Dozvoljeni minus najskuplja bankarska usluga
Pretraživač cena bankarskih usluga na sajtu Narodne banke, koji postoji od pre nekoliko dana, pokazuje da one jesu različite, ali ipak ne drastično.
Foto: Pixabay
Banke, na primer, ne naplaćuju otvaranje tekućeg računa, ali njegovo korišćenje, ili kako bankari popularno kažu vođenje, plaća se od 70 dinara, koliko to svojim klijentima penzionerima naplaćuje Poštanska štedionica, pa do 300 dinara mesečno.
"Šarenilo" je i kod izdavanja čekova. Neke banke ih uopšte ne izdaju, u nekima je prvih pet besplatno, kao u Komercijalnoj banci, dok Poštanska pravi razliku – ako je klijent došao u poslovnicu po njih, tada mu naplaćuje pet dinara po čeku, dok slanje deset čekova na kućnu adresu košta 200 dinara.
Cilj pretraživača Narodne banke bio je da građani mogu da uporede sve tarife koje banke naplaćuju za svoje usluge. Iako je namera NBS bila i da se standardizuju usluge koje banke pružaju, teško je snaći se u mnoštvu tekućih i platnih računa koje nude. U zavisnosti od paketa, razlikuju se i cene vođenja računa, kao i druge naknade, pa poređenje usluga nije tako jednostavno.
Troškovi podizanja novca platnim karticama sa bankomata ili sa šaltera u zemlji ili inostranstvu standardizovani su i uglavnom je ista cena. U zemlji, podizanje novca na bankomatima banke koja je karticu izdala je besplatno, a na bankomatu druge banke debitnom karticom košta dva odsto od podignute sume. Ukoliko se novac podiže kreditnom karticom na bankomatu druge banke, provizija je tri odsto.
Nominalne kamatne stope na zaduženja po kreditnim karticama su od 18,4 do 34 odsto godišnje u dinarima, a ukoliko su krediti po kreditnim karticama u evrima, kamatne stope su dosta niže i iznose oko 12 odsto, mada samo nekoliko banaka daje takvu mogućnost.
I pretraživač NBS pokazuje da je dozvoljeni minus najskuplja bankarska usluga. Tu su i najveće razlike. Zbirni podaci NBS pokazuju da je u Srbiji prosečna cena korišćenja dozvoljenog minusa 29 odsto, a nedozvoljenog 34 odsto.
Kamata za korišćenje dozvoljenog minusa nije, međutim, jedini trošak koji banke naplaćuju. One naplaćuju i njegovo otvaranje, a ne samo korišćenje. Pored menice od 50 dinara i izveštaja Kreditnog biroa od 246 dinara, neke banke naplaćuju i uspostavljanje usluge, odnosno jednokratnu naknadu za odobravanje ove pozajmice u visini od jedan odsto. Kod nekih banaka taj trošak je iskazan kao uspostavljanje usluge, a postoji i naknada za administriranje u istom procentu, koja se naplaćuje godišnje. Kod drugih banaka taj trošak je fiksni i može da iznosi 400-500 dinara. Ako je za utehu, sve je više banaka koje redovnim klijentima odobravaju dozvoljeni minus i na duži period, pa i do tri godine, tako da je onda trošak manji.
Kod većine banaka u osnovnim paketima je besplatno korišćenje mobilnog i internet bankarstva, dok je kod nekih za interne prenose usluga besplatna, dok se za eksterni prenos, kod drugog pružaoca platnih usluga, to naplaćuje od 20 do 150 dinara, zavisno od toga da li je račun do 300.000 ili preko tog iznosa.
Hitno plaćanje banke takođe naplaćuju, i to najmanje 30 dinara ili jedan odsto od transakcije. Otvaranje trajnih naloga je po pravilu besplatno. Uslugu deviznog platnog računa banke ne naplaćuju.
Novina je i to što će građani moći mnogo lakše i jeftinije da promene banku u kojoj imaju tekući račun. Klijenti koji smatraju da mogu jeftinije da prođu u drugoj banci moći će da daju novoj banci ovlašćenje, čime se inicira prenos računa. Umesto da građani, kao do sada, odlaze u prvu banku da zatvore račun, pa u drugu da ga otvore, uz sve peripetije ukoliko su u paketu i krediti, trajni nalozi i druga zaduženja, banke će ubuduće to same da završe između sebe.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Kvartalni monitor: Rat na Bliskom Istoku usporiće privredni rast Srbije
23.03.2026.•
1
Produženje rata na Bliskom istoku i razaranje energetske infrastrukture uticaće na usporavanje rasta privrede Srbije u odnosu na planiranih tri odsto, navodi se u danas objavljenoj analizi izdanja Kvartalni monitor.
Fudbalskom i košarkaškom savezu ponovo novac iz budžetske rezerve: Ovaj put 529 miliona dinara
23.03.2026.•
2
Vlada Srbije izdvojila je 528.750.000 dinara (oko 4,5 miliona evra) iz budžetske rezerve za redovan rad Fudbalskog saveza Srbije i Košarkaškog saveza Srbije, objavljeno je u Službenom glasniku.
Polako ističe rok za prodaju ruskog udela u NIS-u: "Pojavio se novi scenario"
23.03.2026.•
8
Pojedini krugovi u američkom Ministarstvu finansija raspitivali su se kod pojedinih srpskih biznismena o tome da li bi neko od njih mogao da se uključi u takmičenje za kupovinu ruskog dela Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je danas izrada sajta toliko "skupa"?
23.03.2026.•
0
Pre samo nekoliko godina je izrada sajtova bila nešto što se radi usput, a poslovanje preko Instagrama "must-have" koji je korektno radio posao.
Vrednost najvećih avio-kompanija zbog rata pala za 53 milijarde dolara
22.03.2026.•
0
Vrednost 20 najvećih avio-kompanija na svetu pala je ukupno za oko 53 milijarde dolara od početka američko-izraelskog rata sa Iranom krajem februara, navodi Fajnenšel tajms.
Rast cena voća u 2025: Jabuke poskupele za 37, trešnje za 116 odsto
22.03.2026.•
1
Rast cene voća u 2025. godini od 18,7 odsto bio je glavni činilac rasta potrošačkih cena, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Grinpis optužio naftne koncerne da profitiraju pod izgovorom krize
22.03.2026.•
2
Koncerni koji proizvode naftne derivate u Nemačkoj su od početka rata u Iranu dnevno ostvarivali dodatni profit od 21 milion evra, pokazalo je istraživanje nemačkog ogranka ekološke organizacije Grinpis.
Ministar upozorio na ilegalni uvoz sira: Ostaje otvoreno pitanje odgovornosti
22.03.2026.•
21
Ilegalni uvoz sireva, o kojem je nedavno govorio ministar poljoprivrede Dragan Glamočić, ponovo je otvorio pitanje kontrole tržišta mlečnih proizvoda u Srbiji i položaja domaćih proizvođača.
Poljoprivrednici neće morati da pravdaju podsticaje za detelinu i lucerku
22.03.2026.•
0
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da poljoprivrednici ubuduće neće morati da pravdaju računima podsticaje za lucerku, detelinu i još neke kulture.
Brisel pozvao članice EU da smanje zalihe gasa za sledeću zimu
22.03.2026.•
1
Evropska komisija zatražila je od evropskih država da smanje svoje predviđene zaliha gasa za sledeću zimu kako bi ublažile pritisak na cene koje rastu zbog rata na Bliskom istoku, preneo je Mond.
MMF: Rat u Iranu može da pokrene inflaciju i uspori rast
22.03.2026.•
0
Međunarodni monetarni fond (MMF) je saopštio da pažljivo prati razvoj događaja u ratu u Iranu i poremećaje u proizvodnji energije.
Gubitak NIS-a prošle godine bio 100 miliona evra
22.03.2026.•
14
Naftna industrija Srbije završila je 2025. godinu sa neto gubitkom od 12,2 milijarde dinara, vidi se iz poslednjeg finansijskog izveštaja te firme.
Skoro polovina struje proizvedene u EU je iz obnovljivih izvora
22.03.2026.•
3
Skoro polovina električne energije proizvedene u Evropskoj uniji (EU) u 2025. dolazi iz obnovljivih izvora, saopštila je Evropska kancelarija za statistiku - Eurostat.
Bakar sve skuplji na tržištu: Šta rast cena ovog metala znači za Srbiju?
22.03.2026.•
14
Cene bakra su početkom godine dostigle rekordni nivo, nakratko premašivši 14.500 dolara po toni.
Koliko Srbija može da drži cene goriva pod kontrolom: "Ima četiri prednosti u odnosu na ostatak Evrope"
22.03.2026.•
10
Smanjenje akciza na gorivo donelo je privremeno olakšanje građanima i privredi, ali stručnjaci upozoravaju da mere "kupuju vreme", a konačni ishod zavisi od globalnog tržišta nafte.
Srpska ekonomija dobila tri ocene: Šta stoji iza različitih rejtinga?
22.03.2026.•
0
Međunarodna agencija Standard & Poor's drži kreditni rejting Srbije na istom nivou BBB-, Moody's je takođe ostavio na starom nivou Ba2, uz smanjene izglede, dok je agencija Fitch zadržala svoju raniju procenu - BB+.
Posledica rata na Bliskom istoku: Ruski gas će vrlo verovatno poskupeti za Srbiju
22.03.2026.•
18
Srbija ima ugovor o snabdevanju gasom sa Rusijom do kraja marta, a zasad nije poznato po kojoj ceni bi gas po novom ugovoru mogao da stiže s obzirom na trenutno visoke cene ovog energenta izazvane ratom na Bliskom istoku
Đedović Handanović: Pregovaramo o prodaji dela rezervi nafte
21.03.2026.•
19
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović kaže da država pregovara sa naftnim kompanijama kako bi našla najbolji način i najbolje cene po kojima će im ustupiti 40.000 tona nafte iz robnih rezervi.
Najskuplji stan u Beogradu plaćen 1,4 milona evra
21.03.2026.•
6
Republički geodetski zavod saopštio je da se rast tržišta nepokretnosti u Srbiji nastavio i krajem 2025, pa je ukupna vrednost ostvarenog prometa u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila 2,4 milijarde evra.
Stručnjaci o smanjenju akciza na gorivo: "Država profitirala na građanima, red je da podnese deo tereta"
21.03.2026.•
16
Na sednici Saveta za nacionalnu bezbednost, u petak, doneta je odluka da se država, nakon što se prethodno odrekla 20 odsto akcize na gorivo, odrekne dodatnih 40 odsto.
Komentari 2
Gile
Saša iz banke
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar