Ekonomista o tome kako je nastao mit o Srbiji kao "balkanskom tigru" i zašto smo u "spin diktaturi"
Kada se uporedi zvanični narativ koji se predstavlja građanima Srbije sa realnim brojevima, vidi se da mi kao društvo nazadujemo, rekao je za Insajder ekonomista i bivši partner Mekinzija Ivan Ostojić.
Foto: Pixabay
Kao rezultat takvog poređenja nastala je knjiga "Mit o balkanskom tigru" koju je Ostojić napisao zajedno sa profesorom Filozofskog fakulteta u Beogradu Ognjenom Radonjićem.
"Ognjen i ja smo često razgovarali o srpskom društvu i kako bi ono moglo da napreduje. Videli smo da imamo slična mišljenja. Iz jedne naučne radoznalosti smo krenuli da analiziramo zvanični narativ koji se građanima Srbije sa državnih, a i drugih medija emituje - da je Srbija 'balkanski tigar'. Želeli smo da preispitamo da li je to zapravo tačno kada pogledamo prave ekonomske parametre i prave brojeve", rekao je Ostojić za Insajder opisujući kako je nastala ideja za knjigu.
Prema njegovim rečima, na osnovu prvih analiza se videlo da zvanični narativ ne samo da nije tačan, nego da mi donekle nazadujemo kao društvo.
"I onda smo ušli sve dublje i dublje u tu analizu jer smo želeli da ostavimo jedan trag vremena. Ta knjiga je zavedena kao naučno delo. Koristi naučnu metodologiju i reference. Ali takođe, ono što je značajnije, nama je malo zasmetalo što se i mediji i činioci bave propagandom i kontrapropagandom. Nema dijaloga o brojevima, nema ulaženja u srž i suštinu stvari. Mi smo želeli da ova knjiga bude doprinos tom društvenom dijalogu", rekao je sagovornik Insajdera.
Kako je istakao, sada oni idu po gradovima Srbije i imaju dijalog sa građanima, iako oni nisu članovi partija i ne bave se politikom.
"Ali je jako bitno da započnemo dijalog o tome gde smo mi i kakvo društvo hoćemo. To je cilj ove knjige", istakao je on.
Ostojić napominje da je knjiga stavljena u okvir društvenih dešavanja koja nisu samo u Srbiji, već i u svetu.
"Prva dva poglavlja, ako ih pročitate, ona su dosta filozofska. Prvo poglavlje uzima dva pisca, Džordža Orvela i Hakslija, i govori o tome da je Haksli pisao o diktaturama prošlog veka, kao što je staljinistička diktatura, gde ljudi dolaze i oduzimaju knjige. A da zapravo mi u ovom veku živimo u takozvanim spin diktaturama, gde se vlada manipulacijom informacija. I Haksli je o tome pisao u knjizi 'Vrli novi svet'. I onda smo od toga izveli da mi mislimo da Srbija spada u red tih spin diktatura, gde se podaci selektivno izvlače, da bi se stvorio narativ u koji će ljudi da veruju", objasnio je Ostojić.
Kaže da, kada se pomene reč diktatura, tu se prvenstveno misli na represivne diktature prošlog veka u kojima je vladar vladao strahom, oduzimao slobodu i zabranjivao govor ispoljavajući represivne elemente u svojoj vlasti.
"Moderne diktature, tj. spin diktature ne idu tako. One se baziraju na popularnosti. To vidite u mnogim zemljama sveta. Uzimaju se informacije selektivno. Ako ekonomija raste, onda je to zasluga vođe, ako pada, to je krivica stranih faktora. Iz te popularnosti se crpi snaga te vlasti, a u isto vreme se zatvara pristup medijima suprotnih mišljenja. Zatvara se dijalog i populacija se preplavljuje informacijama koje podržavaju taj narativ", rekao je on.
Kako ističe, to ne znači da te diktature neće ispoljiti silu.
"Kad se one osete ugroženim, one će ispoljiti silu. Ali primarna poluga nije sila. Primarna poluga je manipulacija. I to je razlika. Te autokratije i diktature komuniciraju između sebe, pomažu jedne drugima da grade taj narativ o velikom uspehu i zlatnom dobu, ali u suštini, to je i dalje diktatura. Postoje privilegovane grupe, postoji sud za narod i specijalni sud za ostale. Možete videti u elementima kako su te vlasti kod nas i u svetu koncipirane", rekao je Ostojić.
Koja je razlika između narativa i realnosti?
Na pitanje o kontrastu između retorike vlasti i realnosti rekao je da su oni hteli da uporede ono što se priča sa realnim brojevima.
"Ono što vidite je da se kod nas stvorio narativ da smo mi 'balkanski tigar' i da Srbija živi u zlatnom dobu i da nikad nije bilo bolje. I onda krenete da analizirate podatke. Sama ta reč 'balkanski tigar', to je po ugledu na keltskog tigra u Irskoj i po ugledu na 'azijske tigrove'. To su zemlje koje su tri decenije rasle realan rast BDP-a preko šest odsto, ili sedam odsto", rekao je Ostojić.
Kako dodaje, da bi se podržao taj narativ, uzme se recimo nominalni rast BDP-a i kaže se "Mi smo ekonomski tigar".
"Na tom primeru mora da se shvati kako radi ta manipulacija informacijama. Mnogi ljudi ne znaju šta je ekonomija. Ne znaju šta je nominalni, a šta je realni BDP. Nominalni se koristi da bi se merila veličina u datoj godini različitih ekonomija. Ako hoćete da gledate rast kroz vreme, vi morate da koristite realni BDP. Zašto? Evo recimo da ja proizvodim čaše za vodu. I čaša za vodu je 2010. godine koštala 100 dinara. Ja sam proizveo 10 čaša. To znači da je moj BDP 1.000 dinara. To je sad nominalni BDP. A BDP bi trebalo da meri količinu svih roba i usluga koje su proizvedene u jednoj zemlji. Ako je ova čaša poskupela od 2010. do 2020. za 100 dinara, znači sad košta 200, i ja sam proizveo istih tih 10 čaša, one koštaju 2.000 dinara. Meni je nominalni BDP skočio 100 odsto. Međutim, u realnim iznosima, moj BDP uopšte nije skočio, ostao je na nuli", ilustrovao je on.
"Nemamo efekat sustizanja"
Napominje da se koristi nominalni BDP da bi se pokazalo kako smo mi tigar koji raste više od šest odsto, a kada se pogleda realni BDP, mi rastemo ispod tri odsto u tom periodu, ili 3,3 odsto, i to posle revizije koja je dodala pet odsto rasta srpskom BDP-u, što je neuobičajeno.
"To se gotovo smatra nedovoljnim rastom. Znači, mi smo daleko od tih šest odsto. Ali nije to najveći problem. Najveći problem je kad uporedite zemlje u okruženju koje imaju veći BDP nego mi. Trebalo bi da imamo efekat sustizanja. Jer vi ako stižete sa manje baze, treba brže da rastete. Na primer, ako dodam na 10 čaša još jednu, ja sam rastao 10 odsto. A ako dodate na 100 čaša još jednu, isto smo proizveli, a vi rastete jedan odsto", naveo je Ostojić.
Kaže da mi nemamo efekat sustizanja i da, npr. Rumunija i Bugarska u realnim iznosima kumulativno brže rastu.
"Mi smo tek negde na oko 30-40 odsto evropskog proseka. Tako da mi mislimo da to nije nikakav spektakularan rast koji se sad dešava i da mi nismo tamo gde zaslužujemo", zaključio je Ostojić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ziđin Koper: Narodnoj banci Srbije za sedam godina prodali smo 17 tona zlata
28.07.2026.•
15
Kompanija Ziđin Koper Srbija objavila je da je za sedam i po godina predala Narodnoj banci Srbije 17 tona zlata, kako je navedeno, onoliko zlata koliko su do pre 10 godina iznosile ukupne zlatne rezerve države.
Tehnološke kompanije otpustile 140.000 radnika zbog veštačke inteligencije
28.07.2026.•
0
Američki tehnološki giganti su od početka godine ukinuli 140.000 radnih mesta, dok istovremeno ulažu stotine milijardi dolara u razvoj infrastrukture za veštačku inteligenciju.
Shein zabeležio pad prodaje i gubitak od 99 miliona dolara zbog Trampovih carina
28.07.2026.•
0
Kompanija Shein zabeležila je kvartalni gubitak od 99 miliona dolara nakon usporavanja prodaje, izazvanog odlukom američkog predsednika Donalda Trampa da ukine izuzeće od uvoznih dažbina na robu male vrednosti.
Afera "dizelgejt" se nastavlja: Reno optužen za prevaru sa dizel motorima
28.07.2026.•
3
Francuski proizvođač automobila Reno suočiće se sa krivičnim postupkom zbog optužbi za prevaru u vezi sa emisijama izduvnih gasova u okviru afere "dizelgejt", saopštilo je tužilaštvo u Parizu.
NIS podneo novi zahtev za licencu za rad
27.07.2026.•
1
Naftna industrija Srbije (NIS) podnela je Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za licencu koja bi omogućila nastavak operativnog rada kompanije, prenosi Radio televizija Srbije (RTS).
Moreuz, nafta i strepnje Evropljana
27.07.2026.•
1
Nije sporno da je Bliski istok najveći svetski proizvođač i izvoznik nafte i gasa.
Kako banke u Srbiji gledaju na kreditiranje verskih organizacija i sveštenika?
27.07.2026.•
2
Crkve, verske zajednice i sveštenici u Srbiji imaju specifičan status koji ih u pravnom i finansijskom sistemu smešta u neodređenu zonu između neprofitnih organizacija, privrednih društava i slobodnih umetnika.
Cena nafte pala
27.07.2026.•
3
Cene akcija su se danas uglavnom povećale, a cene nafte opale za skoro 7% jer su se SAD i Iran uzdržali od sukoba dok se razgovara o mogućem nastavku pregovora o privremenom sporazumu o prekidu vatre.
Srpski startap postao prvi domaći "jednorog" - vredi više od milijardu evra
27.07.2026.•
7
Srpska startap kompanija Ominimo zatvorila je investicionu rundu Serije B, uz učešće investicionog ogranka Evropske banke za obnovu i razvoj, dostigavši tržišnu vrednost od 1,6 milijardi dolara.
Menja se zakon: Više neće biti ograničenja od 20 odsto za smanjenje akciza na gorivo
27.07.2026.•
4
Ministarstvo finansija radi na izmeni Zakona o akcizama, a najveća promena bila bi ukidanje ograničenja umanjenja akciza od 20 odsto - što je po važećem zakonu maksimalni procenat za koliko Vlada može da smanji akcize.
Frilenserima stižu poreska rešenja za 2021. i opomene za 2023. godinu
27.07.2026.•
7
Frilenseri u Srbiji počeli su da dobijaju poreska rešenja za prihode ostvarene tokom 2021. godine, ali i opomene koje se odnose na neizmirene obaveze iz 2023. godine.
Velike razlike u platama u Srbiji: Programeri na vrhu, uslužne delatnosti na dnu
26.07.2026.•
8
Raspon plata među pojedinim delatnostima u Srbiji je veliki, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Privredna komora: Evo koje carine je Amerika ukinula Srbiji, a koje važe
26.07.2026.•
3
Nova odluka administracije predsednika SAD Donalda Trampa, doneta 24. jula, o uvođenju dodatnih uvoznih carina ne donosi pogoršanje uslova za izvoz robe iz Srbije na američko tržište, navodi Privredna komora Srbije.
MOL traži povraćaj 320 miliona evra od države zbog poreza na ugljen-dioksid
26.07.2026.•
1
Naftna mađarska kompanija MOL podnela je tužbu protiv mađarske poreske uprave od koje traži isplatu 126 milijardi forinti (oko 320 miliona evra).
Ford povlači preko pola miliona vozila u SAD zbog opasnosti od požara
26.07.2026.•
1
Američki proizvođač automobila Ford povući će 565.691 vozilo u SAD zbog rizika od požara u motornom prostoru izazvanog mogućim oštećenjem instalacije električnih kablova.
Akcize na gorivo 20 odsto niže i narednih nedelju dana
26.07.2026.•
0
Vlada Srbije još jednom je produžila Odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na naftne derivate do 2. avgusta.
Objavljeno koji su najprodavaniji automobili u Srbiji
26.07.2026.•
3
U prvih šest meseci u Srbiji je prvi put registrovano 22.155 novih vozila, što je za 3.327 više nego u istom periodu 2025. godine, kada je prvi put registrovano 18.828 vozila.
Neto profit Folksvagena pao za 30 odsto, sprema masovna otpuštanja
26.07.2026.•
1
Nemački proizvođač automobila Folksvagen objavio je da je njegov neto profit u prvoj polovini ove godine pao za više od 30 odsto međugodišnje.
Sporazum o spajanju Paramaunta i Vorner Brosa odložen do juna 2027. godine
26.07.2026.•
0
Kompanija Paramaunt Skajdens saopštila je da pristaje da se odloži spajanje sa medijskom grupacijom Vorner Bros Diskaveri do 1. juna 2027. godine.
Pokemon kartice vrede milione dolara: Japan razmatra regulisanje tržišta zbog falsifikata i pranja para
26.07.2026.•
0
Japan, postojbina Pokemona, počinje da razmatra regulisanje tržišta ovih kolekcionarskih karata, budući da vrtoglavi rast njihove vrednosti, koja dostiže milione dolara, podstiče falsifikovanje i pranje novca.
Proizvođač baterija Varta ide u stečaj
26.07.2026.•
11
Nemački proizvođač baterija Varta potvrdio je da je podneo zahtev za pokretanje stečajnog postupka, navodeći kao razloge slabu potražnju, nepovoljne valutne kurseve i gubitak ključnog kupca, prenosi nemačka agencija DPA.
Komentari 33
Водоинсталатер
Dule
Neka pitanja
Koliko mesečno plaćaš porez, a koliko doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje? Šta misliš, kolika bi ti penzija mogla biti? Računaš da ćeš raditi do kraja života i da ti penzija neće biti ni potrebna?
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar