Nuklearno naoružanje: Koje države ga imaju i u kojim količinama

Kako svi pričaju o nuklearnom naoružanju Irana, evo pravila oko posedovanja.
Pečurkasti oblak
Getty Images
Pečukarsti oblak je efekat nuklearne eksplozije

Uz najnovije tenzije između SAD i Irana, moguće je da dosta slušate o nuklearnom naoružanju.

Smatraju se najrazarajućim oružjem na svetu - eksplozije su toliko jake, samo jedna nuklearna bomba može da uništi čitav grad.

Nuklearne rakete i oružje su mnogo jače od običnih, ne-nuklearnih bombi.

Bilo je dosta priče da pojedine države, uključujući Iran, nemaju dozvolu za posedovanje, dok je drugima to omogućeno.

Postoji puno toga što treba da znate kada je reč o nuklearnom naoružanju - ali ne brinite, sastavili smo vodič koji će vam odgovoriti na glavna pitanja.

Šta je nuklearno oružje?

U pitanju su ekstremno moćne bombe.

Možda se sećate termina poput atoma i izotopa sa časova fizike - oni su uključeni u proces aktiviranja nuklearne eksplozije.

Bombe crpe energiju iz cepanja atoma ili sjedinjavanjem malih čestica unutar atoma. Zbog toga se nuklearna bomba nekada zove atomska bomba.

Hirošima nakon atomske bombe
Getty Images
Amerika je bacila atomsku bombu na japanski grad Hirošima šestog avgusta 1945. godine

Nuklearne bombe oslobađaju ogromnu količinu radijacije - koja može da izazove ozbiljne poremećaje i bolesti - tako da njihov efekat traje mnogo duže od same eksplozije.

Ali tokom istorije su korišćene samo dva puta - 1945. godine protiv Japana u Drugom svetskom ratu, što je izazvalo ogromno razarenje i gubitak velikog broja života.

Radijacija od bombe bačene na Hirošimu trajala je nekoliko meseci i usmrtila više od 80.000 ljudi.

A od bombe bačene na Nagasaki stradalo je više od 70.000 ljudi.

Od tada atomske bombe nisu korišćene nijednom.

Devet zemalja zasad poseduje nuklearno naoružanje: SAD, Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Izrael i Severna Koreja.

Ko može da ih razvija?

U teoriji, skoro svako ko poseduje odgovarajuću tehnologiju, znanje i postrojenja.

Ali da li je državama dozvoljeno da ih prozvode? To je sasvim druga priča.

Razlog za to je nešto što se zove Sporazum o neširenju nuklearnog naoružanja (NPT) - sporazum koji teži da spreči širenje nuklearnog naoružanja i promoviše razoružavanje.

North Korean missile launch
Getty Images

Od 1970. godine, 191 država, uključujući Ameriku, Rusiju, Veliku Britaniju i Kinu pridružila se ovom sporazumu. Ovih pet zemalja se naziva nuklearnim silama - njima je dozvoljeno da imaju nuklearno naoružanje zato što su proizvodile i testirale nuklearne bombe pre nego što je sporazum stupio na snagu 1967. godine.

Iako ove zemlje poseduju nuklearno oružje, na osnovu sporazuma moraju da smanje njihovu količinu i ne smeju zauvek da ih čuvaju.

Izrael (koji nikada nije potvrdio niti demantovao postojanje nuklearnih raketa), Indija i Pakistan nikada nisu pristupili NTP, a Severna Koreja se povukla 2003. godine.

Gde se Iran uklapa?

Iran je započeo nuklearni program tokom pedesetih godina prošlog veka i oduvek insistirao da je njegov program nuklearne energije miroljubiv.

Ali postoje sumnje da je korišćen kao paravan za razvijanje nuklearnog naoružanja, što je podstaklo Savet bezbednosti UN, Sjedinjene države i Evropsku uniju da 2010. godine uvedu sankcije Iranu.

To je dovelo do sporazuma između Irana i velikih sila 2015. godine na osnovu kog je Iran pristao da smanji nuklearni program u zamenu za trgovinski sporazum, ali predsednik Donald Tramp se povukao iz sporazuma u maju 2018. godine.

Iranski predsednik Hasan Rohani
Getty Images
Iranski predsednik Hasan Rohani je ranije izjavio da neće tećiti ka nuklearnom naoružanju

A sada su evropske države kritikovale Iran što se ne pridržava sporazuma.

I nakon povećanja tenzija između Irana i SAD početkom ove godine, Tramp se zavetovao da, dok god je on predsednik, Iranu neće biti dozvoljeno da ima nuklearno naoružanje.

Odnosi su dodatno zaoštreni ubistvom iranskog generala Kasima Sulejmanija u Bagdadu i Iran je istakao da se više neće pridržavati ograničenja koje nameće sporazum.

Da li ćemo ikada videti svete bez nuklearnih raketa?

Broj nuklearnog oružja je zapravo spao sa 70.000, koliko je iznosio 1986. godine, na 14.000.

Amerika, Britanija i Rusija umanjuju njihove zalihe. ali veruje se da Kina, Pakistan, Indija i Severna Koreja nastavljaju sa proizvodnjom, navodi Federacija američkih naučnika.

Kim Džong Un
Getty Images
Lider Severne Koreje Kim Džong Un kaže da Severna Koreja ima nuklearne rakete koje mogu da stignu do američkog tla

U julu 2017. godine, delovalo je kao da je svet bio korak bliže nuklearnom razoružavanju kada je više od 100 zemalja podržalo sporazum UN da ih u potpunosti zabrani

Ali zemlje koje poseduju nuklearno oružje poput Amerike, Britanije, Francuske i Rusuje su bojkotovale sporazum.

Britanija i Francuska su istakle da sporazum nije uzeo u obzir realne okolnosti međunarodne bezbednosti - i da je nuklearno zastrašivanje bitno jer održava mir više od 70 godina.

Iako države poput Britanije i Amerike smanjuju njihove nuklearne zalihe, stručnjaci kažu da još uvek usavršavaju njihovo postojeće naoružanje.

Britanija usavršava sistem nuklearnog naoružanja, a Amerika će za poboljšanje nuklearnih kapaciteta možda potrošiti više od trilion dolara do 2040. godine.

Severna Koreja nastavlja da testira i razvija nuklearni program, uz skorašnje testove poput onog iz oktobra.

I dok svet možda ima manje nuklearnih raketa nego pre 30 godina, teško da se tome nazire kraj u skorije vreme.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC