
Da li će nafta i gas stizati u Srbiju?
Promenom akcijske strukture dosadašnji većinski vlasnik NIS-a jasno ispoljava dobru volju da Srbija ne bude pod sankcijama.

Foto: 021.rs
Međutim, konačna odluka je u rukama onih koji upravljaju cevovodima preko kojih fosilni energenti pristižu u ove krajeve.
Evropska unija neprekidno, onako kako u Vašingtonu diriguju, uvodi sankcije Rusiji. Povremeno oštre mere se primenjuju i protiv onih koji sa Briselom nisu baš u svemu saglasni oko rešavanja ratnih sukoba u Ukrajini. Tako je pre nepunih mesec dana i Srbiji zaprećeno da bi mogla ostati bez dotoka nafte i gasa.
Podsetimo se, u Briselu su svim privrednim akterima sa područja Unije zabranili da posluju sa firmama čiji je većinski vlasnik jedna od 12 imenovanih ruskih kompanija. Nevolja Srbije je što se među tuce žigosanih našao i Gaspromnjeft, većinski vlasnik Naftne industrije Srbije. Praktično, hrvatskom JANAF-u, upravljaču naftovodom kojim ova sirovina sa Krka pristiže u Pančevo, zabranjeno je da transportuje robu namenjenu za jedinu rafineriju u Srbiji.
NIS van sankcija
Alternativni načini dopremanja, delom i zbog veoma otežanog rada luka na Crnom moru, toliko povećavaju troškove da su, praktično, neupotrebljivi. Istina, Unija je privremeno Srbiju izdvojila od primene ove mere, dok bi konačnu odluku trebalo da donese 15. maja.
Gaspromnjeft, vlasnik 56,1 odsto od 163 miliona NIS-ovih akcija, razumeo je poruku i pre neki dan je po berzanskoj ceni od 717 dinara prodao nešto više od deset miliona akcija i tako izgubio većinsko vlasništvo. Kupac je Gasprom, kompanija izvan prokaženog spiska i preko koje se odvija preostala trgovina gasom između zapadnoevropskih država i Rusije. Nakon promene vlasničke strukture, NIS više ne dolazi pod udar sankcijske uredbe. Bar bi tako trebalo da bude.

Međutim, Unija ne samo da je uporna u sankcionsanju već i kontinuirano pooštrava kažnjavanje. Tako je Evropska komisija početkom maja predložila šesti ciklus sankcija kojima se predviđa totalna zabrana uvoza ruske nafte i to već za šest meseci, dok bi rok za prestanak kupovine ruskih naftnih derivata bio kraj godine.
Sankcije pogađaju u srce rusku ekonomiju. Izvoz nafte je prošle godine iznosio oko 120 milijardi evra i puni oko 35 odsto ruskog budžeta. Predlog predsednice Ursule fon der Lajen biće usvojen ako se saglase sve članice.
Beskrajna upornost
Kako ima dosta unijskih zemalja čija zavisnost od ruske nafte premašuje 60 odsto, pa im je teško da se brzo, pa i na duži rok, prekopčaju na nove dobavljače, Der Lajen je pripremila niz olakšica u smislu dužeg vremena za prestrojavanje. Mada Mađarska, Slovačka, Češka, pa i Bugarska, uporno odbijaju da Rusiji uvedu sankcije ovog tipa, čini se da je uspeh Nemačke da zavisnost od ruske nafte sa 35 svede na 12 odsto odlučujući. U Berlina su spremni da daju saglasnost.
Upornost Unije da što više izoluje i ekonomski ošteti najprostraniju državu na svetu je neograničena i svakako neće lako odustati od plana da u kampanju sankcionisanja uvuče što više država iz okruženja, pogotovo onih koje su u raznim fazama pretpristupnih pregovora. U takvim prilikama ne bi bilo iznenađenje da 15. maja Unija izmeni formulacije u pojedinim odlukama tako da sve partnerske zemlje nevoljne da se priključe kažnjavanju Rusije podvede pod neku formu svojih sankcija.
Promenom vlasničke strkture NIS-a, Gaspromnjeft je svoju ćerku firmu izmestio van dosega aktuelnih kaznenih odredbi. Ali, konačna odluka se donosi 15. maja i zasada nema garancija da izmenom formulacija Unija neće NIS ponovo uvesti u sankcijsko polje.
Alternativa na dugom štapu
Neizvesno je i oko budućeg dotoka gasa u Srbiju. Nakon što je Rusija Bugarskoj i Poljskoj, nevoljnim da gas plaćaju rubljama, prekinula isporuku gasa, ministar energetike Bugarske je potvrdio da Bugarska neće sprečavati tranzit ruskog gasa za treće države, preciznije za Srbiju i Mađarsku. Međutim, predsednik Kiril Petkov je nagovestio da bi moglo biti i drugačije, pošto će, nakon prekida isporuka, Bugarska propitati sve ugovore sa Gaspromom, uključujući i ugovor o tranzitu.
Poslednjih dana često se ukazuje na skladišta gasa u Mađarskoj iz kojih bismo mogli da se snabdevamo gasom. Međutim, krajnje je neizvesno koliko će u ovim skladištima biti gasa i hoće li ga biti za preprodaju trećim državama. Ukratko, u trenutnim okolnostima, za Srbiju su rešenje dosadašnji transportni pravci i tradicionalni dobavljači.
Šta će biti za godinu-dve, hoće li biti bar delimične alternative ostaje da se vidi, pre svega na osnovu dinamike izgradnje terminala za LNG u grčkoj luci Aleksandropulos i nekoliko konektora preko kojih bi se gas, i to ne više od milijardu kubika, mogao dopremiti do Srbije.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIS podneo novi zahtev Ministarstvu finansija SAD: Traži se odlaganje sankcija i posle 29. jula
18.07.2025.•
3
Naftna industrija Srbije saopštila je da je danas podnela novi zahtev za izdavanje posebne licence američkog ministarstva finansija kojom bi se ponovo odložile sankcije i posle 29. jula.
Inflacija opet iznad granice: Voće poskupelo za 31,6 odsto u odnosu na prošlu godinu
18.07.2025.•
9
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu dostigla je 4,6 odsto, čime je ponovo izašla iz ciljanog koridora Narodne banke Srbije.
Objavljene nove cene goriva
18.07.2025.•
10
U narednih nedelju dana gorivo će biti skuplje za dinar.
Putin: Žito namenjeno zemljama u razvoju završilo u Evropi
18.07.2025.•
1
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je žito koje je trebalo da se isporučuje zemljama u razvoju u okviru "Crnomorske inicijative" iz 2022. godine, umesto toga, završilo u Evropi.
Expo se širi: Uklonjeno 19 bespravnih objekata na Savskom nasipu, vlasnici bez naknade
17.07.2025.•
16
Ministarstvo finansija saopštilo je da je, u okviru realizacije projekta izgradnje pristaništa za potrebe izložbe "EXPO Beograd 2027", do sada je uklonjeno 19 nelegalnih objekata na Savskom nasipu.
Japan u trgovinskom deficitu od skoro 13 milijardi evra zbog carina SAD
17.07.2025.•
2
Japan je zabeležio trgovinski deficit od skoro 13 milijardi evra u prvih šest meseci ove godine što je posledica visokih carina na izvoz koje su uvele Sjedinjene Američke Države, saopštila je Vlada.
Prva virtuelna tura banke u Srbiji je tu: Yettel Bank otvara nova vrata
17.07.2025.•
0
Savremena digitalna banka napravila je još jedan iskorak – virtuelna tura koja omogućava korisnicima i kandidatima da upoznaju prostor i atmosferu pre nego što kroče u njega.
Analitičari o saradnji EPS-a i Alta banke: "Zašto ste dali novac jednoj maloj banci?"
17.07.2025.•
39
Odluka EPS-a da umesto državnog Trezora koristi komercijalnu Alta banku za naplatu računa izaziva brojna reagovanja.
Radosavljević: EPS i građani imaće posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku
16.07.2025.•
23
Profesor javnih finansija na fakultetu FEFA, Goran Radosavljević, ocenio je da će Elektroprivreda Srbije I građani "imati posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku".
NBS: U prvoj polovini godine otkriveno 3.119 falsifikovanih novčanica
16.07.2025.•
2
U prvoj polovini ove godine otkriveno je 3.119 falsifikovanih novčanica od čega su 966 dinari, a 2.153 devize, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Kako država EPS-u smanjuje profit i preliva ga u džepove privatnika
16.07.2025.•
18
Zbog visokih temperatura još od polovine juna, dnevna potrošnja struje dostigla je zimsku.
Britanska ministarka finansija menja bankarske propise da bi povećala investicije
16.07.2025.•
0
Ministarka finansija Velike Britanije Rejčel Rivs je izjavila da će "smanjiti birokratiju za banke i finansijske firme".
FT: Imenovanjem Sajmona Trota za direktora, Rio Tinto se opredelio za status kvo
15.07.2025.•
4
Rudarska kompanija Rio Tinto imenovala je Sajmona Trota za izvršnog direktora posle iznenadnog povlačenja Jakoba Stausholma, čime se opredelila za status kvo, piše danas Fajnenšel tajms.
Srbija najviše uvozi iz Kine
15.07.2025.•
5
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije je u 2024. godini iznosila oko 69,5 milijardi evra, što je rast od 6,2 odsto u odnosu na 2023, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Tabaković: Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata
15.07.2025.•
9
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila da Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata.
Savez samostalnih sindikata: Tražićemo veće povećanje minimalca za 2026. od predloženog
15.07.2025.•
15
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović rekao je da će taj sindikat tražiti veće povećanje minimalne zarade za 2026. godinu od predviđenih 10,1 odsto, odnosno sa 500 na 550 evra.
Evropa priprema odgovor na Trampove carine: Na spisku i jelke, pčele, kamile, kondomi, ljudska kosa...
15.07.2025.•
2
U srži odgovora Evropske komisije na najavljene carinske tarife Donalda Trampa, na spisku u koji je AFP imao uvid, nalaze se američki avioni, automobili i burbon, mada Brisel i dalje želi da šansu da pregovorima.
Zbog gubitaka na mreži: Struja će poskupeti u oktobru, ali i još jednom naredne godine
15.07.2025.•
33
Od Međunarodnog monetarnog fonda smo saznali da će cena struje u Srbiji od oktobra biti uvećana sedam odsto "zbog gubitaka na mreži" koje ima Elektrodistribucija Srbije (EDS).
Rekordna vrednost bitkoina: Prvi put prešao 120.000 dolara
14.07.2025.•
4
Bitkoin je danas prvi put prešao granicu od 120.000 dolara podstaknut nadama industrije u povoljnu američku regulaciju kriptovaluta.
Srpska IT asocijacija: Zbog ukinutih podsticaja više kompanija razmatra povlačenje sa srpskog tržišta
14.07.2025.•
46
Četiri nedelje nakon ukidanja podsticaja za novonastanjena lica, i pored više zvaničnih dopisa koje je Srpska IT asocijacija (SITA) uputila nadležnima, dijalog sa IT sektorom još nije započet.
Precenjen kurs dinara - skup život i manji javni dug
14.07.2025.•
27
Vlast često ističe kako je zaduženost Srbije u ubrzanom padu, odnosno da 39 milijardi evra javnog duga krajem juna čini tek 44 odsto BDP.
Komentari 6
Miki
Лиманац
ventil
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar