Atipični umetnici pred Novosađanima

Likovna publika u vojvođanskoj prestonici ima retku priliku da u tri centralne galerije vidi izložbe/dela autora snažnog senzibiliteta i osobenog izraza.
Atipični umetnici pred Novosađanima
Foto: Screenshot (Mali likovni salon)
Ne samo da su veoma udaljeni od tradicionalne slike, već zalaze u sfere kojima se likovni stvaraoci sasvim retko bave. 
 
Tako Novosađani mogu tokom popodneva posetiti Galeriju SULUV-a i susedni Mali likovni salon, potom se kratko prošetati do Tribine mladih i upoznati sa trojicom sasvim atipičnih likovnjaka, od kojih su bilo koja dvojica međusobno veoma različiti, kako po temi na koju su usredsređeni, tako i po tehnici rada. Ovo je prava prilika da se sagleda raznolikost trendova na savremenoj umetničkoj sceni.
Stan kao investicija
 
Josip Šurlin dolazi iz Splita i na originalan način nam prikazuje najveći grad na istočnoj obali Jadranskog mora. Mladi umetnik, inače profesor na splitskoj Akademiji umetnosti, kao izrazito angažovan stvaralac, odlučio se da u Galeriji SULUV-a svoj grad prikaže kroz ono što se ne vidi na prvi, turistički pogled koji obično bacamo na markantnu Dioklecijanovu palatu i druge starine mediteranske varoši. Autor zalazi dublje, traga za onim što je gotovo nesavladiva prepreka za većinu, čak i bogatijih, mlađih žitelja.
 
Tako stižemo do apsurda da u Splitu ima neverovatno velik broj stanova u odnosu na broj stanovnika, ali istovremeno je izuzetno velikom broju ne samo mlađih ljudi gotovo nemoguće kupiti "gajbu". 
 
Razlog su takozvani "turistički stanovi", odnosno prostori koji služe prvenstveno za izdavanje turistima. Veoma često vlasnici nisu iz grada pod Marjanom, već su iz prestonice Zagreba ili, što je sve češći slučaj, stranci iz drugih zemalja. Za njih je stan investicija za sticanje profita, a ne prostor za privatan život.
Dehumanizacija života
 
Problem je odavno uočen, međutim vlast, sledeći logiku neoliberalizma, dopušta, pa čak i favorizuje, investicije u "turističke stanove" koji su iznajmljeni tokom četiri, pet meseci letnje sezone, dok zimi u njima borave vlasnici kojima je ugodno da, umesto u hladnim gradovima severne i centralne Evrope, privremeno žive na prijatnom Mediteranu. 
 
Ujedno, ovim stilom življenja tokom hladnih meseci izbegavaju nemale troškove grejanja u matičnom mestu. Naravno da su cene kupovine, odnosno iznajmljivanja stana toliko narasle da je mnogim Splićanima nemoguće i da sanjaju o vlastitoj "gajbi" i sva je prilika da će ceo život provesti bez sopstvenog stambenog prostora i odvajati ne mali deo zarade za neprekidno iznajmljivanje nekakve sobice u okolnim naseljima.
 
Naravno, Šurlin propituje i druge forme kojima već duže vreme politički dominantan neoliberalizam dehumanizuje život, a promišljanja stvaraoca, mada oslonjena na lokalne prilike, često se tiču i mnogih drugih gradova širom zemljine kugle.
Refleksija kvantne teorije
 
Novosadski stvaralac Predrag Šiđanin, odnedavno u penziji, se decenijama, posebno nakon povratka iz inostranstva, bavi umetničkim viđenjem aktuelnih teorija i dilema bazičnih nauka, pre svega fizike. Na svoj način prepliće umetnost, filozofiju i savremenu nauku. 
 
Na postavci naslovljenoj "Paralelne stvarnosti" u Malom likovnom salonu sve slike su mu veličine 25x25 cm i na svakoj su polja razdvojena trima tananim linijama koja su koloristički jako naglašena. Slike ne deluju ni deskriptivno, ni narativno. Tumače se konceptualno i to kao likovna refleksija savremenih filozofskih teorija i teorija kvantne fizike.
 
Zanimljivo je da su nuklearni fizičari prisutni na otvaranju izložbe radove doživeli kao vizuelnu metaforu razgraničavanja stvarnosti. Umetnik, dakle, ide za fizičkom teorijom po kojoj "više stvarnosti koegzistira u paralelnim stanjima, dok akt posmatranja ne odredi jednu od njih kao našu". 
 
Posmatrajući izložene slike, zapravo neke vrste misaonih mapa, posetilac kao da putuje kroz vreme i identitete. Šiđanin se poziva na filozofa Deleza i njegovo tumačenje vremena više kao "mreže mogućnosti", a manje kao linearan sled. Digitalno doba i hibridni narativi kao da potvrđuju ovakvu višeperspektivnost.
 
Pustinja soli
 
Sam autor ističe da "Paralelne stvarnosti" pokazuje da umetnost može artikulisati ono što fizika tek naslućuje: da živimo u mreži paralelnih vremenskih i prostornih slojeva, a da je narativ – bilo tekstualni, bilo vizuelni – samo jedan od načina da se ta mreža oseti i prepozna.
 
Likovni salon na Tribini mladih nam omogućava da se upoznamo sa delom prošle godine preminulog bolivijskog umetnika Gastona Ugandea. Kustoskinja Cecilija Bota nam je predstavila ciklus radova "Pustinja soli" u kojima autor sagledava bolivijski svetski fenomen kroz višeslojno promišljanje sa prepoznatljivom kritikom kapitalizma koji i izuzetne predele doživljava samo kao još jednu priliku za oplođivanje kapitala i sticanje profita.
 
Nema spora, nemali novosadski kružok poklonika savremene umetnosti ovih dana ima priliku mnogo toga da vidi u svom gradu.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Anonimus

    09.10.2025 19:50
    Novi Sad je oduvek bio poznat po umetnicima sklonim inovativnom i alternativnim pristupima.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti