Još nije počelo postavljanje "super" radara: Master inženjer saobraćaja objašnjava zašto to nije rešenje

Proteklih nedelja u Srbiji se spekuliše o uvođenju "super" radara koji bi automatski kažnjavali vozače bez prisustva policije.
Još nije počelo postavljanje "super" radara: Master inženjer saobraćaja objašnjava zašto to nije rešenje
Foto: 021.rs
Ipak, stacionarni radari još nisu postavljeni na putevima, ističu za Insajder iz Ministarstva unutrašnjih poslova, i dodaju da je u toku procedura izrade projekta i priprema za njihovo postavljanje, pri čemu će, kako ističu, javnost biti blagovremeno obaveštena o tačnim lokacijama radara pre početka rada.
 
Radari će, kako se navodi u odgovoru, dokumentovati više saobraćajnih prekršaja, uključujući prekoračenje dozvoljene trenutne i prosečne brzine kretanja, prolazak na crveno svetlo, nekorišćenje sigurnosnog pojasa, nepropisno korišćenje mobilnog telefona, nepropisno preticanje, preticanje kolone vozila preko pune linije (nasilnička vožnja) i istek registracione nalepnice.
Postavljanje novih radara i korišćenje savremene tehnologije podiže svest vozača da će biti kažnjeni i oslobađa policijske službenike za druge zadatke, ali samo po sebi neće značajno poboljšati bezbednost saobraćaja na putevima u Srbiji, istakao je u razgovoru za Insajder master inženjer saobraćaja Igor Velić.
 
Dodaje da samo insistiranje unutar državne politike bezbednosti saobraćaja na kontroli i represiji neće dovesti do zadovoljavajućih rezultata.
 
"Jedino što mi u našoj politici bezbednosti saobraćaja kao država primenjujemo jeste kontrola saobraćaja, a to, prosto, ne daje rezultate. Srbija je ove godine izbila na prvo mesto u Evropi po broju smrtno stradalih na milion stanovnika, tačnije 78. Trenutno smo najnebezbednija zemlja u Evropi, a društveno-ekonomski troškovi saobraćajnih nezgoda na godišnjem nivou iznose 4,1 milijardu evra", rekao je Velić.
Ipak, Marijana Jovanović iz Centra za promociju bezbednosti saobraćaja veruje da će uvođenje novog sistema predstavljati značajan korak ka savremenom sistemskom upravljanju bezbednošću saobraćaja i da cilj nije represija, već promena saobraćajne kulture.
 
"Suština ovih sistema nije u tome da se vozači 'uhvate u prekršaju', već da se poveća verovatnoća kontrole u svakom trenutku i na svakom mestu. Kada vozač ne zna gde se tačno nalazi nadzor, on je skloniji da poštuje propise kontinuirano, a ne samo na mestima gde vidi policiju", objasnila je ona.
 
Jedan od ključnih problema, prema rečima Velića, jeste to što kreatori saobraćajne politike poput MUP-a, Ministarstva saobraćaja, Agencije za bezbednost saobraćaja, Vlade Srbije, lokalnih sekretarijata za bezbednost saobraćaja, lokalnih samouprava i "Puteva Srbije" dugi niz godina, zakonski i kroz strategije, odbijaju da primene koncept održive urbane mobilnosti i humanog inženjeringa.
 
"Ono što je dalo najbolje rezultate jeste promena koncepta održive urbane mobilnosti i humanog inženjeringa. Sve zemlje koje na strateškom i praktičnom nivou sprovode te koncepte imaju ubedljivo najbolje rezultate. To su Danska, Holandija, Norveška, Švedska i Finska. Te zemlje su postavile standard kako se, od strateškog do lokalnog nivoa, unapređuje sistem bezbednosti saobraćaja", istakao je sagovornik Insajdera.
 
Bez primene koncepta održive urbane mobilnosti i humanog inženjeringa, čak i u novom Zakonu o bezbednosti saobraćaja koji se trenutno priprema, prema rečima sagovornika Insajdera, MUP može postavljati i najsavremenije radare bez suštinskog efekta.
 
"Zakon sam po sebi neće poboljšati bezbednost saobraćaja. Zakonski okvir je samo jedan od alata, ali ne i glavni. Kada govorimo o kontroli saobraćaja, problem nije u samoj kontroli, već u tome što je ona selektivna", naveo je Velić.
 
I Jovanović takođe veruje da kazne same po sebi neće rešiti problem, "ali svest da je kontrola stalna i objektivna utiče na dugoročno formiranje navika", što su, kako dodaje, pokazala i iskustva iz drugih zemalja.
 
"Naravno, ovakve mere moraju biti praćene transparentnim obaveštavanjem javnosti i edukacijom učesnika u saobraćaju, jer se samo tako može doprineti efikasnijem smanjenju broja nezgoda, povređenih i poginulih na našim putevima", objasnila je Jovanović.
Drugi problem koji je uočio Velić jeste to što se Srbija i dalje nalazi u tradicionalnom konceptu sagledavanja saobraćajnih nezgoda, u kojem se razmatra isključivo pravna i krivična odgovornost učesnika.
 
"Zemlje koje imaju bolje rezultate primenjuju savremeni koncept odgovornosti koji se zasniva na podeli odgovornosti. Kada se desi nezgoda, ne sagledava se samo pravno-krivična odgovornost učesnika, već i politička, stručna, etička i moralna odgovornost. Ako nismo ispunili nijedan cilj iz nacionalne strategije bezbednosti saobraćaja i akcionog plana, a istovremeno smo izbili na prvo mesto po nebezbednosti, moralna i politička odgovornost nalažu da direktor Agencije za bezbednost saobraćaja, ministar unutrašnjih poslova i ministar saobraćaja i građevinske infrastrukture podnesu ostavke", zaključio je Velić.
 
Dodaje i da je u Evropi kontrola saobraćaja poslednja mera, dok se prioritet daje izgradnji sistema bezbednosti saobraćaja, od uređenja ulica do obrazovanja učesnika u saobraćaju.
 
Iako uvođenje "super" radara može povećati svest vozača i rasteretiti policiju, stručnjaci ističu da bez primene modernih koncepta upravljanja saobraćajem i edukacije učesnika, značajnije poboljšanje bezbednosti na putevima Srbije neće biti postignuto.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Brane

    18.02.2026 10:46
    PDV na štetu od 4 milijarde?Malo li je?
  • Acika

    18.02.2026 10:42
    S obazirom kakav sve stočni fond vrti točak upravljača, nismo mi tako loši po pitanju bezbednosti.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Odakle Srbija uvozi najviše mleka?

Srbija najviše mleka, polovinu ukupne količine, uvozi iz Bosne i Hercegovine - reč je o ukupno 6.026 tona u 2025. godini, za šta smo platili četiri miliona evra.

Picula: Nije EU švedski sto

Tonino Picula, stalni izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, u autorskom tekstu za Radar analizirao je odnos srpskih vlasti prema evrointegracijama.

Koga crkva nagrađuje, a koga kažnjava?

Odluka vrha Srpske pravoslavne crkve da iz crkvene zajednice isključi teologe Vukašina Milićevića i Blagoja Pantelića otvorila je pitanje odnosa Crkve prema unutrašnjoj kritici, ali i prema političkim strukturama vlasti.