Tagesšau, emisija nemačke javne televizije ARD, prenosi da dokumenti u koje je ARD imao uvid sa listom Špigel pokazuju da je posle napada iranskih dronova na Kipar, 2. marta, predsednik te zemlje Nikos Hristodulis potegao pitanje aktiviranja klauzule o obaveznoj uzajamnoj pomoći.
Kipar, koji po sistemu rotacije predsedava Savetom EU nije zvanično aktivirao Član 42, Stav 7. klauzule usvojene 2009. godine, ali je Hristodulis upozorio da EU mora "pod hitno da se pripremi za vanredni slučaj".
"Do sada se većina evropskih zemalja pouzdavala u Član 5 NATO, koji takođe obavezuje članice alijanse na uzajamnu pomoć. Ali sada malo ko još veruje da bi američki predsednik Donald Tramp požurio Evropljanima u pomoć", piše sa sajtu Tagesšau.
Podseća se da je i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen još u februaru na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji zatražila da se oživi klauzula u uzajamnoj podršci i naglasila da "takva podrška u okviru EU nije opcija, nego obaveza".
U članku piše da su se 12. marta u Briselu sastali predstavnici EU na konsultacijama o Članu 42.7 i da im je jedan visoki zvaničnik EU na samom početku sastanka jasno stavio do znanja šta je u igri, da bi sa funkcionalnom klauzulom o uzajamnoj podršci Unija bila verodostojnija, i da u slučaju napada Evropljani ne bi gubili vreme.
"Ali neke zemlje, pre svih Irska i Malta su izrazile najozbiljnije sumnje u operacionalizaciju klauzule o uzajamnoj pomoći, piše u protokolu (sastanka). Druge zemlje su pre svega želele da se koncentrišu na NATO, pošto EU nije vojni akter. I Italija je bila oprezna", piše Tagesšau.
Nasuprot skepticima je, kako se navodi, bio drugi tabor, a to su Francuska, Španija, Holandija, Nermačka i Austrija, koje vrše pritisak, koje klauzulu shvataju ozbiljno i podstiču raspravu o tome.
Tagesšau piše da je diskusija razotkrila znatne razlike u mišljenju, i da je jedan nemački diplomata u Berlin poslao poruku u kojoj je rezignirano zaključio da to ne govori "ništa dobro o sposobnosti EU da reaguje", i da Unija još nije shvatila geopolitičku realnost.
Na sajtu Tagesšau prenosi se i ocena ambasadorke Švedske u Nemačkoj, Veronike Vand-Danijelson, koja pledira za dvostruko rešenje - Član 42.7 za "civilne i hibridne pretnje", što obuhvata i napade na kritičnu infrastrukturu i sajber napade, a NATO bi i dalje bio zadužen za klasičnu vojnu odbranu.
Vand-Danijelson, čija je zemlja tek 2024 godine ušla u NATO, smatra da bi to bio dobar kompromis, a i da se sva infrastruktura NATO može koristiti i bez SAD. Ona je ocenila da u tome ne treba čekati na sve zemlje EU, nego da "treba da prednjači koalicija voljnih".
OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar