Zemlje EU vraćaju obavezni vojni rok, ali još za to nisu spremne
Dok se evropske nacije suočene sa ruskom agresijom i neizvesnim američkim bezbednosnim garancijama bore da izgrade svoje vojske, zemlje od Nemačke do Hrvatske žele da uvedu nove oblike vojne službe.
Iako je reč regrutacija postala popularna u evropskim prestonicama, malo je verovatno da će se vratiti u punoj snazi širom kontinenta, ocenjuje se u analizi briselskog časopisa Parlament koji prati evropske politike u različitim oblastima.
Ukazuje se da su posle Hladnog rata evropske zemlje znatno smanjile i oružane snage i odbrambene budžete pretpostavljajući da Moskva više ne predstavlja pretnju. Međutim, posle više od tri decenije i gotovo četiri godine od početka agresije Rusije na Ukrajinu, bezbednosno okruženje se promenilo i Evropa je osetljivija nego ikad.
Od ruske aneksije Krima 2014, koja je postavila temelje za invaziju na Ukrajinu 2022, nekoliko evropskih zemalja je ponovo uvelo obavezni vojni rok, uključujući Litvaniju (2015.), Švedsku (2017.), Letoniju (2023.) i Hrvatsku i ta zemlja je ove godine postala deseta članica EU koja će se oslanjati na regrutaciju.
Međutim, analitičari i vojni stručnjaci upozoravaju da će za većinu članica EU oživljavanje regrutacije biti preuranjeno jer ne postoje osnovni uslovi za to.
"U ovom trenutku Evropa još nema kasarne, poligone za obuku ili instruktore potrebne za prijem većeg broja regruta", rekao je za časopis Parlament saradnik briselskog Centra za evropsku politku (EPC) Kris Kremidas-Kortni.
Dodao je da danas nema ni kulture liderstva i karijernih puteva potrebnih za zadržavanje talenata po završetku obaveznog služenja, kao ni nacionalnog konsenzusa o vojnom roku.
U EU se pristupi razlikuju i zemlje poput Austrije, Kipra, Danske i Grčke nikada nisu ukinule regrutaciju dok su se druge poslednjih decenija oslanjale na kombinaciju dobrovoljnih i profesionalnih snaga.
Predsednik krovne organizacije udruženja vojnog osoblja u Evropi Euromil Emanuel Džejkob rekao je za Parlament da će dobrovoljna vojna služba uspeti samo ako nudi "stvarnu dodatu vrednost", što znači odgovarajuću obuku, značajne uloge, pravednu platu i jasan put u profesionalni ili rezervi sastav.
Istovremeno analitičari ukazuju da se evropski napori da regrutuju više vojnika suočavaju i sa kulturnim izazovom.
Naime, danas mlađe generacije ne vide mnogo razloga da "stave na čekanje" karijere i lični život kako bi služili svojoj zemlji, posebno kada su suočeni sa mogućnošću, kako je to nedavno opisao generalni sekretar NATO Mark Rute, "rata razmera onog koji su doživele naše babe i dede".
Analitičari smatraju da najveći evropski problem nije regrutovanje već zadržavanje. Oni ukazuju da vojne snage na kontinentu brže gube talente nego što ih regrutuju.
Kremidas-Kortni je upozorio da će ekspanzija vojske zasnovana na regrutaciji, ukoliko se ta kriza ne reši, biti "statistička iluzija".
Broj vojnika u Evropi, uključujući Veliku Britaniju, pao je sa više od tri miliona devedesetih godina prošlog veka na 1,47 miliona danas, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
"Čak i kada zemlje imaju relativno snažne nacionalne sisteme odbrane, socijalne i demografske promene i dalje mogu da otežaju regrutovanje, razvoj i zadržavanje dovoljnog broja ljudi za ono što zahteva preteće okruženje", rekla je za Parlament istraživačica organizacije RAND Evropa Linda Slapakova.
Drugi izazov za povećanje oružanih snaga, prema analitičarima, jeste kako vojsku ponovo učiniti privlačnom.
Prema istraživanju Euromila iz 2024, pitanje zadržavanja u vojsci pojavilo se kao glavna briga u grupama za zaštitu prava vojnika 2011. i od tada se stanje pogoršalo.
"Bez snažnih mera za regrutovanje i zadržavanje, rizikujemo da imamo napredne sisteme ali bez dovoljnog broja obučenih ljudi da njima rukuju i održavaju ih", rekao je Džejkob.
Istraživanje Euromila pokazalo je da se kao razlozi za pad morala i rastući odliv zaposlenih u vojsci navode loša ravnoteža između posla i privatnog života, ograničeno napredovanje u karijeri i nekonkurentne plate i beneficije.
Rešavanje problema, prema Euromilu, mora početi pretvaranjem oružanih snaga u moderne poslodavce koji nude konkurentne plate, predvidljive uslove rada, moderno vođstvo, odgovarajući smeštaj i opremu, kao i puna socijalna prava.
Kao potencijalno dobar model za privlačenje regruta u tekstu se navodi švedski koji predviđa pozivanje određenog broja osamnaestogodišnjaka na vojnu obuku na osnovu potreba, a ne univerzalnu vojnu obavezu.
Slapakova smatra da bi švedski model mogao da se primeni i u drugim članicama EU, ali bi "morao da bude politički i kulturno prihvatljiv".
Džejkobs istovremeno kaže da je za uspešan model regrutovanja ključno "investiranje u ljude".
"Buduća odbrana Evrope oslanjaće se na uravnoteženu mešavinu profesionalnih snaga, dobro obučene i aktivne rezerve i ciljanih programa dobrovoljne službe", zaključio je prvi čovek Euromila.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Sudar minibusa i voza u francuskom delu Eurotunela, 19 povređenih
15.10.2026.•
0
U sudaru autobusa i teretnog voza u Pa-de-Kaleu u francuskom delu Eurotunela 19 ljudi je povređeno, saopštile su lokalne vlasti.
Francuski sindikat policije tuži državu zbog kontradiktornih naredbi tokom protesta srednjoškolaca
15.10.2026.•
0
Sindikat francuske policije "Alijansa" najavio je da će podneti tužbu protiv države zbog zbog kontradiktornih naređenja koja su davana policajcima, zbog čega su oni bili podvrgnuti odmazdi na protestima srednjoškolaca.
Hrvatski šef diplomatije: Protestna nota Srbije je bizarna
15.10.2026.•
0
Hrvatski ministar spoljnih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je da je protestna nota Ministarstva spoljnih poslova Srbije "bizarna" i da nikad nije dobio "čudniju" notu.
Medvedev: Rusija vidi pokušaje Zapada da se meša u izbore u Srbiji
15.10.2026.•
3
Rusija vidi pokušaje Zapada da se meša u izborne procese u Srbiji i destabilizuje situaciju korišćenjem destruktivnih snaga.
Tramp: Neće biti prenosa pogubljenja Nidala Hasana
15.10.2026.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp je rekao da Ministarstvo odbrane neće, kao što je bilo najavljeno, prenositi izvršenje smrtne kazne streljanjem ubice iz američke vojne baze Fort Hud u saveznoj državi Teksas 3. decembra.
Dodik najavio novi Ustav Republike Srpske
15.10.2026.•
5
Predsednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik najavio je da se planira da novi ustav Republike Srpske bude proglašen 9. januara.
Rusija ima uglja za više od 500 godina
15.10.2026.•
4
Ruski ministar energetike Sergej Civeljov izjavio je da u Rusiji postoji dovoljno rezervi uglja da se obezbedi eksploatacija tokom pet vekova.
Građani Amsterdama palili lomače tokom protesta zbog zabrane novogodišnjeg običaja
15.10.2026.•
1
Građani Amsterdama su tokom protekle noći na više mesta u gradu zapalili vatre na ulici i gađali policajce i vatrogasce kamenjem i pirotehničkim sredstvima.
Više američkih država tužilo OpenAI zbog nanošenja štete deci
15.10.2026.•
0
Osam američkih saveznih država saopštilo je da su pokrenule sudske postupke protiv kompanije OpenAI širom zemlje zbog štete koju je, kako tvrde, ChatGPT naneo deci.
Hrvatska iznela osam uslova Crnoj Gori pre članstva u EU
15.10.2026.•
14
Hrvatska je državama članicama EU poslala dokument u kojem predstavlja svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom, navodeći uslove koje Podgorica mora da ispuni pre nego što postane članica evropskog bloka.
Crna Gora ukinula imunitet članovima Vlade za koruptivna krivična dela
15.10.2026.•
2
Skupština Crne Gore usvojila je amandmane na Ustav, kojima se ukida imunitet članovima Vlade za koruptivna krivična dela.
Mask: Starlink se ne koristi za ofanzivne misije
15.10.2026.•
2
Satelitski sistem "Starlink" američke kompanije SpaceX ne koristi se za ofanzivne misije, već isključivo za odbrambene i civilne aktivnosti, izjavio je direktor te kompanije Ilon Mask.
MUP Bugarske: Ne tražimo Mihailovu, bugarski državljanin ne može biti izručen drugoj državi
14.10.2026.•
0
Mistarstvo unutrašnjih poslova Bugarske saopštilo je danas da ne postupa po međunarodnoj poternici koje je raspisala Severna Makedonija za Ivom Mihailovom iz Kočana.
Petoro uhapšenih u Norveškoj zbog sumnje na prevare s NATO ugovorima, pretresi u Nemačkoj i Rumuniji
14.10.2026.•
0
U Norveškoj je uhapšeno pet osoba, a u Nemačkoj i Rumuniji su izvršeni pretresi u okviru istrage sumnji na prevaru i podmićivanje u vezi sa ugovorima za brodove koji se koriste u misijama NATO-a.
Mađarski parlament ukinuo Orbanove mere protiv LGBTQ zajednice
14.10.2026.•
8
Aktivsti LGBTQ zajednice i borci za ljudska prava pozdravili su što je mađarski parlament izglasao izmene zakona o zaštiti dece i ukinuo mere koje stigmatizuju gej i transrodne osobe.
Mask bez upozorenja ograničio rad Starlinka: Propalo više ukrajinskih vojnih misija
14.10.2026.•
5
SpaceX Ilona Maska uveo je ograničenje rada satelitskog internet sistema Starlink na uređajima koji se kreću brzinom većom od 100 m/h, odnosno 160 km/h, a da o tome nije prethodno obavestila ukrajinske odbrambene snage.
Rusija ukida bezvizni režim Crnoj Gori
14.10.2026.•
14
Građanima Crne Gore biće potrebne vize za ulazak u Rusiju i to zbog odluke Podgorice da ukine bezvizni režim za ruske državljane, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Zbog ubistva Tupaka, Duan Dejvis osuđen na 40 godina zatvora
13.10.2026.•
0
Duan "Kifi Di" Dejvis osuđen je na kaznu zatvora od 40 godina do doživotnog zatvora zbog organizovanja ubistva američkog repera Tupaka Šakura 1996. godine.
Operisan papa: Ima rak pluća, ali je procedura uspešno završena
13.10.2026.•
1
Operacija pape Lava XIV potvrdila je da on ima rak pluća i uklonjen mu je donji režanj desnog plućnog krila, saopštio je večeras Vatikan.
U Velikoj Britaniji učenice traže zabranu školskih uniformi u porno-filmovima
13.10.2026.•
1
Školske uniforme su uobičajena odeća u pornografskim video-snimcima. Sada, engleske učenice žele to da promene i pokrenule su peticiju.
Orban negira da je naložio zaplenu ukrajinskih vozila koja su prevozila 82 miliona dolara
13.10.2026.•
0
Bivši mađarski premijer Viktor Orban negirao je da je ranije ove godine naložio nadležnim organima da zaplene dva ukrajinska vozila, koja su prevozila 82 miliona dolara u gotovini i zlatu.
Komentari 4
Djordje
Plaćač poreza
Particulare matter
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar