu iz Persijskog zaliva.
Ovako marketing stručnjaci koriste AI za uspešnije kampanje
17.04.2026.•
0
Veštačka inteligencija, tj. AI omogućava skoro svakoj struci efektivniji rad.
Cene goriva nepromenjene - litar dizela 217 dinara
17.04.2026.•
3
Cene goriva u narednih nedelju dana ostaće nepromenjene.
Ministar Mali najavio dolazak delegacije mađarskog MOL-a u naredna dva dana
16.04.2026.•
3
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da Srbija ima rezervi dizela za 92 dana, a benzina za 85 dana, ali se nada da će danas biti odobren produžetak operativne licence za nastavak rada Naftne industrije Srbije.
Kineski Ziđin želi da osigura učešće u projektu Rogozna
16.04.2026.•
9
Kineski rudarski gigant Ziđin Majning postao je drugi najveći akcionar australijske kompanije Strickland Metals na projektu Rogozna kod Novog Pazara, piše portal Ekapija.
Propisi o trgovini pred poslanicima
16.04.2026.•
1
Ministarka trgovine Jagoda Lazarević rekla je danas u Skupštini Srbije da će predloženi zakoni u oblasti trgovine obezbediti bolju zaštitu potrošača i sprečiti nepoštene trgovačke prakse.
Minus u budžetu duplo veći nego u vreme korone: Šta je tome doprinelo
16.04.2026.•
30
Samo u prva tri meseca ove godine deficit budžeta Srbije premašio je 96 milijardi dinara ili 818 miliona evra.
Evropska komisija istražuje Ferero zbog mogućeg kršenja pravila konkurencije
15.04.2026.•
0
Italijanski gigant čokolada i konditorskih proizvoda Ferero potvrdio je danas da je pod istragom Evropske komisije zbog mogućeg kršenja pravila konkurencije.
Komentari 1
Kolega
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar