Saudijska Arabija oborila rekord u broju smrtnih kazni - ove godine ih bilo 340

Saudijska Arabija ove godine je izvršila 340 smrtnih kazni, čime je postavila novi godišnji rekord po broju pogubljenja, preneo je portal "Middle East Eye".
Saudijska Arabija oborila rekord u broju smrtnih kazni - ove godine ih bilo 340
Foto: Pixabay
Novi bilans usledio je nakon što su saudijske vlasti saopštile da su u ponedeljak pogubljene još tri osobe.
 
Ministarstvo unutrašnjih poslova zemlje navelo je da su pogubljenja izvršena u Meki, nakon što su osuđeni proglašeni krivim za ubistvo.
 
Ovogodišnji broj pogubljenja premašuje dosadašnji rekord iz 2024. godine, kada je, prema dostupnim podacima, pogubljeno 338 ljudi.
Organizacije za ljudska prava "Alqst", "Amnesty International" i "Reprieve" navode još višu brojku za 2024. godinu - 345 pogubljenja.
 
Predstavnica britanske organizacije "Alqst" Nađen Abdulaziz rekla je da spremnost saudijskih vlasti da nadmaše prošlogodišnji rekord "ukazuje na mračno nepoštovanje prava na život", uprkos pozivima stručnjaka Ujedinjenih nacija i civilnog društva.
 
Ona je navela da su pogubljenja izvršavana nakon, kako tvrdi, duboko nepravičnih suđenja, uključujući priznanja iznuđena mučenjem i slučajeve u kojima su osuđeni bili maloletni u vreme navodnih krivičnih dela.
Većina pogubljenja ove godine - ukupno 232, odnosi se na slučajeve povezane sa drogom.
 
Deo smrtnih kazni izrečen je i za dela koja su kvalifikovana kao terorizam.
 
Saudijska Arabija je krajem 2022. godine obnovila izvršenje smrtnih kazni u slučajevima povezanima sa drogom, nakon približno trogodišnje suspenzije. Među pogubljenima od tada značajan broj čine strani državljani.
 
U poslednjim mesecima, vlasti su pogubile i dve osobe koje su, prema navodima organizacija za ljudska prava, bile maloletne u vreme izvršenja krivičnih dela, što je zabranjeno međunarodnim pravom, uključujući Konvenciju UN o pravima deteta, čiji je Saudijska Arabija potpisnik.
 
Saudijske vlasti su 2020. godine saopštile da će ukinuti diskreciono pravo sudija da izriču smrtnu kaznu maloletnim prestupnicima, navodeći da je izdata kraljevska naredba u tom smislu.
Ipak, prema podacima organizacija za ljudska prava, nakon toga je zabeleženo više slučajeva pogubljenja osoba osuđenih za dela počinjena dok su bile mlađe od 18 godina.
 
Organizacija "Alqst" navela je da je identifikovala još pet osoba koje su u vreme krivičnih dela bile maloletne, a kojima preti neposredna opasnost od pogubljenja.
 
Prema podacima "Amnesty Internationala", Saudijska Arabija je imala treći najveći broj pogubljenja u svetu u 2022, 2023. i 2024. godini, iza Kine i Irana.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet

Suprug Ane Volš proglašen krivim za ubistvo

Brajan Volš danas je proglašen krivim za ubistvo svoje supruge Ane, čije telo nikada nije pronađeno nakon što je nestala iz njihovog doma u Masačusetsu, pre gotovo tri godine.

Luvr zatvoren zbog štrajka zaposlenih

Pariski muzej Luvr jutros nije otvoren za posetioce, jer je osoblje neposredno pre otvaranja glasalo za štrajk, dva meseca posle spektakularne pljačke koja je otkrila nedostatke čuvenog muzeja.

Tvrdokorni desničar izabran za predsednika Čilea

Hoze Antonio Kast pobedio je u drugom krugu predsedničkih izbora u Čileu, usred zabrinutosti birača zbog porasta kriminala i migracija čime je zemlja doživela najveći desničarski zaokret od kraja vojne diktature 90-ih.