Ekonomista o tome kako je nastao mit o Srbiji kao "balkanskom tigru" i zašto smo u "spin diktaturi"
Kada se uporedi zvanični narativ koji se predstavlja građanima Srbije sa realnim brojevima, vidi se da mi kao društvo nazadujemo, rekao je za Insajder ekonomista i bivši partner Mekinzija Ivan Ostojić.
Kao rezultat takvog poređenja nastala je knjiga "Mit o balkanskom tigru" koju je Ostojić napisao zajedno sa profesorom Filozofskog fakulteta u Beogradu Ognjenom Radonjićem.
"Ognjen i ja smo često razgovarali o srpskom društvu i kako bi ono moglo da napreduje. Videli smo da imamo slična mišljenja. Iz jedne naučne radoznalosti smo krenuli da analiziramo zvanični narativ koji se građanima Srbije sa državnih, a i drugih medija emituje - da je Srbija 'balkanski tigar'. Želeli smo da preispitamo da li je to zapravo tačno kada pogledamo prave ekonomske parametre i prave brojeve", rekao je Ostojić za Insajder opisujući kako je nastala ideja za knjigu.
Prema njegovim rečima, na osnovu prvih analiza se videlo da zvanični narativ ne samo da nije tačan, nego da mi donekle nazadujemo kao društvo.
"I onda smo ušli sve dublje i dublje u tu analizu jer smo želeli da ostavimo jedan trag vremena. Ta knjiga je zavedena kao naučno delo. Koristi naučnu metodologiju i reference. Ali takođe, ono što je značajnije, nama je malo zasmetalo što se i mediji i činioci bave propagandom i kontrapropagandom. Nema dijaloga o brojevima, nema ulaženja u srž i suštinu stvari. Mi smo želeli da ova knjiga bude doprinos tom društvenom dijalogu", rekao je sagovornik Insajdera.
Kako je istakao, sada oni idu po gradovima Srbije i imaju dijalog sa građanima, iako oni nisu članovi partija i ne bave se politikom.
"Ali je jako bitno da započnemo dijalog o tome gde smo mi i kakvo društvo hoćemo. To je cilj ove knjige", istakao je on.
Ostojić napominje da je knjiga stavljena u okvir društvenih dešavanja koja nisu samo u Srbiji, već i u svetu.
"Prva dva poglavlja, ako ih pročitate, ona su dosta filozofska. Prvo poglavlje uzima dva pisca, Džordža Orvela i Hakslija, i govori o tome da je Haksli pisao o diktaturama prošlog veka, kao što je staljinistička diktatura, gde ljudi dolaze i oduzimaju knjige. A da zapravo mi u ovom veku živimo u takozvanim spin diktaturama, gde se vlada manipulacijom informacija. I Haksli je o tome pisao u knjizi 'Vrli novi svet'. I onda smo od toga izveli da mi mislimo da Srbija spada u red tih spin diktatura, gde se podaci selektivno izvlače, da bi se stvorio narativ u koji će ljudi da veruju", objasnio je Ostojić.
Kaže da, kada se pomene reč diktatura, tu se prvenstveno misli na represivne diktature prošlog veka u kojima je vladar vladao strahom, oduzimao slobodu i zabranjivao govor ispoljavajući represivne elemente u svojoj vlasti.
"Moderne diktature, tj. spin diktature ne idu tako. One se baziraju na popularnosti. To vidite u mnogim zemljama sveta. Uzimaju se informacije selektivno. Ako ekonomija raste, onda je to zasluga vođe, ako pada, to je krivica stranih faktora. Iz te popularnosti se crpi snaga te vlasti, a u isto vreme se zatvara pristup medijima suprotnih mišljenja. Zatvara se dijalog i populacija se preplavljuje informacijama koje podržavaju taj narativ", rekao je on.
Kako ističe, to ne znači da te diktature neće ispoljiti silu.
"Kad se one osete ugroženim, one će ispoljiti silu. Ali primarna poluga nije sila. Primarna poluga je manipulacija. I to je razlika. Te autokratije i diktature komuniciraju između sebe, pomažu jedne drugima da grade taj narativ o velikom uspehu i zlatnom dobu, ali u suštini, to je i dalje diktatura. Postoje privilegovane grupe, postoji sud za narod i specijalni sud za ostale. Možete videti u elementima kako su te vlasti kod nas i u svetu koncipirane", rekao je Ostojić.
Koja je razlika između narativa i realnosti?
Na pitanje o kontrastu između retorike vlasti i realnosti rekao je da su oni hteli da uporede ono što se priča sa realnim brojevima.
"Ono što vidite je da se kod nas stvorio narativ da smo mi 'balkanski tigar' i da Srbija živi u zlatnom dobu i da nikad nije bilo bolje. I onda krenete da analizirate podatke. Sama ta reč 'balkanski tigar', to je po ugledu na keltskog tigra u Irskoj i po ugledu na 'azijske tigrove'. To su zemlje koje su tri decenije rasle realan rast BDP-a preko šest odsto, ili sedam odsto", rekao je Ostojić.
Kako dodaje, da bi se podržao taj narativ, uzme se recimo nominalni rast BDP-a i kaže se "Mi smo ekonomski tigar".
"Na tom primeru mora da se shvati kako radi ta manipulacija informacijama. Mnogi ljudi ne znaju šta je ekonomija. Ne znaju šta je nominalni, a šta je realni BDP. Nominalni se koristi da bi se merila veličina u datoj godini različitih ekonomija. Ako hoćete da gledate rast kroz vreme, vi morate da koristite realni BDP. Zašto? Evo recimo da ja proizvodim čaše za vodu. I čaša za vodu je 2010. godine koštala 100 dinara. Ja sam proizveo 10 čaša. To znači da je moj BDP 1.000 dinara. To je sad nominalni BDP. A BDP bi trebalo da meri količinu svih roba i usluga koje su proizvedene u jednoj zemlji. Ako je ova čaša poskupela od 2010. do 2020. za 100 dinara, znači sad košta 200, i ja sam proizveo istih tih 10 čaša, one koštaju 2.000 dinara. Meni je nominalni BDP skočio 100 odsto. Međutim, u realnim iznosima, moj BDP uopšte nije skočio, ostao je na nuli", ilustrovao je on.
"Nemamo efekat sustizanja"
Napominje da se koristi nominalni BDP da bi se pokazalo kako smo mi tigar koji raste više od šest odsto, a kada se pogleda realni BDP, mi rastemo ispod tri odsto u tom periodu, ili 3,3 odsto, i to posle revizije koja je dodala pet odsto rasta srpskom BDP-u, što je neuobičajeno.
"To se gotovo smatra nedovoljnim rastom. Znači, mi smo daleko od tih šest odsto. Ali nije to najveći problem. Najveći problem je kad uporedite zemlje u okruženju koje imaju veći BDP nego mi. Trebalo bi da imamo efekat sustizanja. Jer vi ako stižete sa manje baze, treba brže da rastete. Na primer, ako dodam na 10 čaša još jednu, ja sam rastao 10 odsto. A ako dodate na 100 čaša još jednu, isto smo proizveli, a vi rastete jedan odsto", naveo je Ostojić.
Kaže da mi nemamo efekat sustizanja i da, npr. Rumunija i Bugarska u realnim iznosima kumulativno brže rastu.
"Mi smo tek negde na oko 30-40 odsto evropskog proseka. Tako da mi mislimo da to nije nikakav spektakularan rast koji se sad dešava i da mi nismo tamo gde zaslužujemo", zaključio je Ostojić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Rebalansom budžeta duplo više novca ide Putevima Srbije: Rupe na putevima, ali i u poslovnim knjigama
14.09.2026.•
0
Putevi Srbije među najvećim su dobitnicima novog rebalansa budžeta, a preduzeće već skoro dve decenije vodi Zoran Drobnjak, čiji se mandat v.d. direktora godinama produžava mimo zakonskih ograničenja.
Stanovi u Srbiji sve skuplji: Beograd prvi put prešao 3.000 evra po kvadratu, u Novom Sadu prosek 2.350 evra
14.09.2026.•
9
Tržište nekretnina u Srbiji nastavlja da beleži rast cena, a nove rekorde beleži i Beograd. Prosečna cena kvadrata u glavnom gradu prvi put je premašila 3.000 evra, dok je u Beogradu na vodi znatno viša.
Iako gorivo u Srbiji nikad nije bilo skuplje: Prodaja se ne smanjuje
14.09.2026.•
13
U Srbiji se prodaja goriva ne smanjuje, a kod nekih trgovaca čak i raste, iako su cene dostigle istorijski maksimum, pa trenutno litar dizela košta 234, a benzina 205 dinara.
Statistika: Mesečna inflacija u avgustu 0,5 odsto, međugodišnja 2,2
13.09.2026.•
5
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu su u odnosu na avgust 2025. godine u proseku povećane za 2,2 odsto, a u odnosu na jul ove godine za 0,5 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Srbija obećala MMF-u poskupljenje struje u oktobru: Ekonomisti o tome da li će i ispuniti dogovoreno
13.09.2026.•
19
Srbija se u okviru aranžmana sa MMF-om obavezala na redovno usklađivanje cene električne energije za domaćinstva, a naredna korekcija planirana je najkasnije u oktobru 2026. godine.
Bravari i čistači traženiji na Birou od programera
13.09.2026.•
6
Poslodavci u Srbiji su u avgustu tražili 13.133 radnika, a najtraženiji su bili bravari za koje je oglašeno 687 slobodnih radnih mesta.
Umanjenje akciza na naftne derivate produženo do 20. septembra
12.09.2026.•
1
Smanjenje akciza na naftne derivate i dalje ostaje na snazi.
Ističe rok za povoljnije kredite za građane sa nižim primanjima: Koliko su zaista uštedeli?
12.09.2026.•
0
Ekonomska mera po kojoj su građani sa primanjima do 100.000 dinara mogli kredite da dobiju po nešto nižim kamatnim stopama - trajaće još nekoliko dana tj. do 15. septembra. Da li su građani uštedeli?
Netfliks duguje Indoneziji 3,7 miliona evra: Država preti da će blokirati pristup platformi
12.09.2026.•
0
Indonežanske vlasti zatražile su od kompanije Netfliks da plati oko 75 milijardi rupija (3,7 miliona evra) na ime neizmirenih naknada za korišćenje muzičkih dela od ulaska na tržište te zemlje 2016.
Rok za subvencije za električna vozila produžen do 1. decembra
12.09.2026.•
2
Građani, preduzetnici i pravna lica imaće na raspolaganju dodatna dva meseca za podnošenje zahteva za državne podsticaje prilikom kupovine električnih vozila.
AikLeasing dobio kreditnu liniju od 40 miliona evra za podršku MSP sektoru i zelenim investicijama
12.09.2026.•
0
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je sveobuhvatan finansijski paket u vrednosti do 40 miliona evra za AikLeasing.
Wizz Air: Vlasti Srbije da hitno reše spor koji ugrožava našu bazu u Beogradu
12.09.2026.•
8
Avio-kompanija Wizz Air je pozvala vlasti Srbije da hitno reše regulatorni spor koji ugrožava bazu te avio-kompanije u Beogradu.
Cene goriva nepromenjene
11.09.2026.•
8
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih nedelju dana.
Vučić pred izbore najavljuje povećanje penzija i plata u javnom sektoru
11.09.2026.•
37
Kandidat Srpske napredne stranke za premijera, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u okviru svoje funkcionerske kampanje izneo je niz mera za "poboljšanje životnog standarda".
Cena nafte Brent prešla 106 dolara, raste i evropski gas
11.09.2026.•
1
Cena sirove nafte tipa Brent prešla je granicu od 106,04 dolara po barelu, dok se evropski prirodni gas ponovo približio nivou od 80,51 evra po megavat-satu.
Vučić predstavlja "mere za poboljšanje životnog standarda"
11.09.2026.•
47
Kandidat za premijera Srpske napredne stranke predstaviće nove mere za poboljšanje životnog standarda građana.
Poljoprivrednici: Za državu niske cene poljoprivrednih proizvoda nisu problem
10.09.2026.•
14
Poljoprivrednici nekoliko udruženja, koji su danas sa predstavnicima Vlade Srbije razmatrali problem niskih cena ratarskih proizvoda i mleka, rekli su da su nezadovoljni ishodom razgovora.
Evropska centralna banka podigla referentnu kamatnu stopu radi ublažavanja inflacije
10.09.2026.•
1
Evropska centralna banka (ECB) podigla je danas referentnu kamatnu stopu kako bi ublažila inflaciju, podstaknutu visokim cenama nafte usled rata u Iranu.
Vuković: Bez nestašice energenata na zimu, najveći problem cena
10.09.2026.•
1
Tokom predstojeće grejne sezone ne očekuju se nestašice gasa, nafte i naftnih derivata, ali da će najveći izazov biti njihova cena, izjavio je programski menadžer za energetiku u Misiji Evropske unije Gligo Vuković.
NBS: Referentna kamatna stopa ostaje na istom nivou
10.09.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto.
Cena nafte premašila 100 dolara po barelu
10.09.2026.•
0
Cena sirove nafte Brent porasla je u sredu uveče iznad 101 dolara po barelu, prvi put od maja, podstaknuta eskalacijom tenzija između SAD i Irana i jačom potražnjom Kine za naftom.
Komentari 33
Водоинсталатер
Dule
Neka pitanja
Koliko mesečno plaćaš porez, a koliko doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje? Šta misliš, kolika bi ti penzija mogla biti? Računaš da ćeš raditi do kraja života i da ti penzija neće biti ni potrebna?
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar