Drugi kineski ekonomski šok: Evropa na udaru kineskog izvoza, rizikuje probleme koje je nekada imala Amerika
Kineski izvoz, koji je u Americi pre dve decenije izazvao ekonomski šok, a na čijem je udaru sada Evropa, bio je pri vrhu dnevnog reda sastanka lidera G7 ove sedmice u Evijan le Banu u Francuskoj.
To proizilazi iz saopštenja ove grupe najmoćnijih ekonomija sveta.
Još na brifingu za medije prošle sedmice, francuski zvaničnici su sugerisali da se nadaju da će na samitu biti sačinjen plan za borbu sa pretnjom iz Kine, to jest jačanjem njenog izvoza u Evropu, s obzirom da SAD vode carinski rat protiv druge najveće ekonomije sveta.
Lideri G7 nisu poimence pomenuli Kinu u saopštenju u kojem se pominju "izbalansiran, dugotrajan i otporan rast", ali su jasno na umu imali Peking kada su napisali: "Uz bojazan da su globalne neravnoteže uporne i da su se u prethodnim godinama proširile".
Bez obzira na carinski rat koji Vašington protiv nje vodi već osam godina, Kina sada izvozi više nego ikada - samo što je promenila pravac izvoza. Umesto Amerike, njen cilj su sada tržišno mnogo otvorenija Evropa i druge zemlje Azije.
Ova promena sa sobom nosi rizik od evropskog nastavka takozvanog Kineskog šoka u Americi iz prve decenije dvadeset prvog veka. Tada je uvoz kineske robe uništio stotine hiljada radnih mesta po fabrikama u centralnim državama SAD, a to je doprinelo političkim previranjima koje su dva puta u Belu kuću dovele Donalda Trampa.
Uprkos američkim sankcijama, Kina je prošle godine ostvarila rekordni globalni trgovinski suficit od neverovatnih 1,2 biliona dolara, a početkom ove godine, predsednik Francuske Emanuel Makron je upozorio da uvoz iz Kine "doslovno ubija ogroman deo evropske industrije" i priznao da je Evropa "spora kad to treba da uvidi".
Čini se da Evropa to sada jasno vidi.
Jedna mogućnost je da će Evropska unija i drugi izgraditi viši carinski zid prema Kini, a EU za sada ima relativno niske carine za tu zemlju u skladu sa pravilima Svetske trgovinske organizacije, mada određene kineske proizvode opterećuje sa višim carinskim stopama, na primer sa 35 odsto na električna vozila.
"Nagli rast izvoza iz Kine, ukoliko ga njeni lideri ne obuzdaju, izazvaće protekcionistički talas protiv kineskog uvoza širom sveta", rekao je za AP Moris Obstfeld, viši saradnik Instituta za međunarodnu ekonomiju Peterson i bivši glavni ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda, ukazavši da će se to desiti "tim pre ako se trenutni poremećaji zbog rata u Iranu nastave, i izazovu naglo globalno usporavanje".
Ekonomista Tejlor Vang iz kompanije HSBC upozorio je ovog meseca da bi trgovinski spor Kine i EU mogao da ugrozi kineski izvoz, jer na Evropu otpada zamašan deo kineskog izvoza električnih vozila, solarnih panela i litijum-jonskih baterija.
Evropljani se takođe nadaju da će ubediti predsednika SAD Donalda Trampa da prestane da tuče carinama američke saveznike poput Evropske unije i Kanade i da umesto toga počne da sarađuje sa njima radi - suprotstavljanja Kini.
Prvi "Kineski šok" počeo je oko 2001. godine kada su se Kinezi pridružili Svetskoj trgovinskoj organizaciji i dobili pristup unosnim tržištima SAD i Evrope na kojima su carine niske.
U SAD mnoge fabrike nisu mogle da se takmiče sa jeftinim kineskim tekstilom, nameštajem, elektronikom i drugom proizvedenom robom. Ekonomisti Dejvid Otor sa Tehnološkog instituta u Masačusetsu, Dejvid Dorn sa Univerziteta u Cirihu i Gordon Hanson sa Harvarda procenili su zajedno da je konkurencija iz Kine tada uništila 2,4 miliona radnih mesta u Americi.
"Kineski šok 2.0", kako se naziva ono što se sada dešava, odvija se drugačije. Kina više nije tek jedan od glavnih igrača u globalnoj trgovini. Ona sada dominira svetskom trgovinom i proizvodnjom.
Kina je 2000. godine činila samo četiri odsto globalnog izvoza robe. Sada je njen udeo 16 odsto - najveći je na svetu - što trgovinsku politiku Pekinga čini mnogo značajnijom.
Kina je takođe unapredila svoju trgovinsku igru, izvozeći sofisticirane proizvode poput električnih vozila i baterija, naprednih mašina, softvera, naučnih instrumenata i stavila se u direktnu konkurenciju sa najbogatijim zemljama sveta.
Na primer, kineski izvoz se sada takmiči sa skoro 58 odsto izvoza iz 21 evropske zemlje koje dele evro, u odnosu na 46 odsto iz 2000. godine, pokazalo je prošlog meseca istraživanje američkih Federalnih rezervi i Banke Federalnih rezervi Sent Luisa.
"Drugi kineski šok karakteriše to što kineske kompanije vode na planu proizvodnje izvoznih produkata - od niskotehnoloških firmi sa niskim platama do visokotehnoloških sa visokom dodatom vrednošću. Ovo direktno pogađa razvijene ekonomije tamo gde ih najviše boli, a to su visokotehnološke industrije poput električnih vozila i vrhunske robotike na koje su mnoge zemlje računale da bi oživele proizvodnju", rekao je ekonomista Esvar Prasad sa Univerziteta Kornel.
Nemačka je teško pogođena. Nemačke kompanije su nekada cvetale na izvozu u Kinu, a sada se situacija obrnula: Kina sada prodaje više robe Nemačkoj nego što od nje kupuje, dok se nemačke kompanije takmiče sa kineskim rivalima na planu industrijskih mašina, građevinske opreme, automobila i hemikalija, a to su sve glavni oslonci nemačke izvozno orijentisane ekonomije.
Delimično zbog konkurencije iz Kine, nemačka ekonomija je stagnirala, smanjivši se 2023. i 2024. godine, a porasla je prošle godine za samo 0,2 odsto.
SAD su manje ranjive nego što su bile 2000-ih. Trampove carine su sprečile ulazak mnogih kineskih proizvoda u zemlju.
Izvoz kineske robe u SAD opao je za 37 odsto od januara do aprila ove godine, u poređenju sa istim periodom 2025. godine, saopštilo je Ministarstvo trgovine SAD.
SAD su takođe u jačoj ekonomskoj poziciji od, recimo, EU i Japana, jer same proizvode energiju i uživaju u procvatu produktivnosti i investiranja u veštačku inteligenciju.
Uprkos Trampovim carinama i smanjenoj prodaji SAD, Kina ima koristi od rastuće potražnje za svojim jeftinim električnim vozilima i od investicija u veštačku inteligenciju, što generiše prodaju kineskih električnih komponenti i mašina za AI-centre podataka.
Izvoz iz Kine u zemlje EU porastao je za 16,4 odsto od januara do maja u odnosu na isti period prošle godine.
Za Francusku je to značilo da njen trgovinski deficit sa Kinom, prema carinskoj statistici Pekinga, sada iznosi 5,3 milijarde dolara u odnosu na 3,3 milijarde dolara samo godinu dana ranije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Prognoza Evropske komisije: Rast ekonomije u Srbiji kratkoročan, sledi usporavanje
17.11.2026.•
1
Ekonomski rast Srbije ojačaće na kratak rok, vođen domaćom tražnjom, na 3,3 odsto ove godine i 3,8 odsto sledeće da bi zatim usporio na 2,9 odsto u 2028, predviđa Evropska komisija u jesenjim ekonomskim prognozama.
Poštanska štedionica: Deponentima Alta banke do sada isplaćeno 32,84 miliona evra i 1,98 milijardi dinara
17.11.2026.•
1
Deponentima Alta banke u stečaju isplaćeno je 32,84 miliona evra i 1,98 milijardi dinara.
PKS-u četiri milijarde dinara od članarine: Treba li ovaj namet ukinuti i šta planira Studentska lista
17.11.2026.•
18
Plaćanje članarine Privrednoj komori Srbije (PKS) je obaveza za sve registrovane privredne subjekte, uz određene izuzetke.
Uprkos podršci Trampa i Maska: Nvidija ne razmatra povratak Džensena Huanga
17.11.2026.•
1
Upravni odbor kompanije Nvidija ne razmatra povratak Džensena Huanga na mesto izvršnog direktora, uprkos sve glasnijim zahtevima za njegov povratak.
Majkrosoft utvrdio: Višemesečni softverski propust izazvao globalni prekid rada
17.11.2026.•
5
Kompanija Majkrosoft utvrdila je da je višemesečni softverski propust, u kombinaciji sa problemima u internim mrežnim vezama i smanjenim kapacitetom servera, izazvao globalni prekid rada njenih usluga.
Akcionari tužili Intel jer je vrednost akcija u jednom danu pala 29 odsto
17.11.2026.•
1
Akcionari Intela podneli su tužbu protiv kompanije zbog obmanjivanja investitora i prikrivanja posledica usporavanja prodaje ličnih računara, što je doprinelo padu vrednosti akcija firme za 29 odsto u jednom danu.
Vasalo: Borba protiv korupcije i vladavina prava ključni za predvidivo poslovno okruženje
16.11.2026.•
2
Borba protiv korupcije, nezavisno pravosuđe, transparentne javne nabavke i efikasne institucije su ključni za stvaranje predvidivog poslovnog okruženja, ravnopravnu tržišnu konkurenciju i privlačenje investicija.
Predsednik Saveta guvernera NBS o povećanju referentne kamate: Utiče samo na korisnike dinarskih kredita
16.11.2026.•
1
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da povećanje referentne kamatne stope NBS za 0,25 odsto, na 6,0 odsto, utiče samo na korisnike dinarskih kredita.
Mercedes obustavlja sva ulaganja u pogone u Nemačkoj
15.11.2026.•
8
Nemački proizvođač automobila Mercedes obustavlja sva ulaganja u svoje pogone u Nemačkoj i razmatra zatvaranje pojedinih pogona, kako bi se izborio sa visokim troškovima proizvodnje, navodi se u dopisu zaposlenima.
Predsednica Evropske centralne banke: Inflacija će verovatno ostati visoka
15.11.2026.•
2
Inflacija će u bliskoj budućnosti verovatno ostati visoka, a Evropska centralna banka će razmotriti detaljnu strukturu bazne inflacije kako bi odredila svoje naredne korake u vezi sa kamatnim stopama sledećeg meseca.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru povećana na 4,4 odsto
15.11.2026.•
1
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine povećana je na 4,4 odsto, a mesečna 0,8 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Banka Poštanska štedionica: Gotovina raspoloživa na 98,72 odsto bankomata
15.11.2026.•
1
Banka Poštanska štedionica objavila je da je, prema preseku na današnji dan u 11 časova, raspoloživa gotovina potvrđena na 98,72 odsto bankomata iz evidencije obuhvaćene izveštajem.
Ideja da Nemci rade duže od osam sati dnevno: "Tri dana po 12 sati i gotovo"
15.11.2026.•
4
Osmosatni radni dan, koji je Nemačka uvela u novembru 1918. godine, našao se pod znakom pitanja nakon 108 godina.
Koja evropska zemlja gubi najviše novca kada radnici štrajkuju?
15.11.2026.•
0
Nemačka bi pretrpela najveće finansijske gubitke u Evropi u slučaju jednodnevnog štrajka, pokazuje analiza Euronewsa zasnovana na podacima Eurostata za 2025. godinu.
Od 1. januara nove šifre delatnosti, firme i preduzetnici imaju 30 dana za besplatnu promenu
15.11.2026.•
3
Nova uredba o klasifikaciji delatnosti (KD) 2025. stupila je na snagu 1. oktobra, a njena primena počinje 1. januara 2027. godine, saopštila je danas Agencija za privredne registre (APR).
Analiza stranih konsultanata: Srbiji sve potrebniji strani radnici
15.11.2026.•
11
Ekonomska situacija u Srbiji je školski primer "privrede sa dva lica".
Sa tržišta Srbije povlači se više modela Folksvagena, Škode, Audija i Mercedesa
15.11.2026.•
2
Sa tržišta Srbije povlači se više modela automobila marke Folksvagen i Škoda, kao i audi Q3 zbog rizika od korozije, dok se mercedes-benz S klase povlači zbog mogućeg curenja kočione tečnosti.
Poštanska štedionica: Za dva dana isplaćeno oko sedam odsto sredstava klijentima Alta banke
14.11.2026.•
2
Banka Poštanska štedionica nastavila je danas isplatu osiguranih depozita klijentima Alta banke, iz sredstava koja je obezbedila Agencija za osiguranje depozita.
Povećana zatezna kamata: Kašnjenje u plaćanju dugova i poreza od sada skuplje
13.11.2026.•
4
Narodna banka Srbije povećala je referentnu kamatnu stopu sa 5,75 na šest odsto, što se odrazilo i na visinu zatezne kamate, kao i kamate koja se obračunava na neblagovremeno plaćene javne prihode.
Poljoprivrednici ljuti: Traže isplatu 17.000 dinara za seme, razmatraju i krivičnu prijavu protiv Glamočića
13.11.2026.•
19
Poljoprivrednici u Srbiji ljuti su na ministra poljoprivrede u tehničkom mandatu Dragana Glamočića koji je saopštio da nema para za isplatu podsticaja za kupovinu sertifikovanog semena.
Objavljene nove cene goriva
13.11.2026.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Komentari 3
9
Igor
Slobodan
ne mogu novi skoda i golf da kostaju 40 hiljada, ako im je realna cena 15... naravno da ce ljudi kupovati kineske automobile za 20-30 hiljada...
kada bi se evropljani borili kineskom taktikom, pobedili bi brzo..
ali, kada su navikli na ogromne zarade po proizvodu i treba da cveta kineska ekonomija koja radi na brojnosti
mada, sada su i sa kvalitetom otisli dalje od evropskih proizvodjaca, sto i nije tako tesko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar