FOTO: Predstavljena prva knjiga o istoriji Meksika na srpskom jeziku
Ovakve knjige predstavljaju oblik interkulturalne razmene među narodima, rekao je istoričar Mihael Antolović na promociji knjige "Nova opšta istorija Meksika".
Foto: 021.rs
Nedavno je izdavačka kuća Akademska knjiga izdala prevod prve knjige o istoriji Meksika na srpskom jeziku, a na kojoj se radilo skoro tri godine.
Na samim koricama knjige vidi se fragment murala poznatog umetnika Dijega Rivere, na kojem se nalaze brojne važne ličnosti iz meksičke istorije.
Kako kaže Bojana Kovačević Petrović, prevoditeljka i urednica ovog izdanja knjige, korice delom oslikavaju i orginalnu knjigu u izdanju meksičkog izdavača "Colegio de México", prestižne visokoškolske institucije čijih su 24 profesora napisala ovu knjigu.
"U Meksiku je pre stotinu godina postojao jedan pokret koji se zvao 'Meksički muralizam', a u vreme kada je najveći procenat stanovništva i dalje bio nepismen. Tih godina je ovaj pokret predstavljao okosnicu kulture ove zemlje, a tadašnji sekretar kulture Hose Vaskonselos je dao razne javne građevine i njihove zidine muralistima na oslikavanje. Jedan od najpoznatijih muralista je bio i Diego Rivera koji je tokom narednih decenija oslikao zidine nacionalne palate i mnogih drugih javnih mesta, a fragment njegovog murala se nalazi i na koricama ove knjige. Na njoj su predstavljene brojne značajne ličnosti meksičke istorije, poput samog Vaskonselosa i Rivere, kao i u određenom obliku i sama Frida Kalo kao međunarodno najpoznatija slikarka, ali i brojne druge ličnosti koje se pominju u ovoj knjizi", rekla je Kovačević Petrović za 021.rs.

Knjiga "Opšta istorija Meksika" je svoje prvo izdanje dobila 1976. godine, a tokom godina je dopunjavana i menjana.
Kako kaže glavna urednica i direktorka Akademske knjige Bora Babić, nakon objavljivanja knjige meksičkog Karlosa Fuentesa "Zakopano ogledalo: Razmišljanja o Španiji i Americi", logični sledeći korak ove izdavačke kuće bio je da objavi i jednu opštu istoriju Meksika.
"Prepoznali smo da postoji jedna praznina koju je potrebno popuniti. Ovu knjigu doživaljavam kao izdavački, ali i intelektualni poduhvat. Srećom, imamo izvanredne profesore španskog jezika i poznavaoce meksičke kulture Bojanu Kovačević Petrović i Dalibora Soldatića, koji su ovu knjigu zapakovali i uredili", rekla je Babić.
Ono što Bojana Kovačević Petrović ističe jeste da je prevod ove knjige bio jedan veliki izazov, ali da je kao rezultat dobijena jedna sadržajna knjiga u kojoj se govori koliko o istoriji, toliko i o književnosti, umetnosti i svim aspektima kulture jedne zemlje.
"Mi smo radom na ovoj knjizi uspeli da se izborimo i sa transkripcijom domorodačkih reči sa raznih jezika od 60 i nešto koji se u Meksiku govore. Sada možemo jednom za svagda da napišemo da je to Pančo Vilja, Ernan Kortes i da su to imena iza čijih mi kao stručnjaci za španski jezik stojimo. Mi smo kroz ovu knjigu uspeli da postavimo temelje kada je reč o brojnim toponimima, transkripcijama, da pokažemo da je itekako važno kako se šta izgovara kroz te istorijske pojmove i da se izborimo sa jednom materijom koja nikome od nas nije na takav način poznata", dodaje ona za 021.rs.

Na prevodu knjige je radio veliki tim prevodilaca, koji su predvodili profesor Filološkog fakulteta u Beogradu Dalibor Soldatić i Bojana Kovačević Petrović, kao i nekoliko lektora.
"Knjigu je u najvećoj meri preveo profesor Soldatić koji je dobar deo života i proveo u Meksiku, zajedno sa nekoliko naših bivših studenata koji su sada iskusni prevodioci i koji su bili dovoljno hrabri da se upuste u ovakav izazov sa nama, dok je na meni bila redaktura cele knjige od početka do kraja. Ovo nije knjiga koja se čita u jednom dahu, već ona zahteva vreme i posvećenost. Isto koliko je sadržinski bogata, i vizuelno predstavlja jednu besprekornu celinu", dodala je Kovačević Petrović.

Kako je rekao ambasador Meksika u Srbiji Karlos Isauro Feliks Korona, kroz istoriju ove države se može mnogo naučiti i o istoriji drugih država.
"Ovakva publikacija je prilika da se na integralan način u potpunosti i u najboljem mogućem svetlu upozna zemlja kao što je to Meksiko, čija istorija seže skroz do početka naseljavanja Meksika. Kroz istoriju Meksika može mnogo toga da se nauči o istoriji Jugoslavije, na koji način je jedna zemlja sticala svoju nezavisnost i na koji način se borila za svoje teritorije do poslednjeg trenutka", rekao je ambasador Meksika.
Istoričar Mihael Antolović dodao je i kako na celom području bivše Jugoslavije nema istoričara koji se bavi istorijom Latinske Amerike, ali da su ovakve knjige bitne kao oblik interkulturalne razmene.
"Istina je kada se kaže da istorija predstavlja nikada okončani dijalog između sadašnjosti i prošlosti. Našem svetu se nameće potreba poznavanja i globalnih tokova svetske istorije, a upoznavanje sa drugim kulturama potencijalno bi moglo da ima i određene emancipatorske mogućnosti, a moglo bi i da pomogne u stvaranju demokratskijih odnosa među narodima", rekao je Antolović na promociji ove knjige.
U knjizi "Nova opšta istorija Meksika", autori knjige kroz poglavlja vode čitaoca kroz klasično i postklasično doba, godine osvajanja, ekspanzije i autonomije, period Nove Španije, proces sticanja nezavisnosti, novi poredak uspostavljen u 19. veku, epohu vladavine Porfirija Dijasa, Meksičku revoluciju, stvaranje nove države, modernizaciju Meksika i put od autoritarnog režima ka demokratiji u 21. veku.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
"Put": Ekipe zimske službe u pripravnosti, obezbeđeno dovoljno soli
21.11.2025.•
0
JKP "Put" je saopštilo da, zbog očekivanih padavina, sprovodi sve neophodne pripreme kako bi obezbedilo nesmetano odvijanje saobraćaja.
Pobunjeni univerzitet i NUNS: Senat univerziteta da preispita odluku o profesorki Kleut
21.11.2025.•
0
Inicijativa "Pobunjeni univerzitet" pozvala je članove Senata Univerziteta u Novom Sadu da javnosti obrazlože zašto nisu podržali izbor Jelene Kleut u zvanje redovne profesorke Filozofskog fakulteta.
U Novom Sadu se u subotu očekuje prvi sneg
21.11.2025.•
0
U Novom Sadu će u subotu biti oblačno i hladno, povremeno sa susnežicom i snegom.
Novosađani za kvadrat izdvajaju i preko 3.000 evra: Šta još kaže statistika?
21.11.2025.•
9
Novosađani su u prvoj polovini ove godine maksimalno za kvadrat stana u novogradnji izdvojili 3.560 evra, pokazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda.
O putovanju u Kinu: Mićin na forumu gradonačelnika, predstavio Novi Sad
21.11.2025.•
0
Nakon što je portal 021.rs objavio da se gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin nalazi u Kini, oglasio se i Mićinov kabinet o detaljima njegove posete i "Globalnom dijalogu gradonačelnika 2025".
Bernska konvencija traži obustavu radova na Petrovaradinskoj adi i Ratnom ostrvu
21.11.2025.•
4
Odlukom Bernske konvencije od 18. novembra Srbija je pozvana da hitno obustavi radove u zonama Petrovaradinske ade i Ratnog ostrva, dok se ne sprovedu nezavisne ekološke i hidrološke procene.
Prevoznik Jaćimović odložio odlazak u Beograd zbog bolesti sina
21.11.2025.•
2
Prevoznik Milomir Jaćimović odložio je svoj odlazak u Beograd kod Dijane Hrke, koji je bio planiran za subotu.
Kleut: Procedura za izbor u zvanje je prekršena, izneti prigovori ne stoje
21.11.2025.•
1
Vanredna profesorka Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Jelena Kleut kaže da je uložena žalba na odluku da ne bude izabrana u zvanje redovne profesorke. Ukoliko ova odluka bude konačna, najavljuje postupak pred sudom.
RECITE NAM: Koliko izdvajate za kiriju?
21.11.2025.•
14
Visine kirija koje plaćaju podstanari već godinama unazad rastu i ne deluje da će se stvari menjati.
Gradonačelnik Mićin u "tihoj" poseti Kini: Neboderi kraj vode i zaštita ugroženih vrsta
21.11.2025.•
33
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin boravi u Nankingu, glavnom gradu kineske pokrajine Đangsu. Njegov odlazak nije najavljen, a o poseti nije izvešteno ni na društvenim mrežama, kao ni u provladinim medijima.
VIDEO Protest na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu zbog "osvete uprave": Studenti izneli zahteve
21.11.2025.•
24
Na Filozofskom fakultetu održan je protest u organizaciji studenata u blokadi.
MASA: Izbor Jelene Kleut sprečili "veterani Studentskog parlamenta" i aktivisti SNS
21.11.2025.•
7
Vanredna profesorka Filozofskog fakulteta u Novom Sadu nije izabrana u zvanje redovne profesorke zato što je nekoliko studenata uputilo žalbu, saopštila je Mreža akademska solidarnosti i angažovanosti (MASA).
Grad poslušao građane: Postavljeni ležeći policajci i uređeno igralište na Podbari
21.11.2025.•
10
Više građana obratilo se redakciji 021.rs sa žalbom na situaciju sa igralište u Ulici Đorđa Rajkovića, ali i sa predlogom za postavljanje ležećih policajaca.
Lepe vesti iz Betanije: Rođeno 14 beba
21.11.2025.•
0
U protekla 24 sata u novosadskom porodilištu Betanija rođeno je 14 beba.
VIDEO: Izgorela baraka u Limanskom parku
21.11.2025.•
26
Požar je jutros zahvatio jednu od baraka na obodima Limanskog parka, na Bulevaru despota Stefana.
Izbori na Medicinskom fakultetu: Zaposleni glasali za jednog, NN veće izabralo drugog kandidata
21.11.2025.•
31
Nastavno-naučno veće Medicinskog fakulteta u Novom Sadu izglasalo je prof. dr Snežanu Tomašević Todorović za kandidatkinju za funkciju dekana, iako ona nije imala najviše glasova Izbornog veća.
ANKETA: Kako ocenjujete čistoću u Novom Sadu?
21.11.2025.•
61
Pitanje čistoće u Novom Sadu obnavlja se s vremena na vreme, jer, po svemu sudeći, problemi se uvek javljaju.
Petak u Novom Sadu: Pogledajte šta nam donosi
20.11.2025.•
0
Petak pred Novosađanima biće zanimljiv.
Univerexport sada koristi samo čistu energiju
20.11.2025.•
0
Od 1. septembra ove godine, Univerexport u potpunosti koristi električnu energiju dobijenu iz obnovljivih izvora.
AKV traži hitnu reakciju institucija zbog prekomerne upotrebe sile u Novom Sadu
20.11.2025.•
2
Advokatska komora Vojvodine (AKV) zatražila je hitnu reakciju institucija zbog prekomerne upotrebe sile policije 5. septembra i 17. novembra u Novom Sadu.
Regionalna deponija: Šta Novi Sad može da nauči na primeru Užica?
20.11.2025.•
3
Nekada primer dobre prakse - sada ekološka katastrofa, regionalna deponija Duboko u Užicu je spomenik lošeg upravljanja. Novi Sad je u procesu regionalizacije i sanacije. Da li će ponoviti iste greške?
Komentari 1
Detelinarci
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar