Da li je fakultetima neophodan predmet srpski jezik?

Srpski jezik mogao bi da se izučava na svim fakultetima, ali ko će zaista imati korist od toga?

 

 

 

Knjige jezičkih nedoumica
BBC
Da li će inženjeri obnoviti glasovne promene

 

 

 

Nije svejedno da li student „ne zna" ili „nezna" pitanje na ispitu.

Pravilo „piši kao što govoriš, čitaj kao što je napisano", možda i nije tako jednostavno, sudeći po aktivnosti Odbora za standardizaciju srpskog jezika.

Cilj ovog lingvističkog instituta je i negovanje srpskog jezika. Upravo je iz ovog odbora nedavno predloženo da se srpski jezik uvede kao obavezan predmet na svim fakultetima.

„Sve je vidljivija niska jezička kultura, čak i kod fakultetski obrazovanih građana", navodi se u pismu koje je odbor uputio Konferenciji univerziteta Srbije (Konus).

U akciji podizanja jezičke kulture, svaki departman bi bio obogaćen obaveznim predmetom u trajanju od godinu dana.

Ali ko će imati najviše koristi od ofakvih reformi - studenti koji ne poznaju najbolje maternji jezik, diplomirani filolozi ili svi?

Praktična primena

Ukoliko predlog bude usvojen, to će svakako povećati potrebu za nastavnicima i profesorima srpskog jezika, smatra Branimir Stanković, profesor lingvistike i docent na departmanu za srpski jezik Filozofskog fakulteta u Nišu.

„To će generalno povećati tržište onogo što proizvodimo mi kao srbisti, kao i potražnju za izdanjima, knjigama", kaže Stanković za BBC.

„Biće potrebno dosta nastavnika da se pokriju ti predmeti i obični diplomirani lingvisti će moći da predaju na fakultetu. To je praktična strana."

Međutim, Stanković dodaje da, ukoliko se zanemari praktičnost, iza predloga može da stoji i „čist interes".

Brojke će skočiti

I to ne bilo koji, već finasijski interes, smatra Stanković.

„Porašće potreba za knjigama, normativnim gramatikama i sličnom pseudolingvističkom literaturom - kroz koju će i dalje da se provlači mit da lingvistika treba da određuje kako će ljudi da pričaju."

Profesor Stanković kao primer ističe najnoviji Pravopis srpskoga jezika. On kaže da je ovaj pravopis prepun izuzetaka.

„Knjiga je kontradiktorna sama sa sobom. Novi pravopis je pisalo više autora i svako od njih zna deo koji je sam pisao."

Ukoliko biste hteli da primenite sva pravila najnovijeg pravopisa, brojni dubleti će vam stvarati poteškoće, smatra lingvista.

Gde sve srpski „škripi"

"Fakultetsko obrazovanje ne podrazumeva i funkcionalnu pismenost, što znači da studenti ne znaju način tipične upotrebe jezika u tipičnim situacijama", navode u Odboru za standardizaciju srpskog jezika.

Odbor takođe ističe da srpski jezik „nije obavezan predmet čak ni na stranim filologijama", dok sa drugih fakulteta u potpunosti izostaje.

Rezultat svega toga je, ističu, da „mnogi fakultetski obrazovani ljudi vrlo slabo poznaju srpski jezik".

 

 

 

Ćirilična tastatura.
BBC
Dvoalfabetksi sistem predstavlja bogatstvo srpskog jezika

 

 

 

Retki primeri

Departman za novinarstvo na Filozofskom fakultetu u Nišu, jedan je od retkih nelignvističkih na kom se srpski jezik izučava kao obavezni predmet.

Docent dr Aleksandra Lončar Raičević, koja predaje Srpski jezik i pravopis i dikciju, kaže za BBC da su profesori ovog departmana prepoznali potrebu za uvođenjem novih kurseva.

„Zadovoljni smo, jer smo naišli na razumevanje studenata, koji su svesni da im je potreban srpski jezik", kaže Lončar Raičević.

Srpski jezik se izučava u dva predmeta - Savremeni srpski jezik i Srpski jezik i pravopis, dok studenti četvrte godine imaju mogućnost da, u okviru izbornih predmeta, pohađaju i Dikciju.

Lončar Raičević smatra da je opravdano što srpski jezik postoji kao predmet na ovom departmanu, „posebno zato što je Niš dijalekatsko područje koje je dosta udaljeno od standarda".

A šta misle studenti?

Jovo Pokrajac, apsolvent na modulu ekologije Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, ideju o uvođenju srpskog jezika kao obaveznog predmeta smatra dobrom, ali ne i preko potrebnom u ovom trenutku.

„Činjenica je da pismenost među studentima, ali i među drugim akademski obrazovanim građanima, nije na zavidnom nivou, ali daleko od toga da je loša", kaže Pokrajac za BBC.

On takođe napominje da se, sudeću barem po iskustvu sa njegovog fakulteta, greške češće prave pri pisanju, a mnogo ređe u govoru.

Sofija Radovanović, studetkinja turskog jezika na Filološkom fakultetu, zadovoljna je predlogom Odbora za standardizaciju srpskog jezika.

„Naš jezik je komplikovan i bez obzira na to što nam je maternji, smatram da ga ne poznajemo dovoljno", kaže Radovanović za BBC.

„Prestali smo da pazimo na to kako pišemo, na neke osnovne stvari, jer nam nije potrebno u svakodnevnoj komunikaciji - čak i da je poruka napisana pogrešno, primalac će je razumeti."

I dok Sofija misli da bi i jedno predavanje nedeljno studentima dosta značilo, Jovo smatra da pre ovakvog koraka treba napraviti mnoge druge važne izmene.

„Rešenje problema pismenosti prvenstveno ne treba tražiti u uvođenju srpskog jezika na fakultete, već u reviziji programa rada ovog predmeta u osnovnim i srednjim školama", kaže Pokrajac.

„Spašava se nešto što ne može da nestane"

Profesor Stanković smatra da nema potrebe za uvođenjem maternjeg jezika kao obaveznog predmeta na fakultetima, jer „srpski jezik nije ugrožen".

I zaista - nije. Barem se ne nalazi na listi Uneskovog atlasa ugroženih svetskih jezika.

Jedini jezik, koji je prema podacima Uneska zaista ugrožen, jeste takozvani torlački jezik.

„To je prizrensko-timočki dijalekat, koji je prisutan najvećim delom je u Srbiji, ali zahvata i Bugarsku i Makedoniju, pa je čudno šta se to tvrdi", kaže profesor Stanković.

Ali srpski, kao standardni književni jezik, nije u opasnosti, objašnjava Stanković.

„Spašava se nešto što ne može da nestane. Srpski jezik postoji, utvrđen je, 1868. godine je Vukova ćirilica zvanično uvedena i u školi su obavezni časovi."

Neće srpski nikuda pobeći, a ni mlade generacije „nisu toliko loše"

Prema mišljenju profesora lingvistike, apsolutno nema razloga za paniku.

„Kada je jezik ugrožen? Kada postoji opasnost od kolonizatora, sila koje bi nas primoravale da korisitmo drugi jezik. Srbija takvih pretnji nema", kaže profesor Stanković.

A kritika da su novije generacije sve nepismenije, kaže, bilo je oduvek.

„Otkako je sveta i veka ljudi kukaju kako su mladi sve nepismeniji."

„Evo, ušli smo u četvrtu industrijsku revoluciju i priča nam se da smo sve gori i gori - a zapravo smo sve genijalniji."


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • može

    27.06.2019 07:45
    Zašto da ne. Pomoći će se profesorima srpskog jezika da imaju zaposlenje i primaju platu (ciljano ne koristim "da rade", jer rezultati njihovog rada su upravo problem i doveli su da neko dodje na ovako glupu ideju. Da oni rade svoj posao, nepismeni ne bi ni imali prolaz na fakultet, jer bi imali dvojku iz srpskog. Ovako, hajde da produžimo njihov nerad na još pet godina. Zašto neko misli da isti ti ljudi koji nisu djake osnovne i srednje škole naučili pismenosti, da će drugačije raditi na fakultetu? Ko tako misli, neophodnija mu je nastava iz logike od nastave jezika.
  • dva

    26.06.2019 17:34
    Nije samo strucno
    Vidim da se negde istice da je fakultet namenjen strucnom usavrsavanju. To je problem, sto se u to pretvorilo, i kao percepcija i kao realizacija. Strucne skole i vise strukovne su za strucno usavrsavanje. Fakultet bi trebalo da te izgradi i u nekog ko misli i to ne samo u okvirima struke Ja sam za, kao sto neko rece, analizu i pisanje tekstova raznih formi + izborni: knjizevnost ili filozofija. Sve to na poslednjoj godini i masteru i samo pod uslovom da je dobro i pametno osmisljeno.
  • dragan

    26.06.2019 15:01
    Poruka
    Ne treba uvoditi u nastavu predmete koji nisu od znacaja za nauku koja se izucava.
    Uvodjenje srpskog, veronauke, geografije, istorije, biologije itd... na prirodnim naukama na masinskom, elektrotehnickom i sl. Fakultetima nema smisla.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC