Koliko Srbiju već košta uvođenje vojnog roka?

Država Srbija je u poslednje dve godine potrošila oko 9,5 milijardi dinara za "služenje vojnog roka".
Koliko Srbiju već košta uvođenje vojnog roka?
Foto: 021.rs
U narednoj godini za stavku, "služenje vojnog roka", u okviru Ministarstva odbrane planirano je izdvajanje od 6,36 milijardi, piše Forbs Srbija.
 
Sagovornici Forbs Srbija ocenjuju da bi u praksi ova sredstva, između ostalog, mogla da se troše na infrastrukturu za smeštaj budućih regruta. 
Deo kasarni je proteklih godina prodat. Deo je godinama van funkcije, pa je potrebno da se dovedu u prihvatljivo stanje.
 
Ukoliko se obavezni vojni rok uvede i zaživi, država će imati i stalni godišnji trošak. On će obuhvatati plate regruta, njhovo izdržavanje, ishranu, stalno održavanje objekata.
Još je budžet za 2024. godinu predvideo rashod za "uređenje objekata za služenje vojnog roka". Za tu namenu je, kako su kasnije pokazali podaci o izvršenju, potrošeno 5,35 milijardi dinara u toj godini.
 
Novac za služenje vojnog roka nalazi se i u budžetu za tekuću, 2025. godinu.
 
A podaci pokazuju da je u periodu januar-septembar ove godine potrošeno 4,2 miljarde dinara - od planiranih 9,1 milijardi za celu godinu.
 
Forbs Srbija uputio je pitanja Ministarstvu odbrane u vezi potrošnje za služenje vojnog roka, ali odgovor nisu dobili.
 
Ministarstvo odbrane već planira troškove u milijardama
 
Na sajtu Ministarstva odbrane može se pronaći dokument koji se odnosi na srednjoročni plan za period 2025-2027. Tu se nalazi i procena finansijskih sredstva za "uređenje objekata za stvaranje uslova za aktiviranje obaveznog služenja vojnog roka".
 
Prema tom planu, za 2025. godinu su bila procenjena potrebna sredstva od 10.159.623.000 dinara.
 
U 2026. je za ovu namenu procenjeno da je potrebno 8.360.184.000 dinara.
 
Procena je i da je isto toliko, odnosno 8,36 milijardi, potrebno i u 2027. godini.
 
Za šta je potreban novac?
 
Vojni analitičar Vlade Radulović navodi za Forbs Srbija da budžetska stavka "služenje vojnog roka" pokriva kompletan logistički, kadrovski i organizacioni okvir služenja vojnog roka.
 
Ona se, prema njegovim rečima, odnosi na samu isplatu "vojničkih plata", ali obuhvata i širi spektar rashoda koji su neposredno vezani za organizaciju i realizaciju služenja vojnog roka.
 
"U praksi ova sredstva pored novčanih primanja mogu obuhvatati još i troškove ishrane, nabavku i održavanje lične i kolektivne opreme poput uniformi, obuće, lične zaštitne opreme i posteljine, zdravstvenu zaštitu i troškove obuke", navodi on.
 
U ove troškove su, takođe, uključeni i potrošni materijal, municija za obuku i održavanje nastavnih sredstava, naknade i dodatni troškovi angažovanog profesionalnog kadra koji učestvuje u obuci vojnika, objašnjava Radulović.
 
Govoreći o stanju objekata i infrastrukture potrebne za služenje vojnog roka, Radulović navodi da su reforma Vojske i suspendovanje obaveze služenja vojnog roka rezultirali prodajom jednog dela imovine, objekata i kasarni, jedinicama lokalne samouprave, i izgradnjom stanova za pripadnike sektora bezbednosti – tako da je njihov broj značajno smanjen.
 
Osim toga, on navodi i da je jedan broj objekata duži niz godina bio van funkcije, korišćen u smanjenom kapacitetu, bez ikakvog održavanja i ulaganja.
 
Deo infrastrukture je, prema rečima Radulovića, zbog protoka vremena u potpunosti neusklađen sa savremenim standardima - bezbednosnim, sanitarnim i energetskim.
 
"Dakle, osnovna infrastruktura postoji, ali je i pored svih ulaganja i obnova u proteklom periodu potrebno dodatno izdvajanje sredstava za dalje funkcionalno unapređenje i dovođenje svih objekata u normativno prihvatljivo stanje", navodi Radulović.
 
Šta sve treba "dovesti u red"?
 
Komentarišući za šta služe sredstva za "služenje vojnog roka" koja se poslednjih godina nalaze u budžetu, vojni analitičar Aleksandar Radić, kaže da je, između ostalog, potrebno da se uradi infrastruktura za smeštaj, jer je deo kasarni prodat.
 
Sa druge strane, kasarne koje su ostale u vojnim rukama, nemaju onu količinu radne snage koju su nekada imali, kada se služio vojni rok i kada ste mogli vojnike da pošaljete da "srede nešto", navodi Radić.
 
Sada su vojnici preopterećeni, a ono što imamo profesionalnih vojnika, posle radnog vremena odlaze kući, navodi on.
 
"Sada treba dovesti u red upravo to. Objekte u kojima možete da boravite i tokom noći. Da uredite te prostore, popravite infrastrukturu", navodi Radić.
 
Radić kaže i da je potrebno da se srede instalacije, kupuje se novi tip ormarića za opremu, nov nameštaj. 
 
"Pretpostavljam da će kupiti deo novih kreveta", dodaje sagovornik.
 
Na pitanje ko sprovodi radove na potrebnoj infrastrukturi, Radić navodi da to zavisi od slučaja do slučaja i da pretpostavlja da je potrebno da se angažuju ugovarači koji će to da urade.
 
On navodi da je to dosta slaba tačka kada se radi o kontroli, jer su pre par godina dosta pooštreni propisi, pa sve ima visoke stepene zaštite podataka.
 
Radić u razgovoru za Forbs Srbija ocenjuje i da je novac koji se izdvaja za služenje vojnog roka najmanji problem. Po njegovom mišljenu, prva tema je obrazložiti zašto uvodite služenje vojnog roka, i pripremiti koncept obuke koji će biti savremen i svrsishodan.
 
"Da biste vratili jednu obavezu, a ovo je jako osetljiva obaveza, morate da razgovarate sa ljudima. Morate da utrošite mnogo vremena, da objasnite potrebu, da govorite otvoreno o tome. Da kažete kakvi će biti uslovi. Sve ste to morali da uradite pre nego što dođete na ideju da kažete 'e sad obaveza postoji'", naglašava Aleksandar Radić.
Sređeno 125 objekata
 
Srbija je tokom 2025. renovirala više od 125 objekata predviđenih da se koriste nakon obnove obaveze služenja vojnog roka. Ali je ostalo još toga da se obnovi, tvrdio je početkom decembra ministar odbrane Bratislav Gašić.
 
Prema oceni Vlada Radulovića, izjave o renoviranju više od 125 objekata odnose se na kasarne, odnosno na smeštajne objekte, objekte za ishranu, nastavne prostorije, kabinete i poligone za obuku, kao i prateću infrastrukturu, odnosno sanitarne čvorove, grejanje, vodovod i elektroinstalacije.
 
Na pitanje da li postoji lista ili podatak o renoviranim objektima, Radulović navodi da objedinjena i detaljna lista sa popisom tih objekata po nazivima, površinama i lokacijama – uglavnom nije javno objavljivana.
 
"Razloga za to je nekoliko. Najčešće se navode oni 'bezbednosni' budući da se radi o vojnoj imovini", navodi on.
 
On navodi i da mu se čini da negde postoji praksa da se ti podaci iznose zbirno, a ne po pojedinačnim objektima. 
 
"Naravno, delimično se može doći do konkretnijih odgovora kroz, recimo, različite godišnje izveštaje ili zvanična saopšenja Ministarstva odbrane", dodaje sagovornik Forbsa.
 
U okviru Ministarstva odbrane i Vojske Srbije nalaze se 54 kasarne, 123 vojna kompleksa, 77 vojnih objekata i pet grupa vojnih objekata. Takođe i sedam domova Vojske, pet vojnih aerodroma, jedan vazduhoplovni zavod i baza "Jug".
 
To se može videti iz Odluke o određivanju naziva vojnih kompleksa i vojnih objekata i njenih izmena, a koja je objavljena u Službenom vojnom listu 2024. godine.
 
Stalni trošak
 
Ukoliko obavezni vojni rok bude uveden i redovno se bude sprovodio, država će u tom pogledu imati stalne godišnje troškove, navodi Radulović.
 
Među njima će biti novčana primanja i troškovi izdržavanja regruta, ishrana i zdravstvena zaštita, stalno održavanje i obnova objekata, obnova i zamena opreme, dodatni troškovi profesionalnog kadra, energenti i komunalne usluge, navodi on.
 
"U skladu sa tim, ovi rashodi ne bi bili jednokratni, već bi postali deo redovne budžetske potrošnje Ministarstva odbrane, uz moguće varijacije u zavisnosti od broja regruta i trajanja služenja vojnog roka", naglašava sagovornik.
 
Ceo tekst Forbsa možete pročitati OVDE
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Particulare matter

    30.12.2025 20:52
    Lupao je gluposti o snazi vojske i najavio trošenje novih milijardi (verovatno korupcija), a to je bacanje para! Srbija je jedina država u Evropi koja zahvaljujući njemu nema ni jednog saveznika Bez saveznika vojska je nula, nema ni snagu, niti može da nas zaštiti. Jedina razumna opcija je članstvom u NATO uskladiti bezbednost Srbije sa Evropskim kontinenrom.
  • Limanac

    30.12.2025 20:49
    A koliko ce da nas kosta kad nas sutra napadne neko od suseda pa ne bude imao ko da nas brani?
  • Ja

    30.12.2025 20:43
    Koliko ste nepismeni i bedni. Za vojsku su potrošene pare. Kome su date? Vojska pokreće lokalnu industriju. Kada je Tadić gasio vojsku gradonačelnici su molili da u njihovim gradovima ostanu garnizoni. Možete li da razumete zašto?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

ANEM: Nećemo predlagati kandidate za Savet REM

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) saopštila je večeras da se neće odazvati javnom pozivu za učešće u novom predlaganju kandidata za četiri člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).