Rusija prva zemlja koja je priznala talibansku vlast u Afganistanu

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je da vidi potencijal za ekonomsku saradnju i da će nastaviti da pomaže Kabulu u borbi protiv terorizma i trgovine drogom.
Avganistanski ministar spoljnih poslova Amir Kan Mutaki sastao se u četvrtak sa ruskim ambasadorom
Getty Images
Avganistanski ministar spoljnih poslova Amir Kan Mutaki sastao se u četvrtak sa ruskim ambasadorom

Rusija je postala prva zemlja koja je zvanično priznala talibansku vladu u Avganistanu, što je izazvalo oštre reakcije i negodovanje opozicije.

Ova odluka predstavlja veliki korak za talibane, skoro četiri godine pošto su ušli u Kabul i preuzeli vlast.

Ministar spoljnih poslova talibana, Amir Kan Mutaki, izjavio je da se nada da će ovaj potez poslužiti kao primer i drugim državama, koje su dosad oklevale da priznaju režim koji sprovodi strogu verziju šerijatskog prava uz teška ograničenja za žene i devojčice.

S druge strane, brojni kritičari osudili su ovaj potez.

„Svaki potez bilo koje zemlje ka normalizaciji odnosa sa talibanima neće doneti mir, on će legitimisati nekažnjivost", rekla je Favzija Kufi, bivša avganistanska političarka.

Kufi je upozorila da „takvi koraci ne ugrožavaju samo narod Avganistana, već i globalnu bezbednost".

Istovremeno, iz Mreže za političko učešće žena Avganistana kažu da ovaj potez legitimiše režim koji je autoritaran, protiv žena i ugrožava osnovna građanska prava.

Talibanska vlada je ranije tvrdila da poštuje prava žena u skladu sa njihovim tumačenjem avganistanske kulture i islamskog zakona.

Međutim, od 2021. devojčicama starijim od 12 godina zabranjeno je školovanje, a žene ne mogu da rade većinu poslova.

Uvedena su i ograničenja u vezi s tim koliko daleko žena može putovati bez muške pratnje, kao i uredbe kojima se ženama zabranjuje da javno podižu glas.

Rusko priznanje, objavljeno u četvrtak je „nova faza pozitivnih odnosa, uzajamnog poštovanja i konstruktivne saradnje", rekao je Mutaki jnazvavši taj potez „hrabrim".

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je da vidi potencijal za trgovinsku i ekonomsku saradnju u oblasti energetike, transporta, poljoprivrede i infrastrukture, i da će nastaviti da pomaže Kabulu u borbi protiv terorizma i trgovine drogom.

Rusija je bila jedna od retkih zemalja koja nije zatvorila u ambasadu u Avganistanu 2021. godine, kada su talibani preuzeli vlast posle povlačenja američkih trupa.

Takođe, Rusija je bila prva zemlja koja je 2022. potpisala međunarodni ekonomski sporazum sa talibanima, kojim je dogovorena isporuka nafte, gasa i pšenice Avganistanu.

Talibani sa zastavama na automobilima jure ulicama
Reuters
Talibani obeležavaju treću godišnjicu pada Kabula 2024. godine

U aprilu ove godine, talibani su uklonjeni sa ruske liste terorističkih organizacija.

Predsednik Rusije Vladimir Putin je u julu prošle godine nazvao talibane „saveznicima u borbi protiv terorizma", a predstavnici talibana su još od 2018. godine više puta bili u Moskvi na razgovorima.

Međutim, odnosi između dve zemlje imaju složenu istoriju.

Sovjetski Savez, čiji je Rusija bila deo, zvršio je invaziju na Avganistan 1979. godine i vodio devetogodišnji rat u kojem je izgubio oko 15.000 vojnika.

Odluka Sovjeta da instaliraju pro-sovjetsku vladu u Kabulu učinila je SSSR usamljenim u svetu, što je na kraju dovelo do njihovog povlačenja u februaru 1989.

U saopštenju, Mreža za političko učešće žena Avganistana podsetila je da nije zaboravila „ulogu Rusije u razaranju Avganistana tokom sovjetske invazije".

„Danas, njeno političko mešanje i direktna podrška Talibanima predstavljaju nastavak istih destruktivnih strategija, samo sada pod velom diplomatije", piše u saopštenju.

Rangin Dadfar Spanta, bivši savetnik za nacionalnu bezbednost u prethodnoj avganistanskoj vladi koju je podržavao Zapad, rusku odluku nazvao je „žalosnom".

„Ovo je samo početak, u odsustvu široko rasprostranjenog otpora, drugi će slediti Rusiju", rekao je.

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija je 2021. godine uveo stroge sankcije protiv Avganistana, a najznačajnije je zamrzavanje imovine u vrednosti od približno 9 milijardi dolara.

UN su rekle da pravila koja utiču na žene predstavljaju „rodnu diskriminaciju", a istovremeno su izvestile o brutalnim napadima na bivše vladine zvaničnike.

Većina zemalja je zatvorila njihove ambasade posle 2021. godine.

Međutim, Kina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Uzbekistan i Pakistan su imenovali ambasadore u Kabulu.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu.

Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Realista

    04.07.2025 22:22
    Svoj se svome raduje
    To izgleda direktna posledica razvoja događaja, SSSR-a u totalitarnu rusiju i afganskih mudžahedina u totalitarne talibane, započetih 1979. a završene 1989. pobedom mudžahedina. Jedan potpuno prirodan i divan savez - odbačenih.
  • 021

    04.07.2025 17:39
    I nema razlike između Putina i talibana.Sve je to ista banda,koja voli da teroriše vlastite građane.
  • Particulare matter

    04.07.2025 16:28
    Ničija braća rusi, kojima smetaju blokade, slobodno neka se vrate demokrati putinu. Tamo je sve prohodno.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC