Srbija se već dugo bori sa komunalnim otpadom, a planira izgradnju nuklearke - biće i nuklearnog otpada
Nuklearni i radioaktivni otpad postao je ključna tema nakon ukidanja moratorijuma na izgradnju nuklearnih elektrana u Srbiji, a upravljanje takvim otpadom zahtevalo bi strogu kontrolu države i dodatno uređenje normativa.
Foto: Pixabay
To je rečeno na Međunarodnom stručnom forumu: "Otpad - bogatstvo koje bacamo".
Srbija bi, prema najavama, mogla do dobije prvu nuklearnu elektranu do 2040. godine čime bi se osigurao energetski suverenitet i čistiji vazduh.
Docentkinja Pravnog fakulteta u Beogradu Maša Mišković ističe da problem nije samo donošenje propisa već i njihova primena u praksi, uključujući licenciranje, regulatorni i inspekcijski nadzor, kao i posebne strateške dokumente.
"Mi sada nemamo nuklearni otpad u užem smislu, jer nemamo istrošeno nuklearno gorivo, već radioaktivni otpad i po tom pitanju regulativa je prilično jasna, to jest detaljna", rekla je Mišković.
Ona je podsetila da se Srbija već dve decenije bori sa lošim upravljanjem komunalnim otpadom na lokalnom nivou, zbog čega se često dovodi u pitanje sposobnost odlaganja potencijalog nuklearnog otpada.
"To su često čuje od onih koji su protiv izgradnje nuklearnih elektrana, što jeste jedno sporno pitanje", rekla je Mišković.
Međutim, kako navodi, država se ne bi susretala sa istim problemima u upravljanju nuklearnim i komunalnim otpadom na lokalnom nivou.
"Za upravljanje komunalnim otpadom potrebna je koordinacija lokalnih samouprava i javno-komunalnih preduzeća, dok nuklearni otpad zahteva veliku ulogu države", kaže Mišković.
Ona ističe da nuklearni otpad može da se koristi kao sirovina, dok se u suprotnom smatra radioaktivnim otpadom.
"Korišćenje takvog resursa je dugoročni plan koji mnoge države imaju radi postizanja takozvanog zatvorenog nuklearnog gorivnog ciklusa. Ako se nuklearni otpad ne koristi kao upotrebljiv resurs, može se proglasiti za radioaktivni otpad, pa se tu postavlja pitanje šta dalje sa tim. Jedno je skladištenje koje predstavlja u suštini privremeno čuvanje, drugo je odlaganje koje je trajno rešenje i primere takve prakse imamo Finskoj", navela je ona.
Direktor Instituta za nuklearne nauke Vinča Slavko Dimović kaže da je ukidanjem moratorijuma na izgradnju nuklearnih elektrana u Srbiji radioaktivni otpad postao pitanje svih pitanja.
"Svi se pitaju da li ćemo mi to da uvozimo, da li ćemo to da prodajemo. Međutim, samo su dve države na svetu faktički trajno rešile pitanje radioaktivnog otpada - Rusija i Finska", kaže Dimović.
Govoreći o istoriji nuklearnih incidenata, Dimović je naglasio da su se u svetu dogodila samo tri velika slučaja - Černobilj i Fukušima, koji su na skali opasnosti ocenjeni najvišom ocenom, i ostrvo Tri milje.
On je objasnio da je reč o potpuno različitim tipovima reaktora i istorijsko-političkim okolnostima koje su dovele do tih nesreća. Dimović je apelovao na domaću javnost da se ne vodi strahom, već da prati isključivo zvanična saopštenja nadležnih međunarodnih agencija.
Nuklearni otpad predstavlja radioaktivni materijal koji nastaje u nuklearnim elektranama, medicini, industriji i naučnim istraživanjima. Najveći deo otpada po količini čini nisko i srednje radioaktivni otpad, poput zaštitne opreme, alata i materijala iz bolnica i laboratorija, dok je visokoradioaktivni otpad uglavnom istrošeno nuklearno gorivo iz reaktora.
Opasnost radioaktivnog otpada ogleda se u zračenju koje se može emitovati veoma dugo - od nekoliko godina do više hiljada godina, u zavisnosti od vrste materijala.
Iz tih razloga, ovaj otpad se skladišti u specijalnim kontejnerima i objektima sa višestrukom zaštitom, kako ne bi došlo do zagađenja zemljišta, vode ili vazduha.
Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju u svetu se godišnje proizvede od 10.000 do 12.000 tona visokoradioaktivnog otpada, odnosno istrošenog nuklearnog goriva iz nuklearnih elektrana.
Kada se uračuna i nisko i srednje radioaktivni otpad iz medicine, industrije i istraživanja, ukupna količina radioaktivnog otpada u svetu meri se u milionima kubnih metara godišnje, ali je najveći deo tog otpada znatno manje opasan od istrošenog goriva.
Stručnjaci često ističu da je količina nuklearnog otpada relativno mala u poređenju sa otpadom iz termoelektrana na ugalj ili industrijskim hemijskim otpadom, ali da problem predstavlja njegova dugotrajna radioaktivnost i potreba za bezbednim skladištenjem tokom veoma dugog perioda.
Srbija nema nuklearne elektrane, ali poseduje radioaktivni otpad iz medicine, industrije i nekadašnjeg istraživačkog reaktora u Institutu Vinča. Deo opasnog nuklearnog otpada iz Srbije prebačen je u Rusiju 2010. godine radi prerade i skladištenja.
Otpad je u poslednjih pet godina zvanično postao "sedmi svetski resurs", ravnopravan sa vazduhom, hranom ili mineralima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Šta je Vučić rekao o Trampu za Foks njuz: On je srodna duša srpskog naroda koji je oduševljen njime
24.05.2026.•
2
Američki Foks njuz objavio je autorski tekst predsednika Aleksandra Vučića u rubrici "Mišljenja", u kom se između ostalog kaže "da Srbija postaje jedno od retkih mesta u Evropi gde raste simpatija prema SAD-u i Donaldu T
Pucnjava kod Tutina: Muškarac ranjen, a onda ga više osoba udarilo u glavu
24.05.2026.•
0
Jedna osoba teško je povređena u pucnjavi koja se dogodila u selu Boroštica kod Tutina na Pešterskoj visoravni.
Popović: Vučić je jako uplašen čovek, na ulicu izveo sve što ima u uniformi
24.05.2026.•
1
Veliki skup u organizaciji studenata u blokadi održan je sinoć na Slaviji u Beogradu. Na kraju samog skupa došlo je do incidenata kada je maskirana grupa ljudi napala policiju pirotehničkim sredstvima.
Studenti nakon skupa na Slaviji: Ili Srbija ili mafija
24.05.2026.•
1
Studenti u blokadi optužili su kriminalce i policiju za nerede koji su izbili nakon mirnog protesta na Slaviji, u centru Beograda.
Čak 700.000 građana Srbije nema nijedan zub
24.05.2026.•
0
Nevladina organizacija "Doktori protiv korpucije" upozorila je povodom Nedelje oralnog zdravlja, da je procenat odraslih koji imaju sve zube svega 8,3 odsto a da 11,1 odsto, što je 700.000 građana nema nijedan zub.
O tome se priča bar od 2015: Treba li ukinuti penale za prevremeni odlazak u penziju?
24.05.2026.•
1
Poslanici u Skupštini Srbije Milija Miletić i Željko Veselinović zatražili su ukidanje propisa o trajnim penalima građanima koji odlaze u prevremenu penziju.
Dačić: Privedene 23 osobe zbog napada na policiju, povređeni i policajci, čime su to zaslužili?
23.05.2026.•
52
Ministar unutrašnjih poslova (MUP) Ivica Dačić izjavio je večeras da je policija privela 23 učesnika nereda u Beogradu do kojih je došlo nakon studentskog skupa na Trgu Slavija.
Vučić: Studenti pokazali svoju nasilnu prirodu, napadi na policiju šalju u svet lošu sliku o Srbiji
23.05.2026.•
30
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je večeras da studenti u blokadi tokom večerašnjeg skupa na Slaviji nisu pokazali svoj plan i program, nego "samo svoju nasilnu prirodu".
VIDEO: Pogledajte snimke incidenata u Beogradu
23.05.2026.•
14
Na više lokacija u centru Beograda došlo je do niza sukoba sa policijom, letele su kamenice i priotehnička sredstva, a ima i privedenih.
Tužilaštvo: Svi koji su napali policijske službenike biće identifikovani i procesuirani
23.05.2026.•
15
Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da će svi koji su večeras nakon završetka skupa na Slaviji napali policijske službenike, koji su obezbeđivali skup, biti identifikovani i procesuirani u skladu sa zakonom.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - koji je rezultat?
23.05.2026.•
13
Novi 021.rs dnevni kviz je pred vama.
VIDEO: Incidenti oko Ćacilenda posle protesta, više osoba povređeno
23.05.2026.•
18
Nakon završetka protesta na Slaviji oko 20.30 sati došlo je do incidenata u blizini Ćacilenda, odnosno Pionirskog parka.
Brnabić: Na Slaviji bez novih ideja, u Pionirskom parku "praznik demokratije"
23.05.2026.•
29
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić je rekla da danas nije čula ništa novo od studenata na skupu na Slaviji.
VIDEO: Završen protest na Slaviji - veliki broj ljudi se odazvao na poziv studenata
23.05.2026.•
42
Studenti u blokadi na Trgu Slavija organizovali su skup pod nazivom "Ti i ja, Slavija, jer studenti pobeđuju".
Komemoracija Predragu Koraksiću Koraksu: "Čuvar zdrave pameti, nacrtao sve ono što je slika Srbije"
23.05.2026.•
1
Prijatelji i kolege oprostili su se danas na komemoraciji od nedavno preminulog istaknutog karikaturiste Predraga Koraksića Koraksa, opisujući ga kao hrabrog "čuvara zdrave pameti" u Srbiji.
MUP tvrdi da je na Slaviji 34.300 ljudi, Arhiv procenjuje na više od 100.000
23.05.2026.•
41
MUP navodi da je na protestu na Slaviji prisutno oko 34.300 ljudi, dok s druge strane Arhiv javnih skupova procenjuje da ih je više od 100.000.
VIDEO: Pogledajte Slaviju iz dronova, veliki broj ljudi na protestu
23.05.2026.•
14
Više desetina hiljada građana okupilo se na protestu na Slaviji, na koji su pozvali studenti.
Đedović Handanović: Pregovori o prodaji NIS-a napreduju, otvorenih pitanja sve manje
23.05.2026.•
7
Pregovori o prodaji ruskog udela u NIS-u napreduju, a broj otvorenih pitanja se sužava, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, ističući da rad Rafinerije u Pančevu ostaje prioritet.
Šider: Obustava vozova pokazuje koliko se Vučićev režim plaši građana, to je znak panike
23.05.2026.•
10
Poslanik u Evropskom parlamentu Andreas Šider objavio je da je režim predsednika Srbije Aleksandra Vučića zbog obustave železničkog saobraćaja širom zemlje pokazao da ga je "strah od sopstvenih građana".
VIDEO Povređeni deda Veroljub ponovo među studentima: Kod Pravnog proslavio 90. rođendan
23.05.2026.•
4
Beograđanin Veroljub Sarić, koji je pre nekoliko nedelja povređen kod Pravnog fakulteta kada je na njega naleteo automobil, pojavio se danas na istom mestu kako bi proslavio svoj 90. rođendan.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar