Nastavnica predlaže postepeno skraćivanje časova: 35 minuta, uz promene u programu
Iako su se u javnosti glasnije čuli oni koji su protiv predloga ministra Dejana Vuka Stankovića da časovi budu skraćeni sa 45 na 30 minuta, ima i prosvetnih radnika koji kažu da nisu nužno protiv skraćenja časova.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Jedna od njih je Maja Radović, nastavnica srpskog jezika u jednoj osnovnoj školi u Beogradu, koja u razgovoru za portal N1 objašnjava da bi to trebalo da bude tek poslednji korak u nizu promena u prosveti.
Radović kaže da se o skraćivanju časova među nastavnicima pričalo i pre nego što je ministar prosvete tu ideju izneo u javnost. Objašnjava da je ona za to da časovi traju 35 minuta, a da se skraćenje dešava postepeno, po pet minuta, uz istovremeno praćenje prednosti i mana uvedenih promena.
Međutim, to ne znači da đaci umesto šest časova od 45 minuta imaju sedam ili osam od pola sata ili da se nastavnicima poveća fond časova kako bi se ostalo u okviru 40-časovne radne nedelje.
Kako je istakla, obrazovanje se ne može svesti samo na minutažu, a skraćivanje časova nema poentu ukoliko nije praćeno izmenama u planu i programu nastave.
"Deca provode sate i sate u školi u jednom položaju, pažnja im je rasuta. U školama u kojima se nastava odvija u dve smene deca u drugoj smeni više nemaju interakciju ni sa roditeljima ni sa vršnjacima", ukazala je nastavnica.
Ona svoje predloge zasniva na iskustvu iz prošle školske godine, koju su obeležili štrajkovi prosvetnih radnika i blokade nastave.
"Prošla godina je bila test. Časovi su bili skraćeni, a svi su bili uključeniji, deca su bila fokusiranija na nastavu kako bismo sve uradili za tih pola sata", objasnila je nastavnica srpskog jezika.
Kaže da 10 minuta ne bi napravilo razliku, uz ogradu da je situacija možda drugačija kada su u pitanju predmeti koje đaci imaju jednom ili dva puta nedeljno.
Ona napominje da su pre skraćenja časova potrebne promene u programu, tako da se gradivo rastereti i ostavi više vremena za vežbanje i utvrđivanje, o čemu je za N1 govorio i dugogodišnji učitelj Dušan Pejčić.
"Njima se konstantno nešto dodaje, a nikako da se oduzme. Na primer, treba da imamo manje tekstova koje bismo radili, a da imamo više vremena za obnavljanje gradiva, da porazmisle, da imamo proces u kojem mogu da obrade to što čitaju… Da ne idemo na neku masovnost. Preko jednog književnog teksta može da se uradi nebrojeno lekcija iz gramatike", kazala je nastavnica.
Upitana da li to znači povratak nekoliko decenija unazad kada je u pitanju plan i program nastave, ona kaže da se stvari ne mogu posmatrati na taj način i ističe da je program iz gramatike danas dosta obimniji nego što je bio, a da časova namenjenih vežbanju ima manje nego što su ranije generacije imale.
Dostignuća današnje dece manja nego naša
Maja Radović ističe da se revidiranje gradiva i rasterećenje učenika ne može posmatrati u kontekstu povratka na stanje od pre nekoliko decenija.
"Ne možemo da pričamo na taj način, jer današnje dete nismo mi, njihova dostignuća su mnogo manja nego naša", istakla je nastavnica.
Kako kaže, ta postignuća su u značajnom procentu smanjena u odnosu na pre 30 godina, kada je bilo i manje mogućnosti koje bi odvlačile pažnju, pre svega savremene tehnologije. Dodaje da deca danas ne razvijaju sposobnosti koje se od njih ne traže.
"Današnje dete ne ume da uzme pet knjiga i nađe podatak koji mu treba, jer to nikada ranije nije radilo. Ne razvijaju se neke sposobnosti koje smo mi imali, njima je tehnologija uskratila mogućnost da se te sposobnosti razviju", objasnila je nastavnica.
Dodaje da današnji učenici mnogo manje čitaju i ističe da je čitanje aktivnost koja pomaže da se stekne sposobnost razumevanja teksta, zaključivanja, kritičkog mišljenja i empatije. Zbog toga predlaže više čitanja i navodi primer Holandije u kojoj su uvedeni časovi na kojima nastavnici i učenici sede i zajedno čitaju.
"To se sve na kraju vidi na završnom ispitu na kojem su najteža pitanja - prvo, drugo, 19. i 20. To su pitanja na koja dobijamo najveći broj loših odgovora, a predstavljaju zadatke koji se tiču razumevanja teksta. Do toga je došlo zbog nedovoljno čitanja i nemogućnosti da sami nađu informaciju, ne koriste sve moguće dostupne alate koji bi im pomogli da sami završe zadatak, razdvoje bitno od nebitnog", objasnila je Radović.
Reforma školstva da krene iz učionice
Govoreći o tome kako bi trebalo da izgleda reforma školstva, ona ističe da je to dugotrajan proces u koji treba uložiti mnogo kapaciteta i koji treba da krene iz učionice, a ne iz fotelje.
"Taj ko sprovodi reformu treba da sedi u učionici i posmatra stanje stvari koje se menja. A ne iz fotelja da se spušta u učionicu. Nastavnici treba da budu ključni u tom procesu", kazala je Radović.
Ona ističe da retko ko hoće da se uhvati u koštac sa sveobuhvatnom reformom, za koju kaže da traje godinama i da je proces od kojeg zavisi pola nacije. Umesto toga ministarstva prosvete se odlučuju za uvođenje novih rešenja bez testiranja i sagledavanja njihovih rezultata.
"Prvo je potrebno revidiranje programa i smanjenje opterećenja gradivom, a tek onda da se vidi da li treba da pričamo o minutaži časa. Nije odgovorno tako stihijski uaditi nešto", istakla je Radović koja duže od decenije predaje srpski jezik starijim osnovcima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Objavljen kalendar podsticaja za poljoprivrednike u 2026. godini
31.01.2026.•
0
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je danas da je objavljivanjem kalendara svih podsticaja za 2026. godinu ispunjeno jedno od ključnih obećanja datih poljoprivrednicima.
Vojni analitičar: Obnova vojnog roka je neophodna, ali trenutna vlast je nesposobna da je sprovede
31.01.2026.•
1
Mnogo je razloga zbog kojih vojni rok mora da postoji, ali ne da tu ideju sprovodi ova vlada, jer su do sad pokazali da su nesposobni da organizuju bilo šta smisleno, kaže vojni analitičar Aleksandar Radić.
AMSS upozorava: Klizavi kolovozi i povremena kiša u delovima Srbije
31.01.2026.•
0
Auto moto savez Srbije (AMSS) upozorio je jutros vozače na klizave kolovoze i povremenu kišu u Vojvodini i Timočkoj krajini.
Bez dozvola, kontrole i dokumentacije: Kako je građena brza pruga Beograd-Stara Pazova?
31.01.2026.•
9
Članovi Anketne komisije za utvrđivanje odgovornosti za pad nadstrešnice došli su do internog izveštaja o radovima na izgradnji brze pruge na deonici od Beograda do Stare Pazove.
Evropska demokratska partija pozvala EK da reaguje zbog izmena pravosudnih zakona u Srbiji
31.01.2026.•
12
Evropska demokratska partija pozvala je Evropsku komisiju da "deluje odlučno" povodom izmena važnih pravosudnih zakona u Srbiji.
RTS odluku o izboru generalnog direktora donosi u ponedeljak
30.01.2026.•
2
Upravni odbor Radio-televizije Srbije će u ponedeljak, 2. februara, odlučivati o izboru generalnog direktora te medijske kuće.
Delegacija EU: Izmene pravosudnih zakona ozbiljan korak unazad, potreban hitan zaokret
30.01.2026.•
5
Delegacija Evropske unije u Srbiji saopštila je da duboko žali zbog proglašenja izmena ključnih pravosudnih zakona, koje je opisala kao ozbiljan korak unazad na putu Srbije ka članstvu u Uniji i pozvala na hitan zaokret.
Tužilaštvo: Istraga protiv Vesića i Momirovića gotovo onemogućena zbog nepostupanja policije i drugih organa
30.01.2026.•
18
Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) saopštilo je da je istražni postupak o korupciji na projektu rekonstrukcije pruge od samog početka ozbiljno usporen i gotovo onemogućen zbog nepostupanja drugih državnih organa.
REM: Nacionalne televizije 5.000 puta prekršile Zakon o oglašavanju tokom 2025.
30.01.2026.•
2
Na televizijama s nacionalnim frekvencijama (Pink, B92, Prva i Hepi) i na RTS1 i RTS2 tokom 2025. godine zabeleženo je 5.047 nepravilnosti u vezi sa Zakonom o oglašavanju.
MUP upozorava na internet prevare: Zloupotrebljavaju se javne ličnosti kao promoteri lažnih investicija
30.01.2026.•
2
MUP upozorava građane na sve učestalije internet prevare u kojima se zloupotrebljavaju likovi i imena javnih ličnosti, pre svega političara i novinara, radi navođenja građana da ulažu novac u lažne investicione šeme.
Crna Gora pozvala na razgovor ambasadora Srbije zbog objave kancelarije koju vodi Gujon
30.01.2026.•
5
Crnogorsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je pozvalo na razgovor ambasadora Srbije u Podgorici Nebojšu Rodića.
Vučić u TikTok obraćanju: Pravimo veliki skup u martu, kada prođu godišnjice
30.01.2026.•
44
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će, "nakon što prođu godišnjice", u martu na političkom mitingu u Beogradu biti predstavljen program razvoja Srbije do 2035. godine.
Stamenković: VJT krši zakon objavom da sam pozvan na saslušanje u svojstvu osumnjičenog
30.01.2026.•
2
Predsednik VST Branko Stamenković navodi da je Više javno tužilaštvo u Beogradu pre utvrđivanja postojanja osnova sumnje objavilo da je on pozvan na saslušanje u svojstvu osumnjičenog zbog navodnog "nesavesnog rada".
Granična policija: Radi se na uspostavljanju redovnog saobraćaja posle prekida blokada
30.01.2026.•
0
Blokada saobraćaja za teretna vozila na graničnim prelazima obustavljena je u 15 časova, saopštila je granična policija.
NDNV osudio kampanju protiv Verana Matića: Propagandni "film" Centra za društvenu stabilnost
30.01.2026.•
0
Nezavisno društvo novinara Vojvodine osuđuje propagandni "film" koji je Centar za društvenu stabilnost proizveo u cilju diskreditacije predsednika Upravnog odbora Asocijacije nezavisnih elektronskih medija Verana Matića.
RECITE NAM: Da li ste nekad "naseli" na AI?
30.01.2026.•
3
Fotografije i video snimci, govori, pa i "ljudi", sve češće su nepostojeći. Odnosno stvoreni su uz pomoć generativne veštačke inteligencije.
Održan prvi sastanak Operativnog tima za pristupanje Srbije Evropskoj uniji
30.01.2026.•
6
Prvi sastanak Operativnog tima za pristupanje Srbije Evropskoj uniji, kojem je predsedavao šef Misije Srbije pri EU i rukovodilac ovog tima Danijel Apostolović, održan je danas u Vladi Srbije.
Ministar pravde podneo krivičnu prijavu protiv predsednika Visokog saveta tužilaštva
30.01.2026.•
8
Ministar pravde Nenad Vujić podneo je krivičnu prijavu protiv predsednika Visokog saveta tužilaštva Branka Stamenkovića zbog, kako navodi Više javno tužilaštvo u Beogradu, krivičnog dela "nesavestan rad u službi".
Komentari 5
uh uh
Realista
Po ovoj osnovi trebalo bi smanjiti radno vreme na 6 sati dnevno a zadržati iste plate - upravo to predlaže "nastavnica".
K2
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar