Radna grupa ProGlasa priprema mere za oporavak poljoprivrede

Radna grupa ProGlasa priprema mere za oporavak poljoprivrede koje bi trebalo da podstaknu dalju diskusiju i da pomognu političkim akterima da pripreme svoje platforme za naredne izbore, rečeno je na tribini te incijative
Radna grupa ProGlasa priprema mere za oporavak poljoprivrede
Foto: 021.rs (ilustracija)
Među glavnim merama su unapređenje zakonske regulative i sistema kontrole bezbednosti i kvaliteta hrane i poljoprivrednih proizvoda, efikasna rešenja za višak ili manjak hrane na tržištu, kao i mere dugoročnosti podrške u poljoprivredi, regionalizacija proizvodnje i profesionalizacija poljoprivrednika, istaknuto je na tribini “Mere za dan posle: Da li je prekasno za spas poljoprivrede”.
 
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu u penziji Predrag Puđa rekao je da je neophodno ojačati rad inspekcijiskih službi, povećati broj inspektora na terenu, obezbediti njihov adekvatan materijalni položaj i obezbediti nezavisnost inspekcijskog rada koji mora biti praćen funkcionalnom kontrolom.
Postojeći sistem Nacionalne referentne laboratorije treba unaprediti u funkcionalnom i organizacionom smislu, dopuniti ga u nedostajućim poljima rada i obezbediti međunarodnu akreditaciju visokog nivoa referentnosti, naglasio je Puđa.
 
Prema rečima Puđe, na domaćem tržištu javlja se određeni broj proizvoda koji zaostaju po kvalitetu za razvijenim zemljama, a takvo stanje rezultat dve grupe faktora - prva se odnosi na nedovoljnu usaglašenost nacionalne zakonske regulative sa evropskom regulativom, a druga na neadekvatno sprovođenje postojeće zakonske regulative.
Kao primer, Puđa je naveo da u Srbiji ne postoji regulativa koja određuje koliko se može čuvati zamrznuto meso, dok je u zemljama Evropske unije to 180 dana.
 
"Imamo situaciju da je stanovništvo u poziciji da konzumira mnogo starije meso, a uvoznici su dovedeni u poziciju da ostvaruju enormnu dobit zahvaljujući niskoj nabavnoj ceni mesa. Možemo reći da je zakonska regulativa urađena na štetu stanovništva, a da pogoduje uvoznicima", naveo je Puđa.
On je ukazao i da u poljoprivrednim apotekama ne postoji ograničenje u nabavci pesticida i da svako može kupiti onoliko koliko smatra da mu je potrebno, te da otvara prostor za njihovo neadekvatno i nestručno korišćenje.
 
Puđa je naveo i da dolazi do raskoraka između deklarisanog sastava proizvoda i proizvoda koji je utvrđen stvarnom proizvođačkom specifikacijom.
 
Vanredni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Dragan Stanojević ukazao je na problem efikasnog rešavanja tržišnih viškova ili manjkova hrane, u čijem se centru nalaze robne rezerve kao ključni mehanizam koji reguliše tržište.
 
On je ukazao da postoji dobro zakonsko rešenje, ali sprovođenje zakona o robnim rezervama kao i mere koje ga prate ne rešavaju probleme poljoprivrednika.
 
"Ne postoji branša u poljoprivredi koja bar jednom nije protestovala. To vam govori koliko su mere koje su robne rezerve sprovodile bile iznuđene, odnosno nisu bile proaktivne, pa efekti koje su postigle nisu dugoročno stvarali optimalne mogućnosti na tržištu", ukazao je on.
 
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Miloš Pajić naveo je da je prosečna starost nosioca poljoprivrednog gazdinstva 60 godina, te da je dve trećine traktora staro između 35 i 45 godina.
 
Pajić je rekao da Srbija godišnje uveze između 2.000 i 2.500 novih traktora, od kojih je oko hiljadu zapadnih proizvođača, a ostali iz Indije, Turske ili Kine. Pored novih, uvozi se i oko 1.500 polovnih traktora, od kojih je više od 80 odsto starije od 15 godina.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija