Sve manja mogućnost da dobijete lažnu novčanicu evra

U prvoj polovini 2019. iz opticaja je povučena 251.000 falsifikovanih novčanica evra, za 4,2 odsto manje nego u prethodnih šest meseci i za 16,6 odsto manje nego u prvih šest meseci 2018, saopštila je Evropska centralna banka (ECB).
Sve manja mogućnost da dobijete lažnu novčanicu evra
Foto: Pixabay
Najviše se falsifikuju "pedesetice", a zatim "dvadesetice". Broj falsifikovanih banknota opada od druge polovine 2017, kada su otkrivene 363.000. Kako je navela ECB, mogućnost da dobijete lažnu novčanicu veoma je mala, s obzirom da ih je malo gledano prema ogromnom broju banknota u opticaju koji raste u skladu sa rastom BDP od kako je evro uveden.
 
U 2018. je broj i vrednost banknota evra u opticaju porasla za 5,6 odnosno 5,2%, navela je ECB.
 
Sada je u opticaju više od 22 milijarde banknota evra ukupne vrednosti oko 1,2 hiljade milijardi evra.
 
Tokom prve polovine 2019. najčeše su, kao i ranije, falsifikovane novčanice od 20 i 50 evra koje zajedno čine više od 80% svih falsifikata.
 
Udeo lažnih "stotki" bio je nešto veći od 10% u posmatranih šest meseci.
 
Najviše falsifikovanih banknota (97,2%) otkriveno je u zemljama zone evra. U članicama EU koje nisu u zoni evra nađeno je 2,1% falsifikata a u ostatku sveta 0,7 odsto.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Zašto raste cena zlata?

Kako se udaljavamo od 2008. godine, postaje sve vidljivije da je finansijska kriza koja je te sezone zahvatila SAD, odakle se preselila na ceo svet, bila žestoka.

NBS: Porasla štednja i u dinarima i u devizama

Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da je u drugoj polovini 2025. godine, dinarska štednja povećana za 10,4 milijarde dinara (5,3 odsto) i da je krajem decembra 2025. godine iznosila 206,2 milijarde dinara.