Srpska nova godina: Julijanski, gregorijanski i svetosavski kalendar - kako je sve Srbija merila vreme

U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca gregorijanski „novi" kalendar je zvanično prihvaćen Zakonom o izjednačavanju starog i novog kalendara od 10. januara 1919. godine.
vatromet
BBC

Na trgovima i u restoranima širom Srbije svakog 13. januara okupljaju se ljudi - čekaju Novu godinu po julijanskom kalendaru. Ponegde se uz muziku zavrti i vo na ražnju.

Zvanični kalendar u Srbiji je gregorijanski i 2020. godina je „stigla" pre 13 dana.

A to je samo početak razmimoilaženja.

Mnogi naučnici smatraju da je „pravi" kalendar onaj koji je 1924. izradio srpski naučnik Milutin Milanković. Ljudi okrenuti tradiciji vreme mere u skladu sa „kalendarom Svetog Save" i proslavili su dolazak 7528. godine.

Otkud „srpska" nova godina?

„Epitet srpska je ova Nova godina dobila odmah posle uvođenja gregorijanskog kalendara 1919. godine - da bi se znalo da je slave Srbi pravoslavne vere", kaže etnolog Dragomir Antonić za BBC na srpskom.

U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca gregorijanski „novi" kalendar je zvanično prihvaćen Zakonom o izjednačavanju starog i novog kalendara od 10. januara 1919. godine objavljenom u prvom broju Službenih novina Kraljevstva SHS.

I odnosio se na građane svih veroispovesti.

Ovim Zakonom je predviđeno da u celoj državi 15. januara prestaje da važi „stari" kalendar i počinje „novi". Dakle, 15. januar je preko noći postao 28. januar, navodi Antonić.

Ovakve promene nisu neuobičajene. Tokom poslednjih nekoliko hiljada godina korišćeno je više od 1500 kalendara, većinom za verske potrebe, piše sajt Svet nauke.

Danas je u upotrebi ostalo još oko 50 različitih vrsta kalendara.

Zadatak svih bio je da prate periodične promene u prirodi, te su se brojni astronomi, sveštenici i vračevi trudili da ih povežu sa nekim vidljivim promenama na nebu, sa Suncem, Mesecom i zvezdama.


Zašto nema savršenog kalendara?

Zbog tropske godine.

To je srednji vremenski razmak između dva uzastopna prolaska Sunca kroz tačku prolećne ravnodnevnice, ili rečeno jednostavnije - vreme između dva početka proleća.

Njena vrednost iznosi 365,242190419 dana (oko 365 dana 5 časova i 50 minuta).

Tropska godina nije konstantna, njeno trajanje odstupa od srednje vrednosti i po nekoliko minuta.

Takođe, ona se stalno smanjuje - tokom jednog ljudskog veka nastane promena na šestoj decimali.

Iako deluje malo i zanemarljivo, to je razlog zbog koga niko nikada neće moći da napravi apsolutno tačan kalendar.

„U vezi sa tačnošću kalendara - zbog karakteristika astronomske godine, to jeste vremena obilaska Zemlje oko Sunca, koje nije ceo broj i nije konstantan, nemoguće je napraviti apsolutno tačan kalendar", ocenjuje Milan Milošević, urednik sajta Svet nauke za BBC.

Zato se uvek pravi, kaže, kompromis između tačnosti i jednostavnosti.

„Kalendari koji su 'najtačniji' često su toliko komplikovani da ih je gotovo nemoguće koristiti u savremenom svetu", dodaje on.


Kalendar Starih Slovena

Stari Sloveni su koristili solarni kalendar sa značajnim simbolima vatre i sunca.

Imali su jasnu podelu na godišnja doba, sa dvanaest meseci u kojima su poslovi i dani usklađeni sa prirodnim pojavama (oranje, setva, žetva, lov, gajenje biljaka), uz tačno označene datume „paganskih" praznika.

Nazivi meseci među slovenskim narodima nisu podudarni jer su živeli na velikom prostoru od severa do juga, pa poljski radovi nisu počinjali svuda u isto vreme.

Radovi na severu i u planinskom području kasne za čitav mesec, pa otud isti nazivi za različite mesece.

svinjska glava
BBC
U nekim delovima Srbije svinjska glava je obeležje ovog praznika

Julijanski kalendar

Julijanski kalendar danas koristi Srpska pravoslavna crkva.

Rimski imperator Gaj Julije Cezar u prvom veku pre nove ere uvideo je ogromne probleme tadašnjeg lunarni rimskog kalendara koji je proizvoljno menjan, nekad u skladu sa političkim okolnostima - kada je bilo potrebno da se vladaru produži mandat.

Na njegov poziv u Rim je stigao Sozigen, grčki astronom, koji je trebalo da napravi kalendar zasnovan na astronomskim principima.

Sozigen je napravio novi kalendar, u čast Julija Cezara nazvan julijanski. Primena je počela 1. januara 45. godine pre nove ere.

Sistem godina koji je uveden u ovaj kalendar nastavio je da važi i do današnjih dana.

Godine su podeljene na proste (traju 365 dana) i prestupne (traju 366 dana).

Pravilo smenjivanja prostih i prestupnih godina je jednostavno - prestupna je svaka četvrta godina.

Na ovaj način prosečna julijanska godina trajala je 365,25 dana, to jest, 11 minuta i 15 sekundi duže od tropske godine.

Ova „mala" greška značila je odstupanje od 3 dana na svakih 400 godina.

kalendar
BBC
Julijanski kalendar uveo je da svaka četvrta godina bude prestupna i ima 29. februar.

Gregorijanski kalendar

Da bi se to ispravilo, papa Grgur Trinaesti je u 16. veku po računu napuljskog astronoma Luiđija Liloa ponovo reformisao kalendar.

Tako nastaje gregorijanski kalendar, koji je odstupao od tropske godine za samo 26 sekundi.

Osnovna razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara nastala je onog dana kada je kalendar uveden.

Posle četvrtka 4. oktobra 1582. godine nastupio je petak 15. oktobar 1582. godine.

Punih sto godina, od uvođenja 1919, na ovim prostorima zvanični državni kalendar je gregorijanski.

Milankovićev kalendar

„Za mene postoji samo jedan kalendar, pravi srpski kalendar - Milankovićev. Po ovom, najtačnijem posle persijskog, kalendaru na svetu, danas je 13. januar 2019. godine, Nova godina počela je pre malo manje od dve nedelje", kaže Milošević.

„Iako kalendar nije ni blizu njegovih najznačajnijih naučnih doprinosa bilo bi vrlo lepo da kalendar nosi ime nekog iz Srbije", navodi on.

Oktobra 1924. godine, na kongresu pravoslavne crkve u Konstantinopolju, Milanković je objavio rad „Kraj julijanskog kalendara i nov kalendar pravoslavne Crkve".

„Ovaj Milankovićev kalendar je do dan danas neprevaziđen, u startu otklanja nedostatak julijanskog kalendara i usaglašava ga sa gregorijanskim a onda u oba kalendara uvodi dodatnu tačnost", navodi se na sajtu Svetnauke.org, čiji Milošević urednik.

Razlika između ovog i gregorijanskog javlja se tek za nekoliko hiljada godina. Pravilo za određivanje Uskrsa nije dirano.

Veliki broj pravoslavnih crkava prihvatio je ovaj nov, Milankovićev, kalendar - ili kako se još naziva Revidirani julijanski kalendar.

Zašto ga nije prihvatila SPC?

Pošto je kalendar urađen na predlog Srpske pravoslavne crkve, u prvom trenutku, oni nisu hteli da prvi prihvate sopstveni predlog, odgovara Milošević.

Jedan deo pravoslavnih crkava jeste prihvatio ovaj kalendar i Božić slave 25. decembra, a uskrs kada i Srpska i Ruska pravoslavna crkva.

„Zašto kasnije SPC nije prihvatila ovaj kalendar, ne znam", dodaje on.

Sada je, kaže, jedan od velikih praktičnih problema za prihvatanje Milankovićevog kalendara to što bi bilo neophodno promeniti i datume svih slava.


Kako se ranije slavila Srpska nova godina?

Srpska nova godina ranije se više dočekivala u sopstvenom domu i obično se pripremala svečana trpeza, navodi etnolog.

Na trpezu bi se, kaže, iznosilo ono što je još u jesen za zimu spremljeno - pršuta, slanina, kavurma, čvarci, švargla, kobasice, kajmak, mladi i prevreli sir, vruće pogače, proja, turšija, kiseli kupus, strugana rotkva i ajvar. Glavno jelo bilo je pečeno prase.

U gradskoj sredini, u ponoć, služile su se krofne, a u jednu se stavljao zlatnik. Verovalo se da će osoba koja pronađe zlatnik u krofni imati uspešnu godinu.

„Posle Drugog svetskog rata, kad je stiglo oslobođenje, proslava Pravoslavne nove godine dugo godina je bila označavan kao težak nacionalistički ispad", napominje Antonić.

U vreme bivše Jugoslavije ovaj praznik se slavio skoro krišom, a najveći procvat doživeo tokom devedesetih godina kada je porasta nacionalizma na Balkanu.

Novogodišnja trpeza
Aleksandar Pavlić

U nekim delovima Srbije - Rađevina, Azbukovica, Sirinićka župa - Srpska nova godina se naziva i Mali Božić. Rituali su slični kao i kod Božića.

Iznosi se glava od božićne pečenice, dolazi položajnik, rano se ruča, a deca obilaze stoku hraneći je ostacima jela od ručka.

Tog dana SPC obeležava praznik Svetog Vasilija Velikog, pa se ponegde pogača koje domaćice mese za taj dan naziva vasilica.


„Srpski kalendar Svetog Save"

„Po starom srpskom kalendaru, danas je 7528. godina. Po njemu je nova godina počinjala u mesecu koji danas zovemo april i imala je samo dva godišnja doba: leto i zimu", objašnjava Antonić.

Ovaj kalendar za prvu godinu uzima kraj biblijskog potopa i sličan je vizantijskom kalendaru koji je korišćen u Istočnom Rimskom carstvu.

„Kad sunce u podne 2. biljara (aprila) pređe preko Pećke patrijaršije počinje Novo leto 7528. po srpskom kalendaru Svetoga Save", izjavio je nedavno za Novosti protođakon Ljubomir Ranković.

Srpski kalendar Svetoga Save bio je, kaže on, simbolom za vreme svih srpskih država i Srpske pravoslavne crkve, sve do 1881. godine i potpisivanja takozvane „Tajne konvencije" između Austrougarskog carstva i Srbije, na osnovu koje se Srbija obavezala da će da uvede Julijanski kalendar kao zvanični kalendar Srbije i SPC.

Tvrdoglavost i tradicija

Zbog svega ovoga, neki smatraju da nije ispravno koristiti reč srpska za Novu godinu po julijanskom kalendaru.

„Nažalost, ovaj 13. januar nas svake godine, osim što je tradicija, podseća na tu grešku u merenju vremena i tvrdoglavost da se koristi neispravan kalendar po svaku cenu.

„No, tradicije su složen fenomen i nema svrhe, a ni razloga napadati ih", kaže za BBC naučni novinar Slobodan Bubnjević i urednik sajta Nauka kroz priče.

„Srbija je sve druge mere i veličine pionirski uskladila sa evropskim mernim sistemom, mnogo pre drugih, ali se stari kalendar održao u srpskoj crkvi", napominje on.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • Nemanja

    14.01.2020 08:47
    @Амаркорд

    Ebaš tako, jedini koji su slavili bili su besposlene budale po u to vreme raspalim kafanama na Ribarcu. Likovi kojima je 'zeznuli smo pandura' davalo bar dva meseca kredibiliteta za šankom u 'Bledu'.
  • treba reći

    14.01.2020 08:22
    da je
    Julijanski kalendar na silu nametnut od strane kralja Milana 1881. I nema veze sa hrišćanstvom. Da li je Julije Cezar bio srbin ili pravoslavac?
    Ne mogu da verujem kako se način merenja vremena izjednačuje sa nacijom i verom.
    Kalendar je tehničko pitanje ne versko ili nacionalno.
    Osim ako pitate naučnike koji su uz Mitra Mirića i kuvano vino sinoć okretali vola na veterničkom stadionu!
  • Амаркорд

    14.01.2020 01:24
    На Рибарцу
    Славили смо тако што смо имали другара коме је 13. јануара рођендан па, кад мурија легитимише, види шта се слави... А четничке песме наручивали су чланови наше екипе, са Грбавице, који су, именом и презименом (такође у личној карти) по националност били Мађари - не могу вам описати израз лица пандура кад схвати да од музике, о чича Дражи, песму тражи наш пајташ, Иштван, тј. Пишта...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC