Ratni zločini i Pol Pot: Kako je brutalni režim Crvenih kmera uništio Kambodžu

Najmanje dva miliona ljudi stradalo je u Kambodži tokom vladavine marksističkog režima Crvenih kmera
A woman prays in front of skulls of Khmer Rouge victims at the Killing Fields
Getty Images

Tokom četvorogodišnje vladavine Kambodžom, Crveni kmeri su počinili neka od najgorih masovnih ubistava u 20. veku.

Brutalni režim koji je vodio državu od 1975. do 1979. godine, odgovoran je za smrt gotovo dva miliona ljudi,

Njihov marksistički lider Pol Pot, pokušao je da vrati Kambodžu u srednji vek nateravši oko četiri miliona ljudi iz gradova da rade na zadružnim farmama na selu.

Ali ovaj dramatični pokušaj društvenog inženjeringa imao je visoku cenu.

Cele porodice su pogubljene, mnogi su umrli od posledica gladi, bolesti i prinudnog rada.

Pot Pot And Cambodian Army In Cambodia In May, 1979
Getty Images
Pol Pot je smatrao da će Kambodža procvetati pod njegovim vođstvom

Komunistička filozofija

Poreklo Crvenih kmera vodi do 1960-tih godina, kada su bili oružano krilo Komunističke partije Kampućije, kako su oni nazivali Kambodžu.

Prvobitno su boravili u udaljenim džunglama i planinskim područjima na severoistoku zemlje.

Ali kada su desničari u vojsci izvršili državni udar i sklonili sa čela države princa Noroma Sihanuka 1970, Crveni kmeri su sa njim sklopili savez i počeli da dobijaju veću podršku.

U građanskom ratu koji je trajao skoro pet godina, Crveni kmeri su postepeno preuzimali kontrolu nad seoskim područjima.

Konačno, godine 1975. Crveni kmeri su osvojili glavni grad Pnom Pen i tako preuzeli kontrolu nad celom zemljom.

A photo taken in the 1970's outside of Cambodia, shows China's chairman Mao Zedong greeting top Khmer Rouge official Ieng Sary while Khmer Rouge leader Pol Pot looks on
Getty Images
Crvenim kmerima je uzor bila Komunistička partija Kine

Tokom boravka u udaljenim oblastima na severoistoku Kambodže, na Pola Pota su uticali predstavnici lokalnih zajednica koje su bile samoorganizovane tako da nisu koristile novac i nisu potpale pod uticaj budizma.

Kada je došao na vlast, Pot i njegovi saradnici su veoma brzo osmislili plan da transformišu Kambodžu, a najpre su zemlji promenili ime u Kampućija.

Potov ideal bilo je uređenje Kambodže kao svojevrsne agrarne utopije.

A bed used for torture in Tuol Sleng prison
Getty Images
Ovako danas izgleda prostorija u zatvoru Tuol Sleng

Pot je saopštio da država počinje od nulte godine.

Izolovao je Kambodžu od ostatka sveta i počeo proterao stanovništvo iz gradova, ukinuo novac, privatnu svojinu u religiju i osnovao seoske kolektive.

Režim je naredio ubistva svih intelektualaca, a ljudi su često osuđivani samo zato što su nosili naočare ili znali neki strani jezik.

Crveni kmeri su progonili i Vijetnamce i pripadnike muslimanske Čam manjine.

Stotine hiljada obrazovanih pripadnika srednje klase je u logorima podvrgnuto mučenjima, a kasnije pogubljeno.

Najozloglašeniji je bio zatvor Tuol Sleng u Pnom Penu, gde je tokom vladavine Crvenih kmera bilo zatočeno 17.000 muškaraca, žena i dece.

Stotine hiljada ljudi umrlo je od posledica bolesti, gladi i prinudnog rada.

Njihovi čuvari i mučitelji, Crveni kmeri, često su bili tek u tinejdžerskim godinama.

Otvaranje

Vladu Crvenih kmera 1979. je zbacila vijetnamska vojska koja je ušla u Kambodžu posle serije ozbiljnih sukoba na granici.

Cambodians watch the trial of former Khmer Rouge jailer Kaing Guek Eav (Duch)
Getty Images
Kaing Guek Eav osuđen je na doživotnu robiju

Istaknuti partijski članovi povukli su se u udaljena područja gde su ostavili aktivni, ali su vremenom polako gubili moć i uticaj.

U godinama koje su usledile, Kambodža je postepeno počela da se otvara prema međunarodnoj zajednici i tek tada je postao jasan obim zločina Crvenih kmera.

Svedočanstva preživelih šokirala su međunarodnu javnost, a veliki uspeh doživeo je holivudski film Polja smrti iz 1984. godine.

Pola Pota su se odrekli nekadašnji saradnici na suđenju održanom u julu 1997.

On je osuđen na život u kućnom pritvoru u njegovom domu u džungli.

Pot je preminuo posle manje od godinu dana, a za života je negirao da su milioni ljudi postali žrtve režima koji je predvodio.

Khieu Samphan at the tribunal
EPA
Kije Sampan je u novembru 2018. proglašen krivim za genocid

Ujedinjene nacija su pomogle da se ustanovi tribunal na kojem bi se sudilo preživelim vođama Crvenih Kmera.

Tribunal je počeo sa radom 2009. godine, ali su samo tri čoveka osuđena.

Kaing Guek Eav, poznatiji kao Holađanin, osuđen je 2012. na doživotnu zatvorsku kaznu.

Upravo on je za vreme režima Crveni kmera bio upravnik zloglasnog zatvora Tuol Sleng u Pnom Penu.

U avgustu 2014. Nuon Čea, kojji je slovio za čoveka broj dva među Crvenim kmerima i Kije Sampan, bivši šef države, osuđeni su na doživotni zatvor zbog zločina protiv čovečnosti.

U novembru 2018. godine, tribunal ih je proglasio krivim i za genocid zbog pokušaja istrebljenja vijetnamske i Čam manjine.

To je do danas jedina presuda za genocid izrečena vođama Crvenih kmera.


Pogledajte video o filmu o Srebrenici


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC