VIDEO: Nešto neobično promenilo je Zemljino magnetno polje pre 40 miliona godina
Istraživači su identifikovali period usporenog preokretanja Zemljinog magnetnog polja pre 40 miliona godina, što otvara velika pitanja o tome koliko dugo ti preokreti zapravo traju i kako bi nas sledeći mogao pogoditi.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Smatra se da se preokreti magnetnog polja dešavaju prilično redovno, gledano u geološkim razmerama vremena. U poslednjih 170 miliona godina dogodilo se oko 540 preokreta, a izgleda da se dešavaju već milijardama godina.
Međutim, pre 40 miliona godina nešto je bilo drugačije. Jedan prelaz u tom periodu trajao je 18.000 godina, a drugi najmanje 70.000 godina, otkrio je međunarodni tim istraživača, što je znatno duže od tipičnog vremenskog okvira od oko 10.000 godina, za koji naučnici smatraju da je uobičajen.
"Ovo otkriće je pokazalo izuzetno produžen proces preokreta, dovodeći u pitanje konvencionalno razumevanje i ostavljajući nas iskreno zapanjenim. Promenljivost u trajanju preokreta otkrivena ovom studijom odražava unutrašnje dinamičke osobine Zemljinog geodinama i pruža empirijski dokaz da geomagnetni preokreti mogu trajati znatno duže od široko prihvaćene pretpostavke od 10.000 godina", piše vodeći autor i paleomagnetičar Juji Jamamoto sa Univerziteta Koči u Japanu.
Tim je analizirao jezgro sedimenta izvađeno sa lokacije uz obalu Njufaundlenda u severnom Atlantiku. Magnetni signali u tim jezgrima, "zaključani" u sitnim kristalima, otkrivaju pravac Zemljinog magnetnog polja tokom ogromnih vremenskih perioda, piše ScienceAlert.
U ovom slučaju istraživači su detaljno proučili sloj debljine osam metara, koji predstavlja deo eocenske epohe. Uočena je jasna promena polariteta, ali preko neočekivano velikog dela sedimentnog jezgra.
Otkrivena su dva preokreta magnetnog polja - jedan koji je trajao oko 18.000 godina i drugi koji je trajao 70.000 godina. Računarski modeli sugerišu da bi ovakvi događaji u nekim slučajevima mogli trajati i do 130.000 godina - iako tako dug period nikada nije zabeležen u geološkim zapisima.
Ovi preokreti magnetnog polja pokreću se promenama u Zemljinom spoljašnjem jezgru, koje je sastavljeno od tečnog gvožđa i nikla i debelo oko 2.200 kilometara. Iako je to spoljašnje jezgro stalno u pokretu, povremeno postaje dovoljno nestabilno da se magnetni polovi zamene.
Planeta se pritom ne prevrće, ali magnetni sever postaje magnetni jug, i obrnuto - kompas bi vremenom pokazivao u suprotnom pravcu, nakon desetina hiljada godina "zbunjenosti".
Ne samo da su ovi novootkriveni preokreti trajali dugo, već su bili i haotičniji i promenljiviji nego što su istraživači očekivali. Zabeleženi su višestruki "povratni skokovi", gde je magnetno polje delovalo kao da nije sigurno u kom smeru da ide, što se poklapa sa nalazima iz najskorijeg preokreta na našoj planeti - Brine-Matijama preokreta.
"Pojava višestrukih povratnih skokova nije bez presedana: takvo ponašanje je takođe zabeleženo kod Brine-Matijama preokreta. Smatramo da je to možda češće nego što se mislilo i da su preokreti polariteta suštinski složeni, ako ne i donekle haotični događaji", navode istraživači u objavljenom radu.
Brine-Matijama preokret, koji se dogodio pre oko 775.000 godina, podržava ove nove nalaze. Studija iz 2019. godine pokazala je da je taj preokret trajao 22.000 godina, što sugeriše da su dugotrajni preokreti možda pravilo, a ne izuzetak.
Kada se sledeći dogodi, moraćemo da budemo spremni. Jedna od posledica preokreta magnetnog polja jeste to što Zemlja dobija znatno manju zaštitu od zračenja i geomagnetne aktivnosti koja dolazi iz svemira.
Ako takva izloženost traje desetine hiljada godina duže nego što se ranije mislilo, to je važno znati. To može poremetiti sve, od životinjskih vrsta do klimatskih sistema, iako će biti potrebno više istraživanja da bi se precizno utvrdili efekti.
"To u suštini znači da posebno više geografske širine, ali i cela planeta, bivaju izložene većim stopama i dužem trajanju kosmičkog zračenja. Zato je logično očekivati da bi moglo doći do većih stopa genetskih mutacija. Moguća je i erozija atmosfere", kaže paleomagnetičar Piter Lipert sa Univerziteta u Juti.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Communications Earth & Environment".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Hrvatska kompanija Verne pokrenula robotaksi, zasad uz operatere u vozilima
08.04.2026.•
3
Hrvatska kompanija Verne pokrenula je danas u Zagrebu komercijalnu uslugu robotaksija, prvu takvu u Evropi, ali će u vozilima zasad biti prisutni sigurnosni operateri, objavila je danas ta kompanija.
VIDEO: Google predstavio AI aplikaciju za diktiranje - radi bez interneta, briše zamuckivanje i poštapalice
08.04.2026.•
1
Američka tehnološka kompanija Google je predstavila novu aplikaciju za diktiranje na iOS platformi nazvanu Eloquent koja može da radi i bez povezanosti na internet.
VIDEO: Pomoću 3D štampača za nekoliko sati napravili železničku stanicu
08.04.2026.•
2
Tehnologija automatizacije kompanije ABB Ltd pomogla je u izgradnji prve japanske 3D štampane železničke stanice, koja je sastavljena tokom noći između poslednjeg voza u danu i prvog voza sledećeg jutra.
FOTO: Astronauti Artemis 2 snimili "Earthset" i doživeli zalazak Zemlje
07.04.2026.•
4
Članovi posade misije Artemis 2 snimili su spektakularan prizor Zemlje koja zalazi iza Meseca tokom šestog dana leta tokom istorijske desetodnevne misije, dok su prolazili iznad udaljene strane Mesečeve površine.
Nova opservatorija u Čileu otkrila više od 11.000 do sada nepoznatih asteroida
07.04.2026.•
0
Nova čileanska opservatorija "Vera Rubin" otkrila je više od 11.000 do sada nepoznatih asteroida, dok je istovremeno preciznije izmerila desetine hiljada već poznatih objekata u Sunčevom sistemu.
Open AI predlaže poreze na robote, javni fond bogatstva i četvorodnevnu radnu nedelju
07.04.2026.•
2
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI objavila je dokument "Industrijska politika u eri inteligencije" (Industrial Policy for the Intelligence Age).
VIDEO: Artemis II uspešno prošao drugom stranom Meseca - astronauti se vraćaju kući
07.04.2026.•
11
Astronauti misije Artemis II završili su putovanje oko Meseca, a svojim putovanjem oni su otišli dalje od Zemlje nego bilo ko u istoriji, ali i postali prvi ljudi koji su golim okom videli delove daleke strane Meseca.
VIDEO Misija Artemis oborila rekord: Otišla dalje nego iko ikad - pratite njen prelet kraj Meseca
07.04.2026.•
3
Astronauti misije Artemis II započeli su svoj šestočasovni prelet pored Meseca, obarajući stari rekord najveće udaljenosti od Zemlje od 248.655 milja, odnosno 400.171 kilometar koji je postavio Apolo 13 u aprilu 1970.
Astronauti misije Artemis ušli u gravitaciono polje Meseca
06.04.2026.•
3
Četiri astronauta misije Artemis II ušla su u domen gravitacionog polja Meseca u kojem sila Mesečeve gravitacije jače deluje na letelicu nego Zemljina.
Astronauti bi danas trebalo da stignu do tamne strane Meseca - najdalje što su ljudi ikad otišli
06.04.2026.•
3
Američka svemirska agencija NASA saopštila je da je zadovoljna dosadašnjim tokom misije Artemis II i napretkom letelice Orion očekujući da danas stigne do tamne strane Meseca.
Istraživanje: Digitalni alati povećavaju stres i smanjuju efikasnost zaposlenih
05.04.2026.•
0
Prosečan zaposleni gubi između 1,3 i 1,5 radnih dana mesečno zbog takozvane digitalne frikcije, odnosno učenja digitalnih sistema i ovladavanjem loše uvedenih AI alata koje u realnom poslu nikada ne upotrebi.
Astronautima misije Artemis se pokvario toalet na putu ka Mesecu
05.04.2026.•
14
Na manje od pola puta do Meseca, astronauti misije Artemis II spremni su za istorijski obilazak oko Zemljinog prirodnog satelita koji će ih odvesti u svemir dublje čak i od posade misije Apolo pre više od pola veka.
Naučnici stvorili neurorobote sa osnovnim nervnim sistemom
05.04.2026.•
0
Naučnici Univerziteta Tafts i Instituta Rais napravili su biološke "neurorobote" koristeći ćelije afričke žabe koji pokazuju znakove osnovnog "ponašanja" i električne aktivnosti u mrežama neuronskih ćelija.
Srbija uz pomoć Kine pravi svoj satelit: "Naša zemlja se uključuje u razvoj svemirskih tehnologija"
05.04.2026.•
11
Savetnik ministra u Ministarstvu nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Zoran Tomić izjavio je da će se Srbija projektom "Mozaik" i pravljenjem svog satelita uključiti u razvoj svemirskih tehnologija.
VIDEO: U Kini stotine autonomnih vozila otkazalo usred vožnje zbog sistemskog kvara
02.04.2026.•
0
Masovni kvar robotaksija u kineskom gradu Vuhan doveo je do zaustavljanja najmanje stotinu autonomnih vozila usred saobraćaja, saopštile su lokalne vlasti dodajući da nije bilo povređenih.
VIDEO Prvi put nakon 50 godina: Artemis i zvanično poleteo ka Mesecu - pratite uživo
02.04.2026.•
4
Četvoro astronauta poletelo na Artemis II, prvoj misiji sa posadom ka Mesecu posle 50 godina.
Virgin Galactic ponovo nudi turističke letove u svemir za 750.000 dolara
01.04.2026.•
1
Kompanija za svemirski turizam Ričarda Bransona, Virgin Galactic, ponovo je otvorila ograničenu prodaju karata nakon skoro dvogodišnje pauze - po ceni od 750.000 dolara po mestu.
VIDEO: Prvi komercijalni računar u SAD je imao 13 tona i koštao tadašnjih milion dolara
01.04.2026.•
1
UNIVAC (akronim za Universal Automatic Computer) bio je prvi komercijalno dostupan računarski sistem u Sjedinjenim Američkim Državama, označavajući početak ere računarske industrije.
Meta počela sa testiranjem premijum pretplate za Instagram
01.04.2026.•
0
Američka tehnološka kompanija Meta potvrdila je da je počela sa testiranjem premijum pretplate na društvenu mrežu Instagram u nekoliko zemalja.
OpenAI odustao od još jednog projekta: Ništa od erotskog ChatGPT
31.03.2026.•
0
OpenAI je stavio tačku na još jedan projekat, barem za sada.
Kad bi Sunce nestalo: Koliko vremena bi nam trebalo da to saznamo i šta bi se desilo sa Zemljom?
31.03.2026.•
4
Sunce je stalni pratilac Zemlje još otkako je naša planeta nastala. Ali ako bi Sunce iznenada nestalo, šta bi se dogodilo sa našom planetom?
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar