"Duboka država" ili nešto drugo: Zašto je SAD povukla nominaciju Marka Brnovića za ambasadora

Imenovanje Marka Brnovića za ambasadora SAD u Srbiji delovalo je kao puka formalnost.
"Duboka država" ili nešto drugo: Zašto je SAD povukla nominaciju Marka Brnovića za ambasadora
Foto: Screenshot (Youtube/Forbes Breaking News)
Ipak, pošto je administracija Donalda Trampa odlučila da povuče njegovu nominaciju izvesno je da će čekanje na naslednika Kristofera Hila da se nastavi. Koliko ovaj obrt govori o manjku Brnovićeve diplomatske težine, toliko govori i o perifernom značaju koji region ima u očima aktuelne administracije u Vašingtonu, piše Insajder.
 
Istraživač organizacije Novi treći put Mijat Kostić navodi za Insajder da činjenica da još nije imenovan ambasador SAD u Beogradu govori da ni Srbija, a ni čitav Zapadni Balkan, nisu prioritet američke spoljne politike. 
"U trenutku kada rat u Ukrajini još traje, tenzije na Bliskom istoku ne jenjavaju, a SAD se sve više fokusira na Daleki istok, Srbija pada u drugi plan. To znači da se odnosi sa Srbijom održavaju kontinuirano i rutinski u okviru već poznatog diplomatskog okvira bez ikakvih naznaka o tektonskim zaokretima kada je u pitanju odnos prema vlasti ili regionalnim pitanjima kao što su Kosovo i Republika Srpska", navodi Kostić. 
 
Informacija o tome da je Bela kuća povukla Brnovićevu nominaciju objavljena je na sajtu Odbora Senata SAD za spoljne poslove bez ikakvog obrazloženja. 
Iz kratke izjave Marka Brnovića koja je usledila moglo se pročitati da nije blagonaklono primio povlačenje nominacije, ali je ipak izbegao da otvori front sa Donaldom Trampom. Umesto toga, za promenu plana je optužio "duboku državu". 
 
"Kako se proces odugovlačio, postalo je jasno da birokratije 'duboke države' ne žele da u Srbiji služi neko sa mojim političkim, etičkim i verskim poreklom", rekao je Brnović za portal Serbian Times zahvalivši se Trampu na nominaciji. 
Kako navodi Kostić, može biti više razloga zbog kojih je Brnovićevo ime povučeno iz protokola.
 
"Razlog može biti tradicionalno postavljanje iskusnih karijernih diplomata na ovu poziciju, koji imaju ili stručno znanje o ovom regionu ili iskustvo da su već bili ambasadori u susednim zemljama pa su 'iz prve ruke' već upućeni na političku dinamiku. Brnović se ne uklapa u taj profil i bez obzira na svoje srpske korene, nema diplomatsko iskustvo i poznavanje regionalnih dešavanja u diplomatsko-obaveštajnom smislu", kaže Kostić. 
 
On dodaje da upravo Brnovićevo srpsko poreklo može biti još jedan kamen spoticanja.  
 
"Nedavno su se u medijima pojavile spekulacije da Brnović nije prošao bezbednosnu proveru Stejt departmenta zbog svojih navodnih veza sa 'srpskim nacionalističkim elementima' u Crnoj Gori i Republici Srpskoj, što se vidi kao rizik da može postojati pristrasnost prema srpskom nacionalnom pitanju i samim tim neobjektivno delovanje prema ostalim državama. Iako je ove navode medija teško potvrditi i utvrditi legitimnost‚ anonimnog izvora iz Vašingtona, ovakvo stanje stvari bi svakako predstavljalo rizik iz ugla američke administracije. Neretko se dešava da strani ambasadori izgrade lične poslovno-političke interese u Srbiji i za vreme, a i nakon isteka mandata, što nije uzorna diplomatska praksa. Imajući u vidu Brnovićevo sprsko preklo i navedene konekcije, moguće da je Stejt department uzeo u obzir rizik i od potencijalnog privrednost interesa u Srbiji", navodi Kostić. 
 
Mark Brnović je Amerikanac srpskog porekla i član Republikanske stranke koji je u dva mandata obavljao funkciju državnog tužioca Arizone. I do sada je imao promenjiv odnos sa administracijom Donalda Trampa.  Iako politički kompatabilni, došli su u sukob kada je Tramp optužio Brnovića da mu nije pružio podršku po pitanju optužbi da je na izbornima na kojima je pobedio Džozef Bajden bilo krađe. To je Brnovića, prema svemu sudeći, koštalo na izborima za Senat na kojima se bezuspešno kandidovao. 
 
Ipak, po Trampovom povratku u Belu kuću on je predložio Brnovića za ambasadora, rekavši da će on "kao sin izbeglica koje su bežale od komunizma, biti snažan zaštitnik slobode, kao i da će uvek stavljati Ameriku na prvo mesto". 
 
Prema Kostićevim rečima, situacija u regionu zahteva ipak delovanje nekoga sa daleko većim diplomatskim iskustvom od nekadašnjeg državnog tužioca Arizone. 
 
"Iako zvanična politika SAD ostaje ista, novi izazovi kao što su uvođenje sankcije NIS-u, problem normalizacije odnosa sa Kurtijevom vladom i tenzije u okviru BiH svakako zahtevaju delovanje iskusnijih diplomata sa dubokim poznavanjem decenijskih dešavanja i autoritetom da neutralno i objektivno nastupaju prema svim političkim akterima u Srbiji i van nje", navodi Kostić.   
 
"Odluka Trampove administracije da povuče kandidaturu Marka Brnovića za ambasadora u Srbiji može se 'čitati' kao još jedna snažna poruka vlastima u Srbiji, nakon odluke o uvođenju sankcija NIS, da su nezadovoljni njihovom međunarodnom politikom, u prvom redu odnosima sa Rusijom, a i Kinom. Otuda je i ova odluka o povlačenju postavljenja ambasadora i jasna poruka da će se odnosi sa Srbijom održavati na nivou otpravnika poslova do daljeg", ocenjuje za Danas bivša ambasadorka i potpredsednica Foruma za međunarodne odnose Branka Latinović.
 
U tradiciji američke politike je, kako kaže dalje Latinović, da ceni odlučnost i jasno definisan stav o važnim međunarodnim događajima.
 
"Kada jedna vlada ne žuri da pošalje svog ambasadora u državu, onda je to jasna poruka da u tim odnosima nešto ne valja i ne funkcioniše kako bi trebalo. U ovom slučaju do povlačenja predloženog kandidata za ambasadora u Beogradu dolazi samo par dana nakog razgovora Rubio-Vučić, do kog je došlo na zahtev Rubia. Očigledno da Rubio nije bio zadovoljan odgovorima, objašnjenjima koje je dobio od Vučića. Otuda i ova odluka o povlačenju nominacije i jasna poruka da će se odnosi sa Srbijom održavati na nivou otpravnika poslova do daljeg", navodi sagovornica beogradskog lista.
 
To do daljeg, kako kaže, prvenstveno zavisi od nas i ispunjenja onoga što se od nas očekuje.
 
 
Amerika nema ambasadora u Srbiji otkako je Beograd napustio Kristofer Hil. Od januara ove godine Ambasadu SAD u Beogradu vodi otpravnik poslova Aleksandar Titolo.
 
U periodu pre nego što je Tramp nominovao Brnovića za ambasadora, u javnosti se spekulisalo da bi na to mesto mogao da dođe Rod Blagojević, američki političar koji takođe ima srpske korene. Tramp je pomilovao Blagojevića, nekadašnjeg guvernera Ilinoisa, koji je služio višegodišnju zatvorsku kaznu zbog korupcije. 
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija