Gotovo polovina svetske populacije živi u nekoj vrsti demokratije, ali samo nepunih osam procenata u punoj demokratiji, dok više od trećine živi pod autoritatornom vladavinom, ukazuje se u izveštaju Ekonomist intelidžens junita (EIU), dela Grupe Ekonomist koji se bavi istraživanjima i analizama.
	 
	Izveštaj za 2023. "Doba sukoba" obuhvatio je 167 zemalja i teritorija koje su svrstane u potpune demokratije, manjkave demokratije, hibridne režime ili autoritarne režime.
															
                                
                                
                                
                                
							
							
	Zemlje su ocenjivane po pet kriterijuma: izborni proces i pluralizam, funkcionisanje vlasti, politička participacija, politička kultura i građanske slobode.
	 
	Srbija je 64. po indeksu demokratije za 2023. sa 6,33 poena pri čemu je za izborni proces i pluralizam dobila 7,83 od maksimalnih deset, za građanske slobode 7,35 , za funkcionisanje vlasti 6,07 , političku participaciju 6,67, a za političku kulturu samo 3,75 poena.
	 
	 
							                                
							
                            
                            
                            
                            
                            
	Godinu dana ranije Srbija je imala istu ocenu, ali je bila na 68. mestu.
	 
	U poslednjih 15 godina Srbija je najviše poena imala 2014. i 2015. - 6,71.
	 
	Od zemalja iz okruženja, Crna Gora je 52. na globalnoj listi, Hrvatska 58, Albanija 66, Severna Makedonija 72, Bosna i Hercegovina 94.
	 
	U izveštaju se navodi da je u 2023. broj zemalja klasifikovanih kao demokratije povećan za dve, na 74, ali je globalni indeks pao na 5,23 sa 5,29 u 2022, što znači da je nastavljen trend regresije i stagnacije iz poslednjih godina.
	 
	Broj potpunih demokratija sa indeksom većim od osam ostao je isti kao godinu dana ranije - 24, dok je onih sa manjkavom demokratijom bilo 50 ili dve više nego 2022.
	 
	Od preostalih 95 zemalja, 34 su hibridni režimi, a 59 je klasifikovano kao autoritarni.
	 
	Na vrhu liste po indeksu demokratije za 2023. je Norveška (sa ocenom 9,81) a slede Novi Zeland, Island, Švedska, Finska i Danska.
	 
	Na začelju su Centralnoafrička Republika, Severna Koreja i Mjanmar i poslednji Avganistan sa samo 0,26 poena.
	 
	Gledano po regionima, najviše potpunih demokratija je u Zapadnoj Evropi, 15 od ukupno 24. Takođe, osam zemalja Zapadne Evrope nalazi se među deset najbolje plasiranih na indeksu demokratije.
	 
	U regionu Evropa i Centralna Azija, gde je i Srbija, nema punih demokratija ali je nekoliko od 16 zemalja među manjkavim, uključujući četiri kandidata za EU sa Zapadnog Balkana.
                            
                            
								
								
							 
                            OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
                                Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
                            
							
							
Komentari 6
Bacvanin
savremenik
SuperNova
A pojam -demokratija im je oličenje nečastivog , koji se priziva da poželiš zlo drugom
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar