VIDEO: Nešto neobično promenilo je Zemljino magnetno polje pre 40 miliona godina

Istraživači su identifikovali period usporenog preokretanja Zemljinog magnetnog polja pre 40 miliona godina, što otvara velika pitanja o tome koliko dugo ti preokreti zapravo traju i kako bi nas sledeći mogao pogoditi.
VIDEO: Nešto neobično promenilo je Zemljino magnetno polje pre 40 miliona godina
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Smatra se da se preokreti magnetnog polja dešavaju prilično redovno, gledano u geološkim razmerama vremena. U poslednjih 170 miliona godina dogodilo se oko 540 preokreta, a izgleda da se dešavaju već milijardama godina.
 
Međutim, pre 40 miliona godina nešto je bilo drugačije. Jedan prelaz u tom periodu trajao je 18.000 godina, a drugi najmanje 70.000 godina, otkrio je međunarodni tim istraživača, što je znatno duže od tipičnog vremenskog okvira od oko 10.000 godina, za koji naučnici smatraju da je uobičajen.
 
"Ovo otkriće je pokazalo izuzetno produžen proces preokreta, dovodeći u pitanje konvencionalno razumevanje i ostavljajući nas iskreno zapanjenim. Promenljivost u trajanju preokreta otkrivena ovom studijom odražava unutrašnje dinamičke osobine Zemljinog geodinama i pruža empirijski dokaz da geomagnetni preokreti mogu trajati znatno duže od široko prihvaćene pretpostavke od 10.000 godina", piše vodeći autor i paleomagnetičar Juji Jamamoto sa Univerziteta Koči u Japanu.
Tim je analizirao jezgro sedimenta izvađeno sa lokacije uz obalu Njufaundlenda u severnom Atlantiku. Magnetni signali u tim jezgrima, "zaključani" u sitnim kristalima, otkrivaju pravac Zemljinog magnetnog polja tokom ogromnih vremenskih perioda, piše ScienceAlert.
 
U ovom slučaju istraživači su detaljno proučili sloj debljine osam metara, koji predstavlja deo eocenske epohe. Uočena je jasna promena polariteta, ali preko neočekivano velikog dela sedimentnog jezgra.
 
Otkrivena su dva preokreta magnetnog polja - jedan koji je trajao oko 18.000 godina i drugi koji je trajao 70.000 godina. Računarski modeli sugerišu da bi ovakvi događaji u nekim slučajevima mogli trajati i do 130.000 godina - iako tako dug period nikada nije zabeležen u geološkim zapisima.
Ovi preokreti magnetnog polja pokreću se promenama u Zemljinom spoljašnjem jezgru, koje je sastavljeno od tečnog gvožđa i nikla i debelo oko 2.200 kilometara. Iako je to spoljašnje jezgro stalno u pokretu, povremeno postaje dovoljno nestabilno da se magnetni polovi zamene.
 
Planeta se pritom ne prevrće, ali magnetni sever postaje magnetni jug, i obrnuto - kompas bi vremenom pokazivao u suprotnom pravcu, nakon desetina hiljada godina "zbunjenosti".
 
Ne samo da su ovi novootkriveni preokreti trajali dugo, već su bili i haotičniji i promenljiviji nego što su istraživači očekivali. Zabeleženi su višestruki "povratni skokovi", gde je magnetno polje delovalo kao da nije sigurno u kom smeru da ide, što se poklapa sa nalazima iz najskorijeg preokreta na našoj planeti - Brine-Matijama preokreta.
 
"Pojava višestrukih povratnih skokova nije bez presedana: takvo ponašanje je takođe zabeleženo kod Brine-Matijama preokreta. Smatramo da je to možda češće nego što se mislilo i da su preokreti polariteta suštinski složeni, ako ne i donekle haotični događaji", navode istraživači u objavljenom radu.
 
 
Brine-Matijama preokret, koji se dogodio pre oko 775.000 godina, podržava ove nove nalaze. Studija iz 2019. godine pokazala je da je taj preokret trajao 22.000 godina, što sugeriše da su dugotrajni preokreti možda pravilo, a ne izuzetak.
 
Kada se sledeći dogodi, moraćemo da budemo spremni. Jedna od posledica preokreta magnetnog polja jeste to što Zemlja dobija znatno manju zaštitu od zračenja i geomagnetne aktivnosti koja dolazi iz svemira.
Ako takva izloženost traje desetine hiljada godina duže nego što se ranije mislilo, to je važno znati. To može poremetiti sve, od životinjskih vrsta do klimatskih sistema, iako će biti potrebno više istraživanja da bi se precizno utvrdili efekti.
 
"To u suštini znači da posebno više geografske širine, ali i cela planeta, bivaju izložene većim stopama i dužem trajanju kosmičkog zračenja. Zato je logično očekivati da bi moglo doći do većih stopa genetskih mutacija. Moguća je i erozija atmosfere", kaže paleomagnetičar Piter Lipert sa Univerziteta u Juti.
 
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Communications Earth & Environment".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija