Većina preduzeća na ivici bankrota, cvetaju kladionice i noćni klubovi

Predstavnici kompanija i privrednih organizacija u Mreži za poslovnu podršku uputili su pismo novom ministru privrede Goranu Kneževiću, u kojem skreću pažnju na to da više od deset godina privrednici čekaju tri reforme od ključnog značaja za promenu poslovnog okruženju u Srbiji.
Na listi prioriteta našli su se smanjenje poreza i doprinosa na zarade, uvođenje progresivnog oporezivanja zarada, zatim rešavanje problema skupih i nepristupačnih kredita, stvaranje alternativnih izvora finansiranja privrede i uvođenje kontrole nad nametima koje lokalne samouprave stavljaju na pleća privrede, uz određivanje kriterijuma za broj i visinu nameta.
 
U toj asocijaciji naglašavaju da privreda Srbije plaća veliki ceh prolongiranja sprovođenja navedenih reformi i kao jedan od argumenata za tu konstataciju navode da nivo zaduženosti privrednih društava dostiže 196 odsto visine osnivačkog kapitala, što znači da većina preduzeća posluje na ivici bankrota.
 
Prema pisanju "Danasa", ništa manje alarmantan podatak nije ni da je u prvoj polovini 2016. godine za naplatu potraživanja bilo potrebno 132 dana, dok mlade preduzetnike posebno obeshrabruje to što tek svaka treća firma može da opstane na tržištu duže od tri godine, po čemu smo znatno ispod evropskog proseka, gde čak 64,7 odsto firmi nastavlja da radi posle tri godine.
 
"Visoki porezi i doprinosi na rad, udruženi sa nedostatkom povoljnih izvora finansiranja preduzetnika, naterali su između 550.000 i 750.000 građana Srbije da rade u sivoj zoni. Ako se tome doda da kapital malih preduzeća iznosi svega 5.060 evra, onda je jasno da su posebno ugroženi mladi i žene preduzetnici, koji često izbegavaju da legalizuju svoj biznis", navodi se, između ostalog, u otvorenom pismu. 
 
  
 
U ovoj asocijaciji ukazuju i na to da zbog izostanka reformi posledice trpe i građani koji su legalno zaposleni u privatnom sektoru, jer pod pritiskom brojnih nameta, poslodavci ne mogu da im isplate pristojne zarade, dok su oni koji rade u "kineskim" i domaćim radnjama, plaćeni ispod minimalne zarade, pa spadaju u kategoriju socijalno ugroženih.
 
"Ogorčeni smo na politički establišment, zato što za vreme predizborne kampanje nije organizovano nijedno ozbiljno javno sučeljavanje privrednika i kandidata za najviše političke funkcije, već je u javnosti predstavljena ružičasta slika o navodnom oporavku privrede koji je veoma diskutabilan. S obzirom na to da je Vlada Srbije proglasila 2016. za godinu preduzetništva pravi je trenutak za sprovođenje tri najvažnije reforme koje privrednici čekaju već čitavu deceniju", poručili su preduzetnici novom ministru.
 
Cvetaju kladionice, noćni klubovi, saloni lepote
 
Sve više je malih firmi koje se bave trgovinom i uslužnom delatnošću, a u procvatu su kockarnice, taksi udruženja, saloni lepote, dok se tek svako 18. preduzeće opredeljuje za pokretanje proizvodnje. Predsednik Udruženja preduzetnika Zrenjanina Miroslav Đurić kaže za "Danas" da se preduzetničke radnje lako otvaraju, ali se još lakše zatvaraju.
 
"Retko ko opstaje na tržištu. Organizujemo veliki broj edukacija, ali to nije dalo željene efekte, jer se već 20 godina vrtimo oko brojke od 3.500 registrovanih preduzetnik. Tačno je da sve te delatnosti pune budžet, ali mislim da bi akcenat trebalo staviti na proizvodnju, jer kada imamo jednu dobru proizvodnu preduzetničku firmu, na nju se oslanja još pet, šest dodatnih delatnosti i kooperanata", komentariše Đurić.
 
Inženjer Branislav Prohaska, koji se već 25 godina bavi proizvodnjom hidraulike i pneumatike za poljoprivredne mašine, kaže da je najbitnije da se mladi preduzetnici upoznaju sa osnovnim elementima poslovanja.
 
"Treba ih naučiti kako se bira proizvod, kako se radi svot analiza tržišta, pa do toga kako da plasiraju robu na tržište. Nacionalna služba za zapošljavanje troši silne pare na obuku radnika, koji pritom nisu obučeni da pokrenu sopstvenu proizvodnju. Pogledajte samo kako naši mali privrednici počinju biznis. Oni najčešće kreću sa polovnom opremom koja je tehnološki zastarela, pa samim tim nisu konkurentni za izvoz. Samo jedan strug košta 5.000 evra, a gde su drugi alati, repromaterijal, prateća oprema. Za taj novac možda može da se otvori frizerski salon, ali ne i da se pokrene proizvodnja. Istovremeno država daje stranim kompanijama podsticaje za otvaranje radnih mesta, čiji se iznos kreće i do 10.000 evra", upozorava Prohaska. 
 
A kako izgleda propala novosadska industrija možete pročitati i videti OVDE.
  • Joca

    22.08.2016 14:43
    zabrana
    Zabraniti politicarima da vode zemlju,upropastili su je vise od svih ratova.Trenutno nam upropastavaju omladinu i nase zdravlje,rade i na smanjenju brojnog stanja.
  • mile

    22.08.2016 13:36
    A šta i da proizvodiš u Srbiji kada recimo otvoriš pogon za nešto, drmaju te inspekcije i zakonski nameti, pa onda dođe stranac koji hoće da radi isto što i ti i za to dobije besplatno zemljište, deset hiljada eura po radniku i blagoslov političara da može da radi šta hoće? Sami sebe gazimo i uništavamo da bi šacici političara bilo ekstra.
  • Istina

    22.08.2016 12:01
    Blavno da je u Ekspoueu i u televizoru sve u redu !!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.