Bivši načelnik Službe državne bezbednosti Jovica Stanišić uputio je zahtev da bude pušten na slobodu pošto je izdržao dve trećine zatvorske kazne.
Foto: Screenshot (YouTube/Al Jazeera Balkans)
Stanišić je osuđen na 15 godina pred Haškim tribunalom zbog ratnih zločina u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Nekada jedan od najmoćnijih ljudi u državi, koji je dugo vremena konce vukao iz duboke senke, danas ima 76 godina, služi kaznu zatvora i izražava kajanje za počinjene zločine.
U zahtevu i propratnom ličnom pismu sudu, Stanišić je naglasio da prihvata nalaze presude i izrazio je žaljenje i kajanje zbog zločina koje su počinili Srbi i za koje je on, između ostalih, bio proglašen krivim.
Odbrana tvrdi i da je Stanišić "uz lični rizik ponudio saradnju" sa haškim tužilaštvom i pre nego sto je sam bio optužen 2003. godine, iako vlasti u Beogradu do tada nisu bile usvojile zakon o saradnji s Haškim tribunalom.
U ličnom pisanom obraćanju sudiji Grasijeli Gati Santani, Stanišić je naveo da je rat u bivšoj Jugoslaviji bio "tragičan za sve koji su u njemu učestvovali, a naročito za one nad kojima su zločini bili počinjeni".
Iako su sve strane u ratu počinile zločine, Stanišić tvrdi da su za njega "najveću težinu imali zločini koje su počinili pripadnici srpskog naroda, a naročito oni koji su ta zlodela opravdavali kao odmazdu za zločine nad mojim narodom u prošlosti".
"Duboko žalim i izvinjavam se zbog mojih zločina, naročito posle presude u vezi sa mojim učešćem u udruženom zločinačkom poduhvatu, koju je sud u Hagu izrekao posle pravnog procesa koji je trajao 20 godina", naglasio je Stanišić u pismu predsednici suda u Hagu.
Ko je Jovica Stanišić?
Iako je već nekoliko godina imao važnu ulogu u sistemu državne bezbednosti, Stanišić se javnosti ukazao tek 1995. godine, kada je kao specijalni izaslanik Miloševića posredovao u oslobađanju francuskih pilota koje je zarobila Karadžićeva vojska.
"My name is Jovica Stanišić", rekao je tada pred stranim pregovaračima.
Kako je pisalo Vreme, Jovica Stanišić je ratnih godina slovio kao siva eminencija, čovek iz senke bez koga se ne može ništa obaviti.
Njegova priča počinje 1950. godine, rođenje u Ratkovu, u opštini Odžaci. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu 1974. godine.
U Službu državne bezbednosti (DB) Ministarstva unutrašnjih poslova zaposlio se već 1975. godine. Radio je kao operativac po kontraobaveštajnoj liniji.
Navodno se već na samom početku karijere istakao prilikom obrade čuvenog teroriste Iliča Sančeza Karlosa koji je 1975. uhapšen u beogradskom hotelu Metropol, ali je verovatnije da je Stanišićeva uloga u toj aferi, nakon koje je Karlosu odlukom sa najvišeg mesta omogućeno da bezbedno napusti Jugoslaviju, bila relativno mala, pisalo je Vreme.
Kao stručnjak za KGB u beogradskoj upravi SDB-a, prelazi u odeljenje analitike, da bi se kasnije pojavio kao operativac kontraobaveštajnog sektora Zapad SDB-a Srbije. Avanzovanje nastavlja dolaskom na funkciju pomoćnika načelnika za Sektor kontraobaveštajne delatnosti, pa na mesto pomoćnika šefa Službe - najpre Dragana Mitrovića, a potom Zorana Janaćkovića. Još uvek nije tačno utvrđeno šta je konkretno uradio tokom tih godina uspona, ali mu se u zasluge ubraja i posredovanje u oslobađanju Željka Ražnatovića Arkana i Zorana Stevanovića uhapšenih 1990. u Dvoru na Uni u Hrvatskoj.
Mediji su isticali da je ključni momenat u njegovoj karijeri bila priprema Osme sednice Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, koja je održana 23. i 24. septembra 1987. godine.
Prema pisanju medija, istakao se i prilikom organizacije kosovskog mitinga 1989. godine.
Posle 15 godina u službi, na njeno čelo došao je krajem 1991. godine.
Važio je za "najobaveštenijeg čoveka u Srbiji i osobu u koju je Slobodan Milošević imao najviše poverenja".
U javnost izlazi tek 1995. godine, kada je posredovao u oslabađanju francuskih pilota koja je zarobila vojska Radovana Karadžića.
"U trenutku kada su se bosanski Srbi oteli kontroli Beograda i za bandere vezali 121 vojnika UNPROFOR-a, Stanišić putuje na Pale, u svojstvu specijalnog Miloševićevog izaslanika pregovara s Karadžićem i uspešno završava svoju misiju. Dotadašnje bliske veze šefa srpskog DB-a s Karadžićem i inim srpskim vođama u Bosni možda najbolje ilustruje komentar jednog od prisutnih Srba: ‘Jovici to nismo mogli odbiti’. Diplomatsku (?) aktivnost Stanišić nastavlja kao član jugoslovenske delegacije na mirovnim pregovorima u Dejtonu 1995, posle čega više nije bilo nikakve sumnje da je reč o čoveku od najvećeg poverenja. Nije poznato šta je tačno radio Stanišić u Dejtonu, ali je za pretpostaviti da je bio u mogućnosti da na licu mesta iskuša svoje poznanstvo s američkim obaveštajcima – čemu u prilog ide činjenica da je bar jednom boravio u sedištu CIA", pisalo je Vreme.
Kada je na izborima 1996. Slobodan Milošević, tj. Socijalistička partija Srbije, izgubila lokalnu vlast, Mira Marković je insistirala da se izbori ponište, dok je Stanišić bio za oprobanu "meku ruku".
Ispostavilo se da je bio u pravu, ali je prethodno, preko svog pomoćnika dostavio izjavu američkom Tajmu:
"Služba je odana pre svega državi, a ne pojedincu, ma ko to bio. Mi se protivimo prekomernoj upotrebi sile i zalažemo za rešenje krize mirnim sredstvima."
Sa pozicije načelnika RDB-a smenjen je u oktobru 1998. godine. Posle 5. oktobra Stanišić je postao počasni član Socijaldemokratske partije, na čijem čelu je bio Zoran Lilić, bivši predsednik SRJ.
U martu 2003. uhapšen je u policijskoj operaciji "Sablja", organizovanoj posle ubistva premijera Zorana Đinđića. Haškom sudu izručen je 11. juna 2003. godine.
Mediji su isticali da su Stanišić i njegova "desna ruka" Franko Simatović Frenki prvi među optuženima za koje bi se moglo reći "da o ratnim zbivanjima znaju neuporedivo više od samog Slobodana Miloševića".
Zbog narušenog zdravlja, Stanišić je nekoliko puta puštan na privremenu slobodu.
U oktobru 2019. Stanišića je pred haškim sudom bivši britanski ambasador u Srbiji ser Ajvor Roberts i to kao svedok odbrane, označio "tajnim agentom CIA", preneo je N1.
Potom, u aprilu 2021, Stanišićev branilac Vejn Džordaš izjavio je pred sudom da je Stanišić 1991. stupio u kontakt sa američkom Centralnom obaveštajnom agencijom (CIA), a 1993. je CIA "vodio" do masovnih grobnica u Bosni.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Ministarstvo unutrašnjih poslova ukazuje na porast broja slučajeva nepropisne vožnje kolovoznom trakom namenjenom za kretanje vozila iz suprotnog smera, što predstavlja jedan od najtežih saobraćajnih prekršaja.
Dekan Filozofskog fakulteta u Nišu Vladimir Jovanović kazao je danas da ta ustanova pokreće spor u Upravnom sudu protiv izdavanja radne dozvole Fakultetu srpskih studija i izmene radne dozvole Filozofskog fakulteta.
Predsednik Saveza vojvođanskih Mađara Balint Pastor kazao je da će na vanrednim parlamentarnim izborima, ukoliko budu raspisani, izaći samostalno, a da će posle formirati koaliciju sa SNS-om.
Sindikat sudske vlasti tvrdi da su u Radnu grupu za pripremu izmena takozvanih "Mrdićevih zakona" uključeni predstavnici odabranih državnih organa i udruženja, ali je izostavljen deo stručne javnosti i civilnog sektora.
Ministarstvo unutrašnjih poslova demantuje da je došlo do masovnih odlazaka iz Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ), kako je objavljeno u medijima prethodnih dana.
Bivši načelnik Službe državne bezbednosti (SDB) Srbije Jovica Stanišić zatražio je od suda u Hagu da ga prevremeno oslobodi izdržavanja kazne od 15 godina zatvora na koju je osuđen zbog ratnih zločina u Hrvatskoj i BiH.
Vlade Srbije i Izraela, odnosno njihova nadležna ministarstva odbrane, potpisali su "Opšti bezbednosni sporazum o razmeni i uzajamnoj zaštiti tajnih podataka u oblasti odbrane".
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić ocenila je da će predstavnici studentskog pokreta nasiljem pokušati da preuzmu vlast, ukoliko po broju glasova budu blizu rezultata koji ostvari SNS.
Srpski pasoš doživeće istorijsku promenu - umesto standardne bordo boje sada će biti burgundi crven, što je izazvalo lavinu duhovitih i sarkastičnih komentara u javnosti jer su te boje praktično iste.
"Srbijašume" apelovale su danas na građane koji planiraju da provedu prvomajske praznike u prirodi da pale vatru isključivo na mestima koja su za to predviđena.
Poslanici Evropskog parlamenta osudili su dolazak evropskog komesara za unutrašnje poslove i migracije Magnusa Brunera u Srbiju, upozoravajući da je tajming loš i da bi mogao da bude propagandna pobeda vlade u Beogradu.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić kazala je da će izmene i dopune četiri zakona, koji se zasnivaju na preporukama ODIHR, biti na dnevnom redu parlamenta tokom maja.
Nesreća koja se desila u ponedeljak na auto-putu Šabac-Ruma gde je vozač, vozeći u kontrasmeru brzinom od 130 km/h, uzrokovao smrt četiri osobe pokrenula je pitanje kako je uopšte moglo da dođe to toga.
Komentari 1
PRVA SRBIJA
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar