Većini po 6.000 dinara, naslednicima i više: Koliko novca može da se dobije iz Akcionarskog fonda?
Dok većini građana iz Akcionarskog fonda sleduje po 6.000 dinara, računica pokazuje da će pojedini akcionari na svoje račune dobiti i više desetina hiljada dinara.
Foto: 021.rs (AI/Ilustracija)
Ako svim punoletnim građanima Srbije iz Akcionarskog fonda 22. septembra sleduje po 6.000 dinara, a isto toliko sleduje i vlasnicima sedam besplatno dobijenih akcija ovog fonda, koliko će dobiti oni koji su vlasnici 35, 49 ili 168 akcija ovog Fonda?
Svi punoletni građani Srbije dobiće 22. septembra po 6.000 dinara iz Akcionarskog fonda. Toliko sleduje onima koji nisu akcionari ovog fonda, jer je predsednik Srbije u petak veče najavio promenu zakona, a toliko sleduje i svima onima koji imaju po sedam akcija ovog Fonda dobijenih po Zakonu o pravu na besplatne akcije i novčanu naknadu koju građani ostvaruju u postupku privatizacije.
Neki od ovih akcionara, koji su možda od preminulih roditelja ili supružnika nasledili njihov paket od sedam akcija mogu da računaju i na ukupno 12.000 ili "čak 18.000 dinara", koliko je najavljeno, prenosi N1.
Međutim, šta je sa onima koji su u međuvremenu "kupovali" ove akcije - iako se njima na berzi ne trguje, ali su mogli da ih prisvoje kroz ugovore o poklonu?
Njima bi, po ovoj računici, sledovalo mnogo više novca.
Uvidom u redosled najvećih akcionara Akcionarskog fonda - a javno je dostupan spisak samo 15 najvećih - vidimo da su pored države i jednog osiguravajućeg društva navedeni građani koji imaju po 35, 42, 49, 63, 77, 84, pa čak i 168 akcija Akcionarskog fonda.
To znači da oni u vlasništvu imaju od pet paketa ovih akcija (paket je od dobijenih sedam akcija), preko šest paketa, ili sedam, devet, 11, 12 ili čak 24 paketa.
Ako paket vredi 6.000 dinara, najveći mali akcionar, sa 24 paketa, trebalo bi od Akcionarskog fonda da dobije ukupno 144.000 dinara.
Onome ispod njega na listi, sa 84 akcije, tj. 12 paketa na račun bi po ovoj računici 22. septembra trebalo da "legne" 72.000 dinara.
I tako dalje.
Spisak apsolutno svih akcionara Akcionarskog fonda, takozvana knjiga akcionara, nije javno dostupna, kao što to nije ni za jednu kompaniju čije su akcije besplatno deljene građanima (Telekom, NIS, Aerodrom).
Šta je rekao Vučić
"Sa isplatom iz Akcionarskog fonda idemo 22. septembra - moramo u međuvremenu da promenimo zakon zato što je neko napravio vrlo glup zakon tamo 2007, 2008. godine. Da vam objasnim u jednoj reči: Tada je napisano da svi koji su punoletni do 2007, oni imaju pravo, i sad mi moramo da uplatimo i za ljude umrle u međuvremenu - njihovim naslednicima, a njih je oko 1,3 miliona, u skladu sa ostavinskim postupkom", izjavio je Vučić za RTS.
Tako da će, precizirao je, neka lica dobiti po dva, ili čak tri puta po 6.000 dinara.
"Neka lica će dobiti i 12.000 dinara, neki čak i 18.000 dinara. Ukupno će biti 7.668.000 isplata", rekao je Vučić.
On je ponovio da svi punoletni građani dobijaju po 6.000 dinara "a neki će dobiti i nešto više od toga".
"Oni koji su punoletni danas ne bi imali pravo na to. Jer po zakonu pravo imaju samo oni koji su bili punoletni samo do 2007. Zato moramo da promenimo zakon da bi sva punoletna lica, i oni koji danas imaju 35 godina - mogli da dobiju (ovaj novac), a koji inače ne bi imali pravo da dobiju", naveo je Vučić.
Predsednik Srbije nije precizirano na izmenu tačno kog zakona misli, pa nije potvrđeno da je reč o Zakonu o pravu na besplatne akcije i novčanu naknadu koju građani ostvaruju u postupku privatizacije.
Ko je, zapravo, imao pravo na besplatne akcije
Podsetimo, većinski vlasnici Akcionarskog fonda (98,65 odsto) su građani Srbije. Ali ne svi, već oni koji su na to stekli pravo po Zakonu o pravu na besplatne akcije i novčanu naknadu koju građani ostvaruju u postupku privatizacije. Reč je o punoletnim državljanima Srbije, koji su navršenih 18 godina imali - ne DO 2007. godine kao što je naveo predsednik Srbije, već 31. decembra 2007. godine i koji do tada nikada nisu dobili nijednu besplatnu akciju preduzeća.
Uslov je bio, kao što je to predviđeno članom 2 pomenutog zakona, i da su ti građani na dan sticanja statusa nosioca prava na besplatne akcije bili upisani u birački spisak nadležnih opštinskih organa, kao i da su na dan 30. juna 2007. godine imali prebivalište na teritoriji Republike Srbije, odnosno status privremeno raseljenog lica sa Kosova i Metohije. Takođe, i da su upisani u evidenciju nosilaca prava koju vodi ministarstvo nadležno za poslove privatizacije, u skladu sa ovim zakonom.
Takvih građana je, podsetimo, bilo 4,8 miliona, i oni su dobili po 31 akciju Telekoma Srbija, po jednu akciju Aerodroma Nikola Tesla, pet akcija NIS i sedam akcija pomenutog Akcionarskog fonda.
Šta su akcionari dobili do sada
Od svih ovih akcija građanima je u proteklom periodu na ime dividende isplaćeno ukupno 8.509,93 dinara, pokazuju podaci Poštanske štedionice. Od Akcionarskog fonda građani su dobili svega 1.700 dinara u vidu jednokratne naknade.
Kako je za portal Albatros.news rekao berzanski analitičar i glavni broker društva Momentum Nenad Gujaničić, imovinu Akcionarskog fonda predstavljaju paketi akcija kompanija iz procesa privatizacije, novac od prodaje ove imovine i prikupljene dividende od retkih kompanija koje su akcionarima isplaćivale deo profita.
"Prema bilansima za prošlu godinu, AF je na kraju decembra 2025. imao oročenih 27,5 milijardi dinara u bankama, što će reći da svaki njegov akcionar, od njih ukupno 4,8 miliona, pred izbore može dobiti oko 5.700 dinara. Ili koji dinar više ako u međuvremenu kapne još neka prodaja akcija ili dividenda", naveo je Gujaničić dan pre nego što je predsednik izašao sa iznosom od 6.000 dinara pojedinačne isplate, doduše svim punoletnim građanima, ne samo akcionarima.
Šta kažu završni računi Akcionarskog fonda
"Na dan 31. decembar 2025, u vlasništvu Akcionarskog fonda nalaze se akcije i udeli u ukupno 373 privredna društva. Od tog broja Fond poseduje akcije u 250 javnih akcionarskih društava, akcije u 42 nejavna akcionarska društva i udele u 81 društvu sa ograničenom odgovornošću", navodi se u Napomenama uz finansijske izveštaje Fonda za 2025. godinu.
Kao što je portal N1 već pisao, od 373 preduzeća koja se vode u portfelju Fonda, 141 privredno društvo vodi se kao neaktivno - u postupku stečaja ili likvidacije - dok kod 232 aktivna društva postoji mogućnost prodaje kapitala u vlasništvu Fonda.
"U 2025. godini oročena su slobodna finansijska sredstva u iznosu od 27,5 milijardi dinara u skladu sa Zaključkom Vlade od 16. oktobra 2025", navodi se u dokumentaciji.
Na tekućim računima Fond ima ukupno 492.398.000 dinara.
Fond je u 2025. ostvario profit od 1,5 milijardi dinara.
Od kamata je Fond prošle godine prihodovao više od 1,54 milijarde dinara. Fond lane nije imao ni dinar poslovnih prihoda, ali su ukupni prihodi dostigli 1.556.282.000 dinara, upravo zahvaljujući prihodima od kamata u iznosu 1.543.045.000 dinara.
Neto dobit Fonda bila je 1.501.123.000 dinara.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Tramp koristi carine kao pregovarački alat: Kako je Srbija zasad izbegla nove mere?
24.07.2026.•
5
SAD uvele su carine od 10 i 12,5 odsto na robu iz 60 zemalja, uključujući Evropsku uniju i Kinu, uz obrazloženje da te države nedovoljno sprovode zabranu uvoza proizvoda nastalih prinudnim radom.
GRAFIKA: Dizel poskupeo gotovo 30 dinara od marta prošle godine
24.07.2026.•
14
Iz nedelje u nedelju koriguje se cena goriva na benzinskim pumpama.
Tramp od danas uvodi carine za 60 trgovinskih partnera "zbog prinudnog rada"
24.07.2026.•
3
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa od danas će uvesti nove carine od 10 i 12,5 odsto na robu 60 trgovinskih partnera, uključujući EU, zbog, kako navodi, nedovoljnog sprovođenja zabrana prinudnog rada.
Da li Vučić kopira Orbana: "Novac nije dovoljan da vrati ljude koji su otišli iz zemlje"
24.07.2026.•
20
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je projekat subvencionisanja i davanja podrške dijaspori koja hoće da se vrati u Srbiju.
Životni standard u Srbiji za 10 godina: Veće plate i BDP, ali zaostatak za EU ostaje
23.07.2026.•
32
Pre deset godina Srbija se po mnogim ekonomskim pokazateljima nalazila iza proseka Evropske unije, u međuvremenu neki su rezultati popravljeni, ali u nekim parametrima i dalje zaostajemo, prenosi Eurostat.
Zbog niskog Dunava otežan uvoz goriva, odobreno korišćenje rezervi: Šta kažu vlasnici benzinskih pumpi?
23.07.2026.•
14
Snabdevanje naftnim derivatima pumpi u Srbiji će se normalizovati jer je Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo Naftnoj industriji Srbije (NIS) i uvoznim kompanijama da koriste sopstvene operativne rezerve.
Šta donosi preskupi "Đerdap 3"?
23.07.2026.•
23
Započeta izgradnja energana na vetar, odnosno sunčevu energiju ukazuje da ćemo sve ubrzanije napuštati ekološki neprihvatljiv ugalj kao gorivo.
Google kažnjen sa 890 miliona evra zbog favorizovanja sopstvenih proizvoda
23.07.2026.•
2
Evropska komisija izrekla je kazne kompaniji Google u iznosu od 890 miliona evra zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima , pošto je utvrdila da je tehnološki gigant pomoću pretraživača favorizovao sopstvene proizvode.
Memorandum Srbije i Rumunije o Đerdapu 3: Obe strane se složile - sve da bude tajno
23.07.2026.•
21
Memorandumi nisu pravno obavezujući dokumenti. To potvrđuje i nedavno potpisani Memorandum o razumevanju o olakšavanju razmene informacija u vezi sa projektom reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3.
Đedović Handanović: Naftnim kompanijama dozvoljeno korišćenje operativnih rezervi
23.07.2026.•
5
Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo je naftnim kompanijama koje su podnele zahtev korišćenje operativnih rezervi evro dizela radi obezbeđivanja sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta.
Amazon otpušta radnike u timu za razvoj opšte vestačke inteligencije
23.07.2026.•
0
Američka kompanija Amazon je otpustila deo zaposlenih u svom odeljenju za razvoj opšte veštačke inteligencije (AGI).
Poskupljenje struje neminovno: Ekonomista Đogović o tome čeka li nas inflatorni udar na jesen
23.07.2026.•
12
Srbija je u junu zabeležila pad inflacije koja je u odnosu na prethodni mesec porasla za svega 0,2 odsto i tako na kraju prve polovine godine iznosila 2,7 odsto međugodišnje, zahvaljujući pre svega iznenađujuće dobroj po
Više od 2.300 kredita dobilo olakšice u prvom tromesečju: Najčešći razlog gubitak posla
22.07.2026.•
0
U prvom tromesečju 2026. rešeni su zahtevi za olakšice koje su korisnici podneli za ukupno 2.321 partiju kredita, gde je ukupan dug po tim kreditima iznosio oko 2,3 milijarde dinara, saopštila je Narodna banka Srbije.
Srbija iznad proseka EU po broju radnika na određeno: Skoro svaki sedmi nema ugovor za stalno
22.07.2026.•
6
U Srbiji 14,5 odsto zaposlenih kod poslodavca radi po ugovoru na određeno, znatno više od proseka EU, koji iznosi 9,9 odsto, pokazali su podaci Eurostata za 2025, objavila je danas Nova ekonomija.
Srbija privatizuje "Jat apartmane" na Kopaoniku: Početna cena 5,16 miliona evra
22.07.2026.•
5
Ministarstvo privrede Srbije objavilo je poziv za privatizaciju preduzeća "Jat apartmani Kopaonik", po početnoj ceni od 5,2 miliona evra, a kupac mora da bude domaće pravno lice registrovano za hotelsku delatnost.
Tramp se sprema da uvede nove carine: To bi pogodilo 60 zemalja
22.07.2026.•
1
Američki predsednik Donald Tramp spreman je da već ove nedelje uvede nove carine desetinama zemalja, nakon što isteknu važeće carine od deset odsto.
Agencija Fič: Dug bogatih zemalja u 2026. dostići će rekordnih 75,8 biliona dolara
22.07.2026.•
1
Ukupan državni dug razvijenih ekonomija dostignuće do kraja 2026. godine rekordnih 75,8 biliona dolara (oko 65,2 biliona evra), usled trajno visokih budžetskih deficita, geopolitičkih tenzija i sve većih rashoda država.
Raspisan tender za dokumentaciju za RHE Đerdap 3 vredan 625 miliona dinara
21.07.2026.•
2
Ministartsvo rudarstva i energetike raspisalo je nabavku za Izradu planske i dela tehničke dokumentacije za realizaciju Projekta izgradnje reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, objavljeno je na Portalu javnih nabavki.
Šta je sa Rio Tintom i projektom Jadar: Promenjeno rukovodstvo, ne odustaju od vađenja litijuma
21.07.2026.•
11
Australijanac Čed Bluit, dugogodišnji prvi čovek kompanije Rio Tinto, pre nedelju dana zvanično je napustio funkciju direktora Rio Sava Exploration, ćerke firme rudarskog giganta u Srbiji.
Tramp uvodi Kanadi dodatne carine od 50 odsto zbog "diskriminacije američkih proizvoda"
21.07.2026.•
6
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbe kojima se uvode dodatne carine od 50 odsto na više kategorija proizvoda iz Kanade, zbog "diskriminatornog odnosa prema američkim proizvodima i industriji".
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar