VIDEO: Kometa Nišimura će osvetliti nebo dva puta u septembru, vraća se tek za 400 godina

Nova sjajna kometa osvetliće nebo severne hemisfere 12. septembra, a potom oko 17. septembra pre nego što nestane u sunčevoj svetlosti.
Ako kometa "preživi" bliski susret sa Suncem, očekuje se da će biti vidljiva tokom sumraka i to sve do kraja septembra.
Amaterski astronom Hideo Nišimura iz japanskog grada Kagave otkrio ovu kometu. Snimio je ekspozicije koristeći standardni Canon DSLR fotoaparat i telefoto objektiv, a nakon obrade ekspozicija je postalo očigledno da postoji blistavi objekat koji brzo prolazi kroz naš unutrašnji solarni sistem.
"Minor Planet Center" je zvanično potvrdio otkriće i nazvao komenu C/2023 P1 (Nišimura), a slovna oznaka "C" označava neperiodičnu kometu. To znaži da ove vrste kometa potiču iz Ortovog oblaka i mogu ili samo jednom proći kroz Sunčev sistem ili imati orbitalne periode u rasponu od 200 do nekoliko hiljada godina pre nego se vrate u blizinu Sunca.
 
Prema COBS-u (Comet Observation Database), Nišimura je kategorisana kao "hiperbolična kometa", što sugeriše da ima obilje energije koja je sprečava da bude trajno "uhvaćena" u solarni sistem.
 
"Posetiće nas samo jednom, a Sunce će delovati kao gravitacijska praćka i poslaće je nazad u duboki svemir nakon što nas preleti", navodi se.
 
 
Da bi napustila Sunčev sistem, kometa prvo mora da "preživi" najbližu tačku u odnosu na Sunce. Komete koje prilaze Suncu prvi put imaju veći rizik od raspada, a sudbina Nišimure je krajnje neizvesna.
 
Kada intenzivna sunčeva svetlost prvi put dođe u kontakt s površinom komete, postaje moguć širok raspon ishoda. Zbog toplote i pritiska koje proizvode Sunce i solarni vetar, kometa u nekim slučajevima može da se otopi i raspadne.
 
Jedan takav primer je kometa Ison, koja se raspala samo nekoliko nedelja ranije nego što se očekivalo.
Sjaj komete se može dramatično povećati u nekim slučajevima dok prilazi Suncu, toplota pretvara njeno zaleđeno jezgro u prašinu i gas kreirajući dugi rep. Sunčeva svetlost se odbija o taj rep i omogućava nam da vidimo komete sa Zemlje.
 
Reč je o zelenkastoj nijansi koja je ograničena na glavu komete, a ne na njen rep. To je zbog toga što boja u "glavi" potiče od dvoatomskog ugljenika, reaktivnog molekula koji nastaje kada sunčeva svetlost stupi u interakciju s organskom materijom na površini komete.
 
Nišimura će 18. septembra biti najbliže Suncu u svojoj orbiti, a ako izdrži radijaciju bez da se raspadne, napraviće krug i krenuti nazad.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

NASA rover otkrio drevnu rečnu deltu na Marsu

Koristeći georadar NASA-e, rover Perseverans otkrio je podzemne ostatke drevne rečne delte na Marsu, što je jedan od uverljivijih dokaza da je voda nekada tekla po površini te planete.

Enciklopedija Britanika tužila OpenAI

Kompanija Enciklopedija Britanika je podnela tužbu protiv firme OpenAI pred saveznim sudom u Njujorku, tvrdeći da je američka firma neovlašćeno koristila njene članke i definicije za obuku sistema veštačke inteligencije.