Naučnici otkrili kosmičku česticu 30 puta veće energije: Moćna i lako provodljiva
Naučnici su otkrili česticu, vrste neutrina, koja je stigla je na Zemlju skoro brzinom svetlosti i sa 30 puta većom energijom od ikada otkrivenog neutrina.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Ovo je prvi čvrst dokaz da neutrini sa tako visokom energijom mogu da nastanu u univerzumu.
Astronomi koji koriste džinovsku mrežu senzora, koja je još u izgradnji na dnu Sredozemnog mora, pronašli su kosmičku "sablasnu česticu" najveće energije do sada otkrivenu.
Neutrino, kako je čestica formalno poznata, ima energiju 30 puta veću od bilo kog od nekoliko stotina ranije otkrivenih neutrina.
Ove sićušne čestice visoke energije iz svemira često se nazivaju "sablasnim" jer su izuzetno nestalne ili isparljive i prolaze kroz bilo koju vrstu materije bez promene, prenosi RTS.
Neutrini, koji na Zemlju stižu iz dalekih krajeva kosmosa, gotovo da nemaju masu. Čestice putuju kroz najekstremnija okruženja, uključujući zvezde, planete i čitave galaksije, a ipak njihova struktura ostaje netaknuta.
Analiza neutrina čiji je autor "KM3NeT Collaboration", koja uključuje više od 360 naučnika iz celog sveta, objavljena je u sredu u časopisu Nejčer.
"Neutrini su specijalni kosmički glasnici, koji nam donose jedinstvene informacije o mehanizmima uključenim u najenergetskije fenomene i omogućavaju nam da istražimo najudaljenije krajeve Univerzuma", rekla je koautorka studije Roza Koniljone, zamenik portparola KM3NeT i istraživač na italijanskom INFN Nacionalnom institutu za nuklearne nauke.
KM3NET DETECTS THE HIGHEST ENERGY NEUTRINO EVER OBSERVED
— KM3NeT Neutrino (@km3net) February 12, 2025
This #KM3NeT_UHEevent KM3-230213A is estimated to have a record neutrino energy of 220 PeV, or 220 million billion electronvolts
➡️For details: https://t.co/c27rDNEh0S
#RecordNeutrino pic.twitter.com/KLyyBa0jRT
Rekordni neutrino, nazvan KM3-230213A, imao je energiju od 220 miliona milijardi elektron-volti. Ova zapanjujuća količina čini ga oko 30.000 puta moćnijim od onoga za šta je sposoban akcelerator čestica Velikog hadronskog sudarača u Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN) u blizini Ženeve u Švajcarskoj - poznat po superpunjenju čestica do brzine svetlosti, ističu autori studije.
Čestice putuju skoro brzinom svetlosti kroz kosmos
"Jedan način na koji volim da razmišljam o tome je da je energija ovog pojedinačnog neutrina ekvivalentna energiji oslobođenoj cepanjem ne jednog atoma uranijuma, ili deset takvih atoma, ili čak milion njih", rekao je koautor studije dr Bred K. Gibson u izjavi za Si-En-En.
"Ovaj mali neutrino imao je toliko energije koliko i energija oslobođena cepanjem jedne milijarde atoma uranijuma... zapanjujući broj kada uporedimo energije naših nuklearnih fisionih reaktora sa ovim jednim eteričnim neutrinom", rekao je on.
Čestica pruža neke od prvih dokaza da se takvi visokoenergetski neutrini mogu stvoriti u univerzumu. Tim veruje da je neutrino došao izvan galaksije Mlečni put, ali tek treba da identifikuju njegovu tačnu tačku porekla, što postavlja pitanje šta je stvorilo neutrino i poslalo ga da leti kroz kosmos - možda i kroz ekstremno okruženje kao što je supermasivna crna rupa, eksplozija gama zraka ili ostatak supernove.
Revolucionarna detekcija otvara novo poglavlje neutrina u astronomiji, kao i novi prozor za posmatranje svemira, rekao je koautor studije Paskal Kojl, portparol KM3NeT i istraživač u Centru za fiziku čestica u Marselju.
"KM3NeT je počeo da istražuje niz energija i osetljivosti gde otkriveni neutrini mogu da potiču od ekstremnih astrofizičkih fenomena", napominje Kojl.
Svaka jedinica za neutrino teleskopa, ili KM3NeT, sastoji se od više digitalnih optičkih modula.
Svetlost u okeanu
Neutrine je teško otkriti jer često ne stupaju u interakciju sa svojom okolinom - ali imaju interakciju sa ledom i vodom. Kada neutrini stupaju u direktnu interakciju sa detektorima, oni zrače plavičasto svetlo koje može da uhvati obližnja mreža digitalnih optičkih senzora ugrađenih u led ili uronjenih u vodu.
Na primer, "AjsKjub" Neutrino opservatorija na Južnom polu uključuje mrežu od više od 5.000 senzora ugrađenih u antarktički led. Detektor radi od 2011. godine, a otkrio je stotine neutrina. Naučnici su uspeli da prate neke od njih do njihovih kosmičkih izvora, kao što je blazar ili usijano jezgro aktivne galaksije.
Detektori u Sredozemnom moru u februaru 2023. otkrili su kosmički neutrino koji je došao sa nepoznate tačke u svemiru.
Međunarodni tim je početkom 2010-ih osmislio ideju o mreži detektora - poznatih kao Kubni kilometar neutrino teleskop, ili KM3NeT - koji bi mogli da pokupe neutrine u dubinama okeana. Instalacija mreže počela je 2015. godine.
KM3NeT je napravio rekordno otkriće 13. februara 2023. godine, kada je čestica osvetlila jedan od svoja dva detektora. ARCA, ili istraživanje astročestica sa kosmicima u ponoru, na dubini od 3.450 metara, dok je ORCA, ili istraživanje oscilacija sa kosmicima u ponoru, na dubini od 2.450 metara na dnu Sredozemnog mora.
ARCA detektor, kod sicilijanske obale u blizini Kapo Pasera, u Italiji, dizajniran je da uhvati visokoenergetske neutrine, dok je ORCA, u blizini Tulona u jugoistočnoj Francuskoj, namenjen potrazi za niskoenergetskim neutrinama.
KM3NeT, koji uključuje mrežu senzora usidrenih za morsko dno, i dalje se gradi. Ali dovoljno detektora je bilo na mestu da pokupe neutrin visoke energije, ističu autori studije.
ARCA detektor je radio sa samo 10% planiranih komponenti na mestu kada je pratila skoro horizontalnu putanju čestice kroz ceo teleskop, dajući signale u više od jedne trećine aktivnih senzora. Detektor je zabeležio preko 28.000 fotona svetlosti proizvedenih od naelektrisane čestice. Neutrino putuje kroz mrežu detektora, daje signale i emituje plavičasto svetlo.
Misteriozno, moćno poreklo
"Ako bi energija unutar neutrina bila pretvorena u nama blisko razumevanje, iznosila bi 0,04 džula, ili energija ping-pong loptice koja je pala sa visine od jedan metar", objašnjava koautor studije Art Hejbor, koordinator za fiziku u KM3NeT-u i profesor na Holandskom nacionalnom institutu za subatomsku fiziku i Univerzitetu u Amsterdamu.
Ta količina energije bi mogla da napaja malo LED svetlo na oko jednu sekundu.
"Dakle, to nije velika količina energije, ali činjenica da je takva analogija sa svakodnevnim svetom uopšte moguća je sama po sebi izuzetna. Sva ova energija bila je sadržana u jednoj jedinoj, elementarnoj čestici", ističe Hejbor.
Svaka velika jedinica za detekciju je ispunjena sa 18 sfernih optičkih modula. Na skali čestica, neutrino se smatra ultra-energetskim, sa otprilike milijardu puta većom energijom od fotona vidljive svetlosti, prema autorima studije.
Otkrivanje neutrina na Zemlji omogućava istraživačima da ih prate do njihovih izvora. Razumevanje odakle dolaze ove čestice moglo bi da otkrije više o poreklu misterioznih kosmičkih zraka, za koje se dugo smatralo da su primarni izvor neutrina kada zraci udare u Zemljinu atmosferu.
Najsnažnije čestice u univerzumu, kosmički zraci bombarduju Zemlju iz svemira. Ovi zraci se uglavnom sastoje od protona ili atomskih jezgara, i oslobađaju se širom univerzuma jer šta god da ih proizvodi toliko je moćan akcelerator čestica da prevazilazi mogućnosti Velikog hadronskog sudarača. Neutrini bi mogli da pomognu astronomima da otkriju odakle dolaze kosmički zraci i šta ih pokreće širom univerzuma.
Istraživači veruju da je nešto snažno oslobodilo novopronađeni neutrino, kao što je eksplozija gama zraka ili interakcija kosmičkih zraka sa fotonima iz kosmičke mikrotalasne pozadine, što je zaostalo zračenje od Velikog praska pre 13,8 milijardi godina.
Tokom studije, autori su takođe identifikovali 12 potencijalnih blazara koji bi mogli biti odgovorni za stvaranje neutrina. Blazari su kompatibilni sa procenjenim pravcem iz kojeg je čestica putovala, na osnovu podataka koje su prikupili detektori i unakrsni podaci sa gama-zraka, rendgenskih i radio teleskopa. Ali potrebno je više istraživanja.
Više jedinica neutrino teleskop raspoređeno je na dno Sredozemnog mora poslednjih godina kako bi pomoglo u potrazi za neutrinima.
"Mnoga otkrića kosmičkih neutrina ne uspevaju da pokažu snažnu korelaciju sa katalogizovanim objektima, možda ukazuju na izvorne populacije koje su veoma udaljene od Zemlje, ili nagoveštavajući još neotkrivenu vrstu astrofizičkog objekta", napominje Erik K. Blaufus, naučnik-istraživač i astrofizičar čestica na odseku za fiziku Univerziteta u Merilendu koji nije bio uključen u studiju.
"Iako će za potpuno razumevanje porekla ovog događaja biti potrebno vreme, to ostaje izvanredna poruka dobrodošlice za KM3NeT", dodaje Blaufus.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Veštačka inteligencija i novinarstvo: Slučaj koji je uzdrmao nemačke medije
21.06.2026.•
1
Čuveni komentator nemačkog lista naveliko je pisao tekstove pomoću veštačke inteligencije i sada je stavljen na led. Koliko daleko smeju da idu mediji kada koriste ovu alatku?
VIDEO: Robot-zidar može da zameni šest majstora, uskoro stiže u Hrvatsku
21.06.2026.•
2
Robot-zidar, mašina koju je proizvela austrijska kompanija Vinerberger (Wienerberger), otporan na loše vremenske uslove i sposoban da zameni šest majstora zidara, uskoro stiže u Hrvatsku.
Bezos: Zagađujuću industriju treba preseliti na Mesec
21.06.2026.•
4
Osnivač Amazona i svemirske kompanije Blue Origin Džef Bezos izneo je na konferenciji VivaTech u Parizu viziju prema kojoj bi se zagađujuće industrije u budućnosti preselile na Mesec.
VIDEO Neobična scena: Robot preko QR koda "prosi novac za struju" na ulici
21.06.2026.•
0
Humanoidni roboti kineske kompanije Unitree ponovo su privukli pažnju javnosti - ovoga puta zbog snimka na kojem "prose" novac preko QR koda.
Tri razloga zbog kojih nas vanzemaljci verovatno ne posećuju
21.06.2026.•
4
Objavljivanje stotina poverljivih slučajeva neidentifikovanih anomalnih fenomena (UAP) od strane vlade SAD, zajedno sa novim filmom Stivena Spilberga "Disclosure Day", podstakli su ideju da vanzemaljci posećuju Zemlju.
VIDEO: Moždani implant omogućio čoveku sa teškom paralizom da ponovo govori svojim glasom
21.06.2026.•
0
Čovek sa teškom paralizom, koji više ne može da pomera gotovo nijedan deo svog tela, sada može da "govori" pod svojim uslovima zahvaljujući eksperimentalnom moždanom implantatu.
Bezos: AI će u budućnosti stvoriti više radnih mesta nego što će ih ukinuti
18.06.2026.•
2
Osnivač Amazona Džef Bezos izjavio je da će veštačka inteligencija dugoročno stvoriti više radnih mesta nego što će ih ukinuti, odbacujući sve češće zabrinutosti da bi ona mogla dovesti do masovne nezaposlenosti.
Arheolozi pronašli jednostavniju i stariju verziju Stounhendža
18.06.2026.•
2
Arheolozi su otkrili raniju, mnogo jednostavniju verziju Stounhendža, u neposrednoj blizini poznatog praistorijskog spomenika, preneo je danas BBC.
Evropska komisija koristi veštačku inteligenciju za ubrzanje procesa pristupanja
18.06.2026.•
0
Evropska komisija je počela da koristi veštačku inteligenciju da bi ubrzala obradu zahteva zemalja kandidata.
WhatsApp testira poruke koje mogu da se pročitaju samo jednom
18.06.2026.•
1
WhatsApp testira novu funkciju koja će korisnicima omogućiti slanje tekstualnih poruka koje primalac može da pročita samo jednom, nakon čega će one trajno nestati.
Maskova veštačka inteligencija pomogla u gađanju više od 2.000 ciljeva u Iranu
17.06.2026.•
0
Alat veštačke inteligencije američkog trilionera Ilona Maska, Grok, korišćen je u napadima na Iran, navodi se u pravnom podnesku američkog Ministarstva pravde.
Astrofizičari potvrdili: Svemir se širi
17.06.2026.•
1
Posle ponovnog ispitivanja podataka o određenoj vrsti eksplozije zvezda, tim istraživača tvrdi da je potvrdio dugogodišnju, široko prihvaćenu teoriju da se svemir širi ubrzano, piše Rojters.
Moždani implantati i virtuelna realnost mogli bi da promene rad do 2050.
14.06.2026.•
1
Neuralni implantati koji direktno povezuju ljudski mozak sa spoljnim uređajima mogli bi da postanu jedna od ključnih tehnologija na radnom mestu do 2050. godine.
Izgubljeni svet gotovo veličine Marsa možda je nekada kružio oko našeg Sunca
14.06.2026.•
0
Naš Sunčev sistem možda je nekada imao još jedan svet koji danas više ne postoji.
Humanoidni roboti u Kini sve jeftiniji
14.06.2026.•
2
Kineska industrija humanoidnih robota ulazi u novu fazu razvoja zahvaljujući padu cena, napretku proizvodnje i jačanju domaćih lanaca snabdevanja, što otvara put ka široj komercijalnoj primeni ovih uređaja.
Fejsbuk i Instagram ponovo proradili nakon kratkotrajnog prekida
12.06.2026.•
1
Društvene mreže Fejsbuk i Instagram, koje su kratko bile nedostupne, ponovo su proradile.
Novi zakon širi mrežu punjača: Stanice za e-vozila na svakih 60 kilometara
11.06.2026.•
2
U narednih nekoliko godina, duž glavne transportne mreže u Srbiji, trebalo bi da bude dovoljno mesta na kojima će vozači moći da natoče gorivo, čak i kada njihovo vozilo ide na vodonik, prirodni gas ili baterije.
Kina dominira svetskim tržištem humanoidnih robota, tražnja zaostaje za proizvodnjom
10.06.2026.•
1
Kineski humanoidni roboti dominiraju globalnim tržištem i privlače ogromnu pažnju svetske javnosti svojim sposobnostima, ali neki eksperti upozoravaju da stvarna potražnja i dalje zaostaje za proizvodnim kapacitetima.
VIDEO: NASA predstavila posadu misije Artemis III - korak bliže povratku na Mesec
10.06.2026.•
4
NASA je otkrila posadu za svoju misiju Artemis III, sledeći korak u planu svemirske agencije da na kraju spusti astronaute na Mesec.
VIDEO: Pogledajte spektakularan prizor južne polarne svetlosti snimljen iz svemira
09.06.2026.•
1
Astronautkinja NASA-e Džesika Mir snimila je ubrzani video-zapis iz letelice SpaceX Dragon.
Šta ako se jave vanzemaljci: Naučnici doneli nova pravila
08.06.2026.•
6
Stručnjaci koji tragaju za vanzemaljcima objavili su nove smernice za postupanje u slučaju otkrića mogućih signala inteligentnih civilizacija izvan Zemlje, kako bi se izbegli panika, dezinformacije i zabune.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar