Psiholog i sociolog o tome zašto je Legija za brojne mlade u Srbiji heroj, iako jedva znaju ko je on
Pedeset šest hiljada mladih iz Srbije lajkovalo je video snimak objavljen na društvenoj mreži Tiktok kojim se veliča Milorad Ulemek Legija.
Ulemek je nekadašnji komandant Jedinice za specijalne operacije, čovek osuđen na četiri zatvorske kazne od po 40 godina zbog učestvovanja u ubistvima premijera Zorana Đinđića i nekadašnjeg predsednika Predsedništva Srbije Ivana Stambolića, atentata na Vuka Draškovića na Ibarskoj magistrali i više zločina koje je počinio Zemunski klan.
Iako je nemoguće baš tvrditi da se radi o 56.000 mladih iz Srbije, to je veoma verovatno, jer Tiktok koriste uglavnom mladi, a korisnici iz inostranstva verovatno baš i ne znaju ko je Ulemek, piše NIN.
Ne znaju to ni mnogi mladi iz Srbije koji u komentarima pitaju "ko je to", dok drugi pišu "sloboda za komandanta", "heroj" i druge slične izlive privrženosti osuđeniku za najteža krivična dela.
Legijin lik i (ne)delo u orbitu je vraćen ne samo zbog serije "Sablja", koja govori o atentatu na Đinđića i u kojoj ga glumi Sergej Trifunović, već i zbog njegovog zahteva za uslovni otpust iz zatvora, pošto je u Zabeli proveo 20 godina, koji je odbijen.
Mnogi od korisnika Tiktoka iz Srbije nisu bili ni rođeni kada je Ulemek, poznat i kao Legija, Cema ili Šareni, u jednom trenutku bio "zvezda u usponu", "ratni heroj", a potom i državni neprijatelj i atentator na premijera. Ipak, to ih ne sprečava da se poistovećuju sa njim.
I nije to samo slučaj na društvenim mrežama, ikonografija posvećena nekadašnjem komandantu JSO i toj jedinici, čiji su pripadnici osuđeni za brojna krivična dela, vidljiva je na različitim mestima, od sportskih borilišta, do grupa koje učestvuju na različitim okupljanjima, kakva je bila blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.
Osuđeni kriminalci, ili oni koji nikad nisu završili iza rešetaka, nisu samo u slučaju Ulemeka uzori za mlade u Srbiji. Neki su već postali i viđeni učesnici medijskih emisija, "stručnjaci" koji analiziraju neke događaje i pričaju svoje životne priče, koje se nekritički emituju na tradicionalnim, ali i novim medijima, kakve su društvene mreže.
Iako su "momci sa one strane zakona" i "vrelog asfalta" još devedesetih bili uzor mladima, taj trend je nastavljen do danas, uz opšti pad ugleda profesija i vrednosti koje bi se u normalnim vremenima i mestima mogle zvati uglednim.
Kao razlog zbog čega se mladi danas (ali i ranije) poistovećuju sa antiherojima iz kriminalnog miljea, sociolog Aleksa Vukašinović za NIN navodi upravo to što je "naše društvo postavilo kriminalca kao sliku poželjnog čoveka u društvu i odavno potpuno uništilo ugled ljudi od obrazovanja, ljudi koji uopšte mogu nekim svojim poštenim trudom i radom da steknu nekakav ugled i nekakav uticaj u društvu".
"Takvi ljudi su zamenjeni onima koji su, da tako kažem, pod velikim znacima navoda, 'pravdu uzeli u svoje ruke' i sa one strane zakona i, na kraju krajeva, sa one strane pravde sticali za sebe ono što su smatrali da im je potrebno", kaže Vukašinović.
Agresija i nasilje su normalizovani u našem društvu kao poželjne, a pogotovo muške osobine, podvlači Vukašinović.
"Dakle, muškarac je onaj koji je nabusit, nametljiv, nasrtljiv, uvek spreman da ide do kraja i tu mislim čak i na nasilje, nema tu mogućnosti da se mirno i dijaloški razgovara, a onda kada tome dodate opštu društvenu entropiju koja se nama događa od devedesetih, a od 2012. naovamo i ubrzava, to je onda ishodovalo time da imamo model kriminalca kao Jedinog uspešnog muškarca na ovim prostorima, jer za njega ne važe ni zakon ni pravila. On je jednostavno neko ko sam proizvodi svoja pravila, menja ih po volji. To je oličenje moći", kaže Vukašinović.
On dodaje da u društvima koja su siromašna i naviknuta na stalno preživljavanje, a ne na život, moć i status dominiraju.
Dragan Popadić, psiholog i profesor na katedri za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, kaže za NIN da su deci i adolescentima negativni junaci često privlačni jer personifikuju otpor prema društvenim pravilima koja i njih guše.
"Ličnosti koje su, dečjim jezikom rečeno, 'nevaljale', poput Toma Sojera, junaka Ćopićevih romana i slično, za njih su simboli slobode i moći da se izazovu pravila društva. Uz to, mladi ponekad vole kontroverzne ličnosti jednostavno zato što one privlače pažnju i izazivaju reakcije. Problem nastaje kada mediji i okruženje u kom mladi žive na ovu sklonost mladih nekonformizmu odgovore glorifikacijom ne samo nekonformista, već i pravih kriminalaca. Mediji doprinose stvaranju slike o njima kao harizmatičnim, uspešnim ljudima koji se bore protiv sistema i postižu ono što obični ljudi ne mogu - stiču moć, bogatstvo i društveno priznanje. Nemoralnost njihovih postupaka se prećutkuje, šteta koju nanose svojim žrtvama umanjuje", kaže Popadić.
Uticaj takvih uzora na mlade je negativan, a može biti i dugotrajan, ukazuje Popadić.
Brojna istraživanja primetila su da se poslednjih godina mladi, koji su nekada bili simbol pobune i želje za slobodom, sve više okreću autoritarizmu i smatraju ga poželjnim. I to je jedan od razloga zašto mladi kao uzore vide upravo one koji se mogu smatrati oličenjem moći, ma kakav da je milje iz kog dolaze. Autoritarizam, a pogotovo u sistemu nagriženom korupcijom i disfunkcionalnosti institucija, nudi i "efikasna rešenja" za probleme, iako su ona kratkoročna, ukazuje Vukašinović.
Sociolog Vukašinović ukazuje i na činjenicu da naše društvo u svojim temeljima ima upravo autoritarnu političku kulturu.
"I to od nivoa porodice, gde su roditelji ili baba i deda neupitni autoriteti, zato što se starost smatra vrednijom od mladosti, što pokazuje nepoverenje i jaz prema mladosti. Mladi ljudi su uvek stavljeni u podređeni položaj, ućutkivani, sasecani, umesto da im se da pravo da budu bića koja se razvijaju, koja postavljaju pitanja i žele da ponude svoj pogled na svoje vreme, na svoju situaciju. To se u našem društvu i u mnogim drugim društvima saseca u korist nekakvih autoriteta", objašnjava on. Takav sistem vrednosti se prenosi i na državu, koja postaje autoritarna, gde ljudi ne žele da budu ličnosti i da budu slobodni, jer sloboda zahteva odgovornosti", kaže Vukašinović.
Ceo tekst NIN-a čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Kurti: Srbija napravila grešku kada je naredila svim Srbima da napuste kosovske institucije
20.01.2026.•
1
Premijer Kosova u tehničkom mandatu Aljbin Kurti ocenio je da je Srbija napravila veliku grešku kada je "naredila svim Srbima koji su bili integrisani u kosovski sistem u severnim opštinama da ga napuste".
O "Mrdićevim zakonima": Amandmani ugrožavaju predmete Tužilaštva za organizovani kriminal
20.01.2026.•
7
Tužilaštvo za organizovani kriminal nalazi se ponovo na meti čelnika vlasti, ovog puta usvajanjem amandmana na skupštinskom Odboru za pravosuđe, koji će doneti izmene zakona po predlogu poslanika Uglješe Mrdića.
Macut: Srbija posvećena daljoj saradnji sa Međunarodnim komitetom Crvenog krsta
20.01.2026.•
0
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut sastao se danas sa direktorkom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MКCК) za Evropu i Centralnu Aziju Arijan Bauer.
Kamioni čekaju do šest sati na Batrovcima, Šid tri sata
20.01.2026.•
0
Na putničkim terminalima graničnih prelaza nema dužih zadržavanja dok kamioni na izlazu iz Srbije čekaju od 40 minuta do šest časova, saopštio je večeras Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Ivan Ristić imenovan za komandanta JZO-a: Iskustvo stekao u DB i SAJ-u
20.01.2026.•
2
Za komandanta Jedinice za obezbeđenje određenih ličnosti i objekata danas je postavljen pukovnik policije Ivan Ristić.
Infrastruktura železnice: Zbog loših vremenskih uslova ograničena brzina vozova na pruzi Beograd-Subotica
20.01.2026.•
18
Preduzeće "Infrastruktura železnice Srbije" saopštilo je da je zbog loših vremenskih uslova tokom dana privremeno ograničena brzina vozova na pruzi Beograd-Subotica.
Beogradska filharmonija protiv imenovanja Bojana Suđića za v.d. direktora
20.01.2026.•
1
Beogradska filharmonija saopštila je da se protivi odluci da Bojan Suđić bude v.d. direktora te institucije.
Šesnaest minuta tišine: Čuvaju li blokade još "vatru protesta"?
20.01.2026.•
15
Iako su započele kao kratke, simbolične blokade u znak sećanja na stradale u Novom Sadu, akcije šesnaest minuta tišine održavaju se i danas, međutim javljaju se dileme o njihovoj daljoj ulozi u protestnom pokretu.
Komisija prihvatila primedbe građana: Sve mini hidroelektrane izbrisane iz Prostornog plana Niša
20.01.2026.•
1
Komisija za planove Grada Niša prihvatila je primedbe građana, organizacija i ustanova, i naložila Zavodu za urbanizam brisanje svih lokacija za mini hidroelektrane (MHE) iz nacrta Prostornog plana.
Mali u Davosu razgovarao sa SAD o Ekspo 2027
20.01.2026.•
0
Siniša Mali je u Davosu rekao da je razgovarao sa podsekretarkom Stejt departmenta SAD Sarom Rodžers o učešću SAD na Ekspu 2027 u Beogradu "Igra za čovečanstvo".
RGZ: Za upis bespravnih objekata stiglo više od 825.000 prijava
20.01.2026.•
1
Za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, nazvanom "Svoj na svome", stigle su 825.184 prijave građana.
Udruženje tužilaca Srbije protiv izmena Zakona o javnom tužilaštvu
20.01.2026.•
1
Udruženje tužilaca Srbije usprotivilo se danas predloženim izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu.
Trojac iz Vranja obio garažu Infrastrukture železnice Srbije i iz nje ukrao bakar i opremu
20.01.2026.•
1
Policija u Vranju rasvetlila je tešku krađu za koju se sumnjiče J. Š. (34), M. M. (41) i G. I. (21), svi iz Vranja.
Radnik povređen u Krušiku: Prevezen u Urgentni centar
20.01.2026.•
1
Fabrika Krušik saopštila je da je u prepodnevnim satima u pogonu za izradu pirotehničkih elemenata došlo do samozapaljenja smeše, pri čemu je, kako se navodi, jedan radnik zadobio lakše povrede.
Vučić: Trampove carine uticaće i na Srbiju, imaće prelivajući efekat na nas
20.01.2026.•
7
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će američka carinska politika i ukidanje multilateralnih institucija uticati i na Srbiju.
Novi skup studenata 27. januara u Beogradu, sledeća velika tema - prosveta
20.01.2026.•
18
Studenti u blokadi pozivaju na skup u Beogradu 27. januara kada će se građanima obratiti svi oni koji su se više od godinu dana borili za ispunjenje zahteva i rad institucija.
Koga bi trebalo lustrirati u Srbiji?
20.01.2026.•
46
Studenti su u Novom Sadu predstavili prve tačke svog budućeg programa: lustraciju i punu primenu Zakona o poreklu imovine.
Paunović: Došli smo u situaciju da građani brane Zagorku Dolovac od režima
20.01.2026.•
11
Tužiteljka u penziji Jasmina Paunović kazala je, govoreći o pristiscima na tužilaštvo, da su građani došli u situaciju da brane od režima tužioca Mladena Nenadića i vrhovnu tužiteljku Zagorku Dolovac.
Koliko ljudi u Srbiji prima penziju veću od 230.000 dinara?
20.01.2026.•
21
U Srbiji penziju trenutno prima nešto više od 1,65 miliona građana. Većina penzionera, njih oko 59 odsto, ima mesečna primanja do visine prosečne penzije, koja iznosi nešto više od 50.000 dinara.
Ministarstvo poljoprivrede: Radićemo na podizanju svesti građana o značaju konzumiranja mleka
20.01.2026.•
24
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić održao je sastanak sa predstavnicima udruženja proizvođača mleka, prerađivačke industrije, Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, Privredne komore Srbije...
Komentari 4
Nick
Ђорђе Божовић
Dragi Bravo
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar