Etiopija: Ko su ljudski preci

Pronalazak lobanje stare skoro 3,8 miliona godina otvara niz pitanja o evoluciji čoveka.
Composite of Australopithecus anamensis skull and face
CMNH/MattCrow
Otkrivena lobanja (desno) sa umetničkim prikazom (levo) kako bi anamenzis mogao da izgleda

Pronalazak lobanje majmunolikog ljudskog pretka doveo je u pitanje postojeću teoriju da su ljudi evoluirali od čuvene Lusi, hominida čiji je fosil pronađen sedamdesetih.

Lobanja stara skoro 3,8 miliona godina pronađena je u Etiopiji, a otkriće je objavljeno u časopisu Priroda (Nature).

Analiza lobanje otvara niz pitanja o tome kako su prvi ljudi evoluirali od predaka sličnih majmunima.

Lobanju je pronašao profesor Johanes Hajl-Selasije u mestu Miro Dora na severozapadu zemlje.

Naučnik koji je povezan sa Prirodnjačkim istorijskim muzejem Klivlenda u američkoj državi Ohajo, rekao je da je odmah shvatio koliko je ovo otkriće značajno.

„Pomislio sam u sebi: 'Oh, moj bože - da li vidim ono što mislim da vidim?' I odjednom sam krenuo da poskakujem, shvatio sam da je to nešto o čemu sam odavno sanjao", rekao je on za BBC.

Profesor Hajl-Selasije kaže da je pronađeni primerak najbolji primer čovekovog pretka poput majmuna Australopitekus anamensis - najstarijeg poznatog australopiteka čija je vrsta postojala pre 4,2 miliona godina.

Smatralo se da je Austrapolitekus anamensis direktan predak naprednije vrste zvane Australopitekus afarensis kojoj je pripadala Lusi i koja se smatrala direktnim pretkom prvih ljudi u grupi, ili rodu, Homo. Ovoj grupi pripadaju svi ljudi danas.

Four views on the nearly complete skull
Cleveland Museum of Natural History
Stvorenje je imalo izbačene čeljusti i male ušne školjke

Otkriće Lusi, najočuvanijeg i najcelovitijeg fosila iz roda afarensis, 1974. godine je bilo senzacionalno. Ime je dobila po pesmi Bitlsa koja je tada bila vrlo popularna - Lucy in the Sky With Diamonds.

Nazvana „prvim majmunom koji je prohodao", Lusi je privukla pažnju javnosti. Ali za časopis Priroda (Nature), profesor Fred Spur iz londonskog Prirodnjačkog muzeja napisao je da je anamensis „još jedna proslavljena ikona ljudske evolucije".

Ono što su istraživači sada otkrili je da su anamensis i afarensis zapravo živeli u isto vreme - anamensis nije direktno i linearno evoluirao u afarensis kao što se ranije pretpostavljalo.

"I thought to myself 'Oh my goodness, am I seeing what I think I'm seeing?'", Source: Prof Yohannes Haile-Selassie, Source description:  , Image: Prof Yohannes Haile-Selassie holding the skull he found

Naučnici veruju da se mala grupa anamensis izolovala od glavne populacije i vremenom evoluirala u afarensis jer je morala da se prilagodi lokalnim uslovima. Dve vrste su postojale uporedo pre nego što su pripadnici grupe anamensis izumrli.

Ovaj pronalazak je važan jer sugeriše da je možda došlo i do dodatnog preklapanja sa drugim naprednim majmunskim vrstama, čime se povećava broj potencijalnih puteva evolucije do prvih ljudi.

Ukratko, ovo poslednje otkriće ne opovrgava da je vrsta kojoj je pripadala Lusi, evoluirala u grupu Homo, ali uvodi u igru i druge nedavno imenovane vrste. Profesor Hajl-Selasije slaže se da su sada „sve opcije moguće" kada je reč o tome koja je vrsta direktni predak čoveka.

„Dugo se afarensis smatrao najboljim kandidatom za našeg pretka, ali mi više nismo u toj poziciji. Sada možemo da se osvrnemo na sve vrste koje su možda postojale u to vreme i ispitati koja je najviše bila nalik prvom čoveku", kaže on.

Lucy
P.PLAILLY/E.DAYNES/SPL
Ostaci majmuna po imenu Lusi smatrali su se pretkom prvih ljudi

Izraz „čovekoliki majmun" izluđuje antropologe, posebno kada ga koriste novinari da bi opisali fosila koji je delom majmun, a delom čovek.

Doktor Henri Gi, urednik u časopisu Nature, zapretio je da će mi „izvaditi jetru i pojesti je sa lukom, graškom i čašom vina", ako budem koristi taj izraz tokom pisanja o prethodnom otkriću.

Mnogo je razloga za Henrijevu ljutnju, ali glavni je priznanje da postoji mnogo karika u lancu ljudske evolucije, ali i da većina nedostaje.

Anamensis je poslednje u nizu otkrića koje pokazuju da nije postojala jednostavna linija uspona ka modernom čoveku.

Istina je daleko složenija i mnogo zanimljivija.

Priča o evoluciji je ustvari „isprobavanje" različitih „prototipa ljudskih predaka na različitim mestima - sve dok neki od njih nisu bili dovoljno otporni i pametni da izdrže pritiske izazvane promenama klime, staništa i oskudicom hrane - i evoluiraju u čoveka."

Prof Hajl-Selasije jedan je od retkih afričkih naučnika koji rade na ljudskoj evoluciji.

Sada je poznat, ali kaže da je dobrim kvalifikovanim afričkim istraživačima teško da dobiju neophodnu finansijsku podršku od zapadnih organizacija.

„Većina fosilnih dokaza povezanih sa našim poreklom dolazi iz Afrike i mislim da bi ljudi odavde trebalo da budu u mogućnosti da koriste resurse koji su im dostupni na kontinentu i da unapređuju karijeru u paleoantropologiji. Najveći problem na ovom polju za njih je novac", rekao mi je.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

PLEASE DO NOT DELETE DIGIHUB TAG [49512333]

  • Jedina istina

    17.09.2019 19:58
    Samo, ne vole ljudi to da čuju
    Pre oko 300.000 godina ovde su došli svemirci, u potrazi za mineralima i rudama.

    Pošto su im za boravak bili potrebni robovi, genetskim radovima uznapredovali su majmune, ukrštajući ih sa svojim genima.

    Kako je bilo nekoliko različitih timova koji su radili na modelima, postoje i nekoliko različitih rasa.

    Ipak, može se zapaziti u okviru jedne raase, da postoji veliki broj sličnosti ogromnog broja ljudi, kao da su svi potekli od određenog pra-modela.
    Svi timovi su razvijali nekoliko stotina modela, radi kasnijeg bezbednog ukrštanja.

    Nakon odlaska, ostavili su priče o bogovima, koje su nama bile najprihvatljiviije za shvatiti u godinama koje su usledile.

    Sada smo im genetska baza, i vraćaju se kad god im zatreba da ispravljaju svoje mutacije, pošto im je vrsta krenula nizbrdo...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC