Pred izbore sve moguće: 2026. biće "najbolja ekonomska godina" ili baš i neće biti tako?
Nekad smo bili ekonomski tigar, pa je dolazilo zlatno doba, a ove godine predsednik Srbije Aleksandar Vučić u svom božićnom obraćanju najavio je "najbolju ekonomsku godinu".
Foto: 021.rs
Naime, kako reče, ova godina biće najbolja za građane po ekonomskim pitanjima, ali će u političkom smislu, doduše, biti veoma teško, piše Danas.
Da li je ovo posledica praznične euforije, realnih ekonomskih projekcija ili očekivanih izbora ove godine, teško je reći.
Što se tiče ekonomskih predviđanja, nakon 2025. godine u kojoj je realni privredni rast bio svega dva odsto, nakon što je planiran dvostruko veći krajem 2024, prognoze za 2026. kreću se oko tri odsto.
Toliko je projektovalo Ministarstvo finansija kod pravljenja budžeta, na toliko je i MMF spustio prognozu krajem oktobra, a tri odsto procenjuju i ekonomisti Kvartalnog monitora u poslednjoj publikaciji, i to pod pretpostavkom da će pitanje američkih sankcija NIS-u rešiti u skorije vreme.
Narodna banka Srbije je nešto optimističnija sa projekcijom rasta od 3,5 odsto za ovu godinu.
Ovih tri odsto rasta svrstalo bi Srbiju na nivo proseka zemalja Zapadnog Balkana po procenjenoj stopi rasta ove godine, za procentni poen iznad proseka Centralne i Istočne Evrope, a bogami dvostruko više od proseka EU.
Zato se postavlja pitanje na šta je mislio predsednik kada je rekao "najbolja godina".
Pošto je 2023. i 2024. godine rast bio 3,7 i 3,9 odsto, u 2021. kada smo se oporavljali od pandemijske recesije čak 7,9 odsto, a 2018. i 2019. godine 4,6 i 4,8 odsto. Da ne idemo samo malo dalje u prošlost, recimo u 2005. godinu kada je BDP realno porastao za 5,9 odsto ili 2007. kada je rast iznosio 7,8 odsto.
Ili je možda ključ u drugom delu rečenice "za ljude", pa je to obrazložio nagoveštajem povećanja plata i penzija.
"Zamislite ako budemo rekli da će biti povećanje plata za javni sektor 10 odsto u junu ili septembru. To je onda povećanje od 100 evra na mesečnom nivou. Istovremeno i za penzije, skoro 50 evra na mesečnom nivou, nije više tri ili pet. Verujem da ćemo moći ljude da obradujemo time", poručio je predsednik.
Imajući na umu ranije godine, kada ovako rano krene da se obećava vanredni rast plata i penzija, uprkos aranžmanu sa MMF-om, nema sumnje da će izbori uskoro.
Ekonomista Božo Drašković ističe da je u opisu radnog mesta političara manipulacija sejanjem optimizma.
"Vučić se time često služi, mada se ne potrudi da posle objasni zašto obećanja nisu ispunjena, nego pripisuje nekim blokaderima. Suština je da je privredni model poslednjih 25 godina koji se zasnivao na privatizaciji, stranim direktnim investicijama i zaduživanju gotov. Od 2014. su posebno intenzivirana poslednja izvora, SDI i zaduživanje", napominje Drašković.
On dodaje i da svako povećanje plata koji nije zasnovan na rastu ekonomije i produktivnosti zapravo predstavlja predizborna obećanja i kupovinu naklonosti ljudi.
Drašković ukazuje da su svi ključni ekonomski resursi zemlje u rukama stranaca, od eksploatacije ruda, trgovine na malo do bankarstva.
"Oni donose velike profite stranim investitorima, što znači da malo ostaje za domaću akumulaciju i domaće investicije", kaže Drašković, dodajući da ova obećanja treba da stvore utisak kako država ima čarobni štapić koji omogućava ljudima da žive bolje, "a on je na vrhu države".
Prema analizi Kvartalnog monitora nekoliko rizika može ugroziti privredni rast ove godine. Pored glavnog, sankcija NIS-u, to su i sekularni pad priliva SDI, nova izvozna ograničenja poput ekološke carine EU (CBAM), ograničenja izvoza čelika u EU, zabrana izvoza guma nekih proizvođača u SAD, kao i neizvesnosti u pogledu odnosa sa EU. Na kraju rizik je odsustvo iskoraka u pogledu unapređenja pravne sigurnosti i efikasnosti administracije.
Dragan Stojković, profesor na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu podseća na razne druge izjave u svetlu kojih bi trebalo tumačiti i ovu.
"Recimo svojim izjavama o sekundarnim sankcijama zvaničnici su izazvali paniku kod ljudi, onih koji prate režimske medije i koji su požurili da podignu svoje male ušteđevine. Posle ishitrenih izjava moralo je da se interveniše na deviznom tržištu. Sada imamo izjavu o kupovini pet odsto NIS-a od strane države, bez ikakvog objašnjenja. Transformacija javne kompanije ne može da se obavlja daleko od očiju javnosti. Mislim da je nerealno očekivati najuspešniju godinu u bilo kom pogledu", napominje Stojković.
On ističe i da se često predstavlja kao da smo neka ekonomska velesila, a ceo naš BDP je na nivou dnevne promene vrednosti tehnološke kompanije NVIDIA.
"Da li će rast ove godine biti dva ili tri odsto nije nebitno. Za očekivati je rast investicija u EKSPO, ali to nije realna, dugoročna osnova za rast. Tokom 2026. će sigurno biti mnogo najavljivanja prosperitetne budućnosti, a što se više budu bližili izbori to će optimistične izjave biti jače. Šta će biti posle 2027. godine to ćemo tek videti", ocenjuje Stojković.
On upozorava i da bi u slučaju vanrednog rasta plata i penzija moglo doći do pritiska na inflaciju. Osim toga, već i samo isticanje uredbe o ograničenju marži krajem februara i istek gasnog aranžmana sa Rusijom u martu, moglo bi, prema njegovim rečima, da pogura inflaciju.
"U rukama države su svi mehanizmi i ne sumnjam da će po svaku cenu braniti stabilnost, barem do kraja ove godine, zbog izbora", zaključuje naš sagovornik.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
1
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
3
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
1
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Komentari 5
Zebra
Deda divnih unuka
Marko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar