Naučnici stvorili neurorobote sa osnovnim nervnim sistemom

Naučnici Univerziteta Tafts i Instituta Rais napravili su biološke "neurorobote" koristeći ćelije afričke žabe koji pokazuju znakove osnovnog "ponašanja" i električne aktivnosti u mrežama neuronskih ćelija.
Naučnici stvorili neurorobote sa osnovnim nervnim sistemom
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
To se navodi u studiji objavljenoj u listu "Advanced Science", dok autori ističu da ovo otkriće može da pomogne pri razvoju terapija za kongenitalne poremećaje i regenerativnu medicinu mozga.
 
Eksperiment je započet 2020. godine kada su istraživači sa Univerziteta Tafts stvorili prve "neurobote" od ćelija žabe, sposobne da se samostalno kreću, popravljaju oštećenja i okupljaju druge ćelije da formiraju nove strukture. 
Naučnik sa Univerziteta Tafts Majkl Levin istakao je da su ove strukture "žive od samog početka jer su napravljene od već postojećih živih ćelija", prenela je Al Džazira.
 
U narednoj fazi istraživanja, naučnici su dodali neuronske ćelije, što je rezultovalo entitetima sa novim ponašanjem i nazvanim "neuroroboti". 
Mikroskopska ispitivanja pokazala su da su razvili prave osobine nervnog sistema, uključujući aksonalne i dendritske strukture, kao i proteine povezane sa sinapsama, a snimanje je potvrdilo električnu aktivnost neuronskih ćelija i formiranje primitivnih neuronskih mreža unutar "neurorobota". 
 
Dodavanje neuronskih ćelija promenilo je kretanje entiteta: neuroroboti su rasli više, bili aktivniji i pokazivali složenije obrasce kretanja u poređenju sa ne-neuronskim ksenobotima. Testiranjem supstancom pentilen tetrazol, poznatom po efektima na moždanu aktivnost, istraživači su pokazali da neuronske mreže aktivno utiču na ponašanje ovih bioloških robota.
 
Glavna istraživačica u Institutu Rais, dr Hala Futuat, dodala je da ove studije pomažu u razumevanju rasta i regeneracije ćelija, omogućavajući razvoj terapija za kongenitalne poremećaje i regenerativnu medicinu mozga. 
 
Dr Futuat je napomenula da su neuroroboti pokazali povećanu aktivnost gena vezanih za vid, uključujući one za formiranje sočiva i ćelija mrežnjače, što sugeriše mogućnost da svetlosni stimulusi mogu da izazovu novo ponašanje u ovim entitetima.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

WWF: Srbija od sutra u ekološkom dugu

Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopštila je da Srbija sutra ulazi u tzv. ekološki dug, koji predstavlja dan kada neka zemlja potroši više prirodnih resursa nego što će ih proizvesti u tekućoj godini.

Mreža X uvodi novu funkciju "Istorija"

Društvena mreža X uvodi novu funkciju, nazvanu Istorija (History), koja korisnicima omogućava da na jednom mestu pregledaju sačuvane objave, "lajkovane" sadržaje, video-snimke i članke koje su ranije gledali ili čitali.

Uran i Neptun bi mogli biti puni stena

Uran i Neptun su dve planete koje su istorijski klasifikovane i smatrane "ledenim divovima", a koje kruže daleko na hladnim ivicama našeg Sunčevog sistema.

Polovina mladih u Srbiji koristi AI svakog dana

Generacija Z u Srbiji veštačku inteligenciju (AI) koristi gotovo rutinski - više od 80 odsto mladih smatra je delom svoje svakodnevice, a skoro polovina AI je i upotrebljava svakog dana.

Zemlja bez (mnogo) inovacija

Neverovatno je koliko su Srbija i Srbi ponosni na Nikolu Teslu i Mihajla Pupina, gorostase u primeni naučnih saznanja i pronalazače najvišeg svetskog renomea ponikle na ovim prostorima.