Memorandum Srbije i Rumunije o Đerdapu 3: Obe strane se složile - sve da bude tajno
Memorandumi nisu pravno obavezujući dokumenti. To potvrđuje i nedavno potpisani Memorandum o razumevanju o olakšavanju razmene informacija u vezi sa projektom reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3.
Paraf su stavili premijer Rumunije i v.d. ministra energetike te zemlje Ilie Boložan i ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović.
Međutim, ni u ovom dokumentu Srbija nije propustila priliku da informacije o još jednom velikom infrastrukturnom projekatu pokuša dodatno da sakrije od javnosti. Uvidom u memorandum, Forbes Srbija mogao je da se uveri da je i ovde traženo odnosno dogovoreno da se informacije o projektu ne daju trećoj strani.
"Učesnici potvrđuju da će sve informacije, dokumenta i podaci razmenjeni na osnovu ovog Memoranduma, koji su označeni kao poverljivi, biti zaštićeni i korišćeni isključivo radi ostvarivanja ciljeva utvrđenih ovim Memorandumom", navodi se u tački 4 dokumenta, piše Forbes Srbija.
Skrivanje informacija od javnosti možda bi bilo logično kada je reč o onome što zaista predstavlja pitanje od najveće važnosti poput bezbednosti i sl. Ali, kada se i u pravno neobavezujući dokument doda da to moraju da budu "sve informacije, dokumenta i podaci", jasno je da je namera nešto drugo.
I pritom se dodatnim pasusom sve to "cementira" traženjem saglasnosti druge strane.
"Učesnici se obavezuju da bez prethodne pisane saglasnosti drugog Učesnika neće otkrivati trećim licima bilo kakve informacije koje se odnose na ovaj Memorandum i/ili Projekat, osim ako je to drugačije propisano važećim nacionalnim zakonodavstvom", stoji u istoj tački.
Šta još navodi memorandum
Cilj memoranduma, kako je i javno proklamovano nakon potpisivanja, jeste da se olakša razmena informacija između Rumunije kako bi se "omogućila odgovarajuća procena mogućeg razvoja i izgradnje projekta".
"Učesnici će, u skladu sa svojim nadležnostima, razmenjivati relevantne informacije u vezi sa razvojem mogućeg projekta na teritoriji Republike Srbije, u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvima, međunarodnim pravom i principima međusobnog poštovanja i razumevanja", stoji u drugoj tački memoranduma.
Precizira se da će dve strane u cilju razmene informacija odrediti kontakt tačke (focal points).
"Kontakt tačke koordinisaće sprovođenje aktivnosti predviđenih ovim Memorandumom i izveštavaće svoje vlade", dodaje se u trećoj tački dokumenta.
Nakon tačke o tajnosti informacija, sledi već pomenuto objašnjenje da ovaj memorandum nije pravno obavezujući i ne stvara nikakva prava niti obaveze prema međunarodnom ili nacionalnom pravu.
Ipak, dodaje se da će se svako neslaganje u vezi sa tumačenjem ili sprovođenjem ovog memoranduma rešavati "prijateljskim konsultacijama" dve zemlje.
I na kraju se dodaje da se memorandum zaključuje na neodređeno vreme i da ga bilo koja strana može raskinuti dostavljanjem pisanog obaveštenja najmanje mesec dana unapred.
Potvrda saradnje
Dok je u vezi sa projektom Đerdap 3 puno toga neizvesno pa i sama realizacija, u preambuli memoranduma se može pročitati mnogo više izvesnih stvari. A to su, redom, dugogodišnja tradicija dobrosusedskih odnosa, prijateljstva i međusobnog razumevanja, kao i zajednički interes za unapređenje "pragmatične i na rezultate usmerene bilateralne saradnje" i iskorišćavanje mogućnosti za dalje širenje sektorske saradnje u korist građana obe države.
Potvrđuje se značaj integracije regionalnog energetskog tržišta, racionalnog korišćenja energetskog potencijala obe države, kao i efikasnog odgovora na izazove energetske tranzicije i unapređenja energetske bezbednosti učesnika. Pominje se i iskustvo uspešne saradnje u energetskom sektoru, "uključujući prethodno potpisane bilateralne sporazume i memorandume koji se odnose na zajedničko upravljanje energetskim resursima i infrastrukturne projekte od strateškog značaja".
Prepoznaje se postojanje hidroelektrana Gvozdena vrata I/Đerdap I i Gvozdena vrata II/Đerdap II na reci Dunav kao ključnih projekata dosadašnje saradnje.
Takođe se potvrđuje da se razvoj potencijalne nove akumulacione reverzibilne hidroelektrane na Dunavu procenjuje u kontekstu postojećih hidroenergetskih i plovidbenih sistema na Dunavu - odnosno Gvozdena vrata I i Gvozdena vrata II.
Šta Rumunija štiti
U ovom delu dodatno se pojašnjava i šta je to što Rumunija želi da zaštiti kada je reč o ideji da se gradi Đerdap 3.
U memorandumu se posebno ističe projekat Fast Danube II koji realizuju Rumunija i Bugarska. Sprovode ih uprave za plovne puteve Rumunije i Republike Bugarske odnosno AFDJ RA Galati (Rumunija) i IAPPD Ruse (Bugarska), pod koordinacijom ministarstava saobraćaja dve države.
Rumunija ima potrebu, kao i Srbija, da se projekat Đerdap 3 razvija na način koji neće uticati na nizvodni protok kod Gvozdenih vrata III/Đerdapa III.
Potrebno je budu "ublaženi potencijalni rizici po priobalna područja u Rumuniji, odnosno Republici Bugarskoj, kao i da uzme u obzir posledice po plovidbu Dunavom i da ne utiče na realizaciju projekta FAST DANUBE II, koji pod koordinacijom ministarstava saobraćaja Rumunije i Republike Bugarske sprovode uprave za plovne puteve Rumunije i Republike Bugarske", stoji u preambuli i još jednom naglašava projekat Fast Danube II.
Dodaje se zajednička posvećenost zaštiti životne sredine i potreba da sve aktivnosti budu u skladu sa relevantnim važećim međunarodnim i nacionalnim standardima.
Ceo tekst Forbes Srbija čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
1
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
3
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
1
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Komentari 21
dacic
Дуле
putnik
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar