Veliki broj fantomskih izbornih lista za predstojeće izbore: Koje su njihove karakteristike i čemu one služe?

Programski direktor Crte Raša Nedeljkov izjavio je da je ova organizacija u deset lokalnih samouprava u kojima će se 29. marta održati lokalni izbori do sada registrovala 12 lažnih lista.
Veliki broj fantomskih izbornih lista za predstojeće izbore: Koje su njihove karakteristike i čemu one služe?
Foto: 021.rs
Nedeljkov je rekao i da postoje ozbiljne indicije da su još četiri liste sporne.
 
"Jedna od taktika je da se na prevaru kandiduju liste koje osvoje manje glasova nego broj potpisa koji je uopšte potreban da učestvuju na izborima. Dosad smo identifikovali 12, od ukupno 43 liste koje učestvuju na izborima u ovim mestima", naveo je Nedeljkov.
 
Nedeljkov je i za list Nova rekao da za više od četvrtine proglašenih lista postoje osnovane sumnje da su takozvane fantomske i da je to hronični problem izbornog procesa u Srbiji.
 
"Mi tu sumnju na izražavamo na osnovu nekakvog osećaja, nego po više jasnih kriterijuma. Preporučujem da se na osnovu tih kriterijuma pogledaju izborne liste i videće se crvene zastavice", rekao je Nedeljkov za list Nova.
 
Naveo je da je na ovim izborima posebno upadljivo to što režim, s jedne strane, pokušava da onemogući stvarnu političku konkurenciju time što otežava kandidovanje - najdrastičniji primer je nezakonito odlučivanje Opštinske izborne komisije u Knjaževcu - a s druge, fantomskim listama stvara privid pluralizma.  
 
"Računa se sigurno i na nešto glasova koje će takve liste da otkinu od autentičnih suparnika vlasti dovođenjem birača u zabludu. Zahvaljujući fantomskim listama vlast sebi osigurava i većinu za odlučivanje u izbornim komisijama i biračkim odborima", objasnio je Nedeljkov.
 
U svakoj od opština, kaže za Insajder Pavle Dimitrijević iz Crte, ima bar jedna fantomska lista, a imaju i zajedničke karakteristike.
"Ako pričamo o nekim osobenostima tih lista, vidimo u suštini jedan obrazac, a to je da se te potencijalne, takozvane fantomske liste ili zovu i sadrže u nazivu mladi, studenti, podrška mladima ili su to liste koje se naslanjaju na neke nacionalne manjine", kaže Dimitrijević.
 
Na pitanje Insajdera na osnovu kojih kriterijuma se donosi zaključak da je neka lista fantomska, Dimitrijević kaže da je jedan od njih odsustvo bilo kakvog prethodnog političkog angažovanja ili aktivnosti, ali i to što se neke liste pojavljuju prvi put ikada u nekoj lokalnoj sredini baš uoči izbora.
 
"Drugo, nedostatak bilo kakvih informacija ili svedočanstava o prikupljanju potpisa. Gde su ti potpisi, najave oglašene? Gde se sakupljaju, ko ih sakuplja? Potpuno ništa, nula informacija. I treće, ko su ljudi koji su na listi? Za neke od njih su kolege i koleginice posmatrači i istraživači dobili dosta informacija o tome da je reč zapravo o aktivistima i ljudima koji su uključeni u promotivne aktivnosti vladajućih stranaka", kaže Dimitrijević.
Član Gradske izborne komisije Beograda i član Demokratske stranke Zoran Alimpić kaže za Danas da su lažne opozicione liste već standardno oruđe aktuelne vlasti i samo jedan od načina na koje stranke na vlasti zloupotrebljavaju izborni sistem i propise ne bi li izbore učinili i na taj način neravnopravnim, nepoštenim i nezakonitim.
 
"Kada sagleda koje su liste na lokalu zaista opozicione i koje će im predstavljati potencijalne takmace u borbi za vlast, SNS izmišlja, proizvodi i kandiduje lažne opozicione liste koje često imaju nazive slične nazivima pravih opozicionih lista. Ta delatnost ima više ciljeva. Najočigledniji je pokušaj da se zbune opozicioni birači i da umesto opozicionoj listi za koju su želeli da glasaju, svoj glas daju nekoj listi koja je naprednjačko kukavičje jaje", objašnjava Alimpić.
 
Još važniji cilj, kako objašnjava, jeste da koalicija na vlasti uvek i svakom trenutku tokom izbornog procesa ima i zadrži glasačku većinu u sastavu lokalnih izbornih komisija.
 
"Svaka lista nakon proglašenja ima prava da dobije člana i zamenika člana u proširenom sastavu lokalne izborne komisije, kao i člana i zamenika člana u svakom biračkom odboru. Ukoliko se na lokalne izbore prijavi nekoliko opozicionih izbornih lista, postoji mogućnost da u nekom trenutku u izbornoj komisiji bude više glasova za normalan i pošten rad izborne komisije od onih koji su spremni da podržavaju izbornu krađu zarad večnog ostanka aktuelne vlasti na vlasti. Tehnologija ovakvih izbornih manipulacija podrazumeva mogućnost da vladajuća stranka traži od dela svojih članova da potpisima podrže kandidaturu fantomske liste. To bi, naravno, bilo nepošteno ali ne i nezakonito. Praksa, međutim, pokazuje da je tokom prethodnih izbornih ciklusa korišćen drugačiji metod, falsifikovani potpisi ljudi čiji su podaci zloupotrebljeni a oni nisu ni znali da su navodno nešto potpisali. Ovo već predstavlja ozbiljna krivična dela, koja iako su lako dokaziva i prijavljivana su, nisu do sada i kažnjavana i procesuirana, tako da se stiče utisak da su, na neki način, dozvoljena", poručuje Alimpić.
 
Prema njegovim rečima, poseban problem predstavlja zloupotreba tzv. manjinskih lista koje imaju posebne pogodnosti poput manjeg broja potrebnih potpisa podrške i mnogo nižeg izbornog cenzusa.
On dodaje da su tela koja se mogu boriti protiv nezakonitosti, zloupotrebe zakona i prevara ovog tipa pre svega lokalne izborne komisije, dodajući, međutim, da one zbog glasačke većine u njima koju ima vlast, gotovo uvek odbijaju da reaguju na ovakve pojave.
 
"Slično stanje je i u tužilaštvima, sudovima, policiji i svim drugim telima i institucijama koje su sve zarobljene i kontrolisane od strane organizovane kriminalne grupe na vlasti. Nacrti novih izbornih zakona koji su se na neobičan način našli u skupštinskoj proceduri i koji navodno treba da poboljšaju izborne uslove u skladu sa nekim preporukama OEBS, sadrže i rešenje prema kome bi svaki birač mogao da podrži svojim potpisom neograničen broj izbornih listi. U uslovima konstantnih zloupotreba i prevara koje primenjuju vladajuće stranke u Srbiji, ovakvo zakonsko rešenje bi verovatno dovelo do dodatnog multiplikovanja lažnih kvaziopozicionih listi a glasačke listiće bi verovatno trebalo povećati da bi sve liste stale na njih", zaključuje Alimpić.
 
Nekada baš takva lista može da bude tas na vagi. Na izborima u Nišu 2024. godine lista okupljena oko SNS-a i opozicija su osvojili po 30 mandata. Taj jedan koji je doneo prevagu Srpskoj naprednoj stranci bio je iz Ruske stranke, za koju su postojale sumnje da je satelit upravo onih kojima je donela vlast. Prema popisu, Rusa u Nišu ima oko 120, a Ruska stranka je na tim izborima osvojila čak deset puta više glasova nego što ima stanovnika te nacionalnosti.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Opozicionar

    12.03.2026 14:42
    Ja izbrojao 21 fantomsku listu.
  • Linija

    12.03.2026 13:54
    Zašto stručnjaci ne presaviju tabak i napišu tužbu nadležnim o broju i imena fantomskih lista.
    Ako je tačno,biće hvaljeni,ako nije,moraće da snose posledice,moralne i materijalne.
  • Ljuba

    12.03.2026 13:48
    Da se ne zavaravamo uputstva stižu iz Evrope i sa zapada,uputstva i naređenja , tako da se Srbija skoro neće rešiti ovih što uništavaju Srbiju jer to je cilj zapada ON će i dalje ostati na čelu pored svih pucnjavi u školi,pored pada nadstrešnice , pored predaje Kosova, pored prodaje i iznajmljivanja Srbije ,jednostavno mi kao narod bolje nismo ni zaslužili jedan čovek nas sve vuče za nos.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Pre 23 godine ubijen je Zoran Đinđić

U Srbiji će danas komemorativnim skupovima biti obeležena 23. godišnjica ubistva premijera i nekadašnjeg lidera Demokratske stranke (DS) Zorana Đinđića u atentatu u dvorištu Vlade u centru Beograda.