
Srbija ne može da uzme kredit, a može da deli po 100 evra mladima
Da li se Srbija već našla u krizi tolikoj da ne može da se zaduži da vrati dugove koji dospevaju ili nam ide tako dobro da imamo natprosečan privredni rast i manji deficit od planiranog?

Foto: Pixabay
"Danas" postavlja pitanje koje su poruke koje nam ovih dana šalju državni funkcioneri tačne.
Da li ona Aleksandra Vučića, predsednika Srbije, da "suštinski nemamo izlaz na tržište kapitala i da je pitanje kako ćemo da rešimo zanavljanje kredita" ili ona ministra finansija Siniše Malog da smo uprkos problemima u kojima se svet nalazi u prvom tromesečju imali privredni rast od 4,5 odsto i da se planira 3,7 odsto u drugom tromesečju, kao i da je deficit u prva tri meseca manji od planiranog za 10 milijardi dinara.
A juče je otvoren rok za prijavu mladih od 16 do 29 godina za uplatu 100 evra od države na šta će se iz budžeta potrošiti više od 100 miliona evra (12,5 do 13 milijardi dinara prema rečima ministra finansija).
U prva tri meseca ove godine budžet je bio u deficitu 72 milijarde, naspram planiranih 82 miljarde i prema rečima ministra Malog to je posledica većih prihoda budžeta.
I mada poruka ministra finansija da je rezultat bolji od plana nosi pozitivnu konotaciju, ako uporedimo rashode sa prošlom godinom situacija ne deluje tako sjajno. Naime, u prva tri meseca prošle godine rashodi su bili manji od ovogodišnjih za 30,5 odsto.
Najviše su povećani transferi i to za 50 odsto. To se u najvećoj meri odnosi na isplatu po 20.000 dinara penzionerima i na prvih 100 evra pomoći mladima.
Rezultat je da je budžetski deficit u prva tri meseca ove godine tri puta veći nego u prvom tromesečju 2021. godine. Sa prošlogodišnjeg manjka od 23,5 milijarde, došlo se do pomenutih 72 milijarde dinara.
Ministar finansija je gostujući na javnom servisu istakao da nisu investicije zaustavljene, "ali i da će se videti šta će biti prioriteti za budućnost".
Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, kaže da ne zna kako su pravljeni planovi za budžet, ali da je deficit za ovo doba godine dosta visok.
"Za prvi kvartal tipičan je niži deficit, 10 do 15 odsto ukupnog godišnjeg deficita, dok je obično u četvrtom kvartalu deficit iznad proseka. Sada imamo da je u prva tri meseca već ostvarena trećina planiranog deficita za ovu godinu", napominje Arsić za "Danas".
Inače, prošle godine deficit u prva tri meseca bio je na nivou tek osam odsto ostvarenog za celu godinu, a pretprošle godine bio je na 10 odsto. Za ovu godinu budžetom je planiran deficit od tri odsto BDP-a što je oko 200 milijardi dinara.
"Moguće je da su u rashode već ukalkulisali predizborne troškove, kao što su pomoć penzionerima, pomoć mladima itd. S druge strane na prihode je delom uticao privredni rast, ali više od toga inflacija koja je dosta veća nego što je planirano. Sve dok inflacija ne počne da gura troškove, a to su plate i penzije kao najveći budžetski izdaci, inflacija je korisna za budžet", objašnjava Arsić.
Druga strana deficita je njegovo finansiranje. Budžetom za ovu godinu planirano je zaduživanje od 4,65 milijardi evra, od čega je 3,6 milijardi za vraćanje dugova koji dospevaju i 1,7 milijardu evra za pokriće ovogodišnjeg deficita.
Predsednik Vučić je nedavno je dramatično izjavio kako suštinski nemamo pristup tržištu kapitala i postavio pitanje zanavljanja kredita.
"Kako ćete da izađete na tržište kapitala i da dobijete kamatu od sedam odsto, kao što su oni koji su opljačkali ovu zemlju 2010-2011. Mene je to sramota. Mi smo (pre aktuelne krize) došli do toga da se zadužujemo po jedan odsto", rekao je Vučić.
Istina, od početka godine država ima problema sa emitovanjem obveznica. Uprava za javni dug se fokusirala na emisiju dvogodišnjih dinarskih obveznica.
Na aukciji u januaru prodato je obveznica za 10 milijardi dinara sa kamatnom stopom od 2,75 odsto koja je jednaka i traženom prinosu. Na svakoj sledećoj aukciji traženi prinos je povećavan, pa je 10. maja dostigao 3,59 odsto.
Poređenja radi u martu prošle godine prinos na iste ove obveznice bio je svega 1,6 odsto. Ne samo da investitori traže veće prinose već ih je i sve manje spremnih da kupuju dug Srbije. Na primer u aprilu su se na aukciju dvogodišnjih dinarskih obveznica od 19,2 milijarde dinara javila samo dva kupca i kupila po 3,3 odsto svega 2,6 milijardi dinara duga.
Prema poslednjem pregledu Narodne banke Srbije prinos na desetogodišnje dinarske obveznice je u poslednjih godinu dana skoro udvostručen, na 6,39 odsto. Ovo važi za skoro sve zemlje CIE koje je NBS analizirala.
Arsić ističe i da su i te kamate i dalje duboko realno negativne.
"Tih 3,6 odsto je nisko u odnosu na nivo inflacije. Moramo da se prilagodimo novonastalim okolnostima. Ranije su investitori mislili da je inflacija prolazna i kratkotrajna, ali to više nije slučaj. Nismo se mi zaduživali po 1,5 – 2 odsto zato što smo imali mnogo pametnu ekonomsku politiku, nego zbog međunarodnih okolnosti. Mi ne možemo da računamo ni na kamate kao zemlje sa investicionim rejtingom kao što su Hrvatska i Mađarska i moraćemo više da ponudimo. Sad, da li je to sedam odsto, to mi deluje previše u ovom trenutku. Možda je to signal investitora, a možda se i malo dramatizuje situacija da bi se opravdale sankcije Rusiji", zaključuje Arsić.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Dnevno osnuju i po 10 novih preduzeća: Čime se bave ruske firme u Srbiji?
28.06.2022.•
0
Od početka rata u Ukrajini, oko 10.000 državljana Rusije doselilo se u Srbiju.
Srbija navodnjava 50.000 hektara, Albanija 370.000: A čudimo se kad nam od njih dolazi voće i povrće
27.06.2022.•
36
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je tokom prošle godine navodnjavano 52.236 hektara, odnosno tek oko 1,4 odsto poljoprivrednih površina.
Evroazijska ekonomska zajednica: Srbiji kvote za izvoz sira, alkohola i cigareta
27.06.2022.•
0
Evroazijska ekonomska zajednica (EAEC) će Srbiji obezbediti bescarinske uvozne kvote za određene vrste sireva, alkoholnih tinktura i cigareta za 2023. godinu, prenose ruski mediji.
Demostat: EPS će morati da se zaduži za još milijardu evra
27.06.2022.•
26
Da bi preduzeće u narednom periodu nesmetano funkcionisalo, EPS će morati da se dodatno zaduži u iznosu od čak milijardu evra, saznaje Demostat u izvorima bliskim Vladi Srbije.
Cene uglja na rekordnom nivou zbog globalne nestašice goriva
27.06.2022.•
1
Sve veća globalna nestašica goriva katapultirala je cene uglja na azijskim tržištima na rekordne nivoe, preteći daljim povećanjem računa za struju i rastom inflacije.
Blumberg: Rusiju sati dele od bankrota
26.06.2022.•
37
Rusiju sada "dele sati" od tehničkog bankrota zbog sankcija koje joj je nametnuo Zapad, jer u nedelju ističe grejs period za plaćanje oko 100 miliona dolara spoljnog duga, objavio je Blumberg.
Gde je najlakše obogatiti se?
26.06.2022.•
4
Harald Eja (56), norveški sociolog, analitičar i pri tom humorista i stendap komičar, godinama se bavi analizom bogatih ljudi i svetskom raspodelom bogatstva.
Mićović: Cene goriva nerealno niske, moglo bi doći do nestašice
26.06.2022.•
44
Cene goriva su nerealno niske, zbog čega bi moglo da dođe do nestašice, ocenio je Tomislav Mićović iz Udruženja naftnih kompanija Srbije.
Najki napušta Rusiju
26.06.2022.•
2
Američki proizvođač obuće i odeće Najki odlučio je da napusti Rusiju, saopštila je kompanija na svojoj veb stranici.
Inflacija u SAD: Rat kao izgovor
26.06.2022.•
3
Inflacija je najveći unutrašnji problem u Sjedinjenim Državama, prema priznanju samog predsednika Džozefa Bajdena, ali i ocenama 70 odsto anketiranih Amerikanaca, prenose američki mediji.
Ostala samo jedna fabrika: Kako je Srbija od ozbiljnog proizvođača đubriva postala uvoznik?
25.06.2022.•
31
Od nekadašnjeg ozbiljnog proizvođača veštačkih đubriva, Srbija je, kao zemlja koja se ponosi svojom poljoprivredom, postala ozbiljan uvoznik.
Bajden planira sankcije za rusko zlato
25.06.2022.•
2
Američki predsednik Džo Bajden i najviši zvaničnici zemalja članica G7 trebalo bi da se usaglase oko zabrane uvoza novih količina zlata iz Rusije u okviru jačanja sankcija zbog napada na Ukrajinu.
Austrija svim građanima isplaćuje po 500 evra, neki će dobiti i bonus
25.06.2022.•
8
Donji dom parlamenta Austrije usvojio je predlog mera protiv inflacije i pada kupovne moći građana, koje podrazumevaju jednokratnu isplatu za sve građane u ukupnom iznosu od 500 evra.
Lideri EU podržali ulazak Hrvatske u evrozonu od 1. januara
24.06.2022.•
5
Lideri EU danas su podržali ulazak Hrvatske u evrozonu, čime će broj zemalja Unije koje koriste evro biti povećan na 20.
Novo poskupljenje: Ovo su cene goriva koje će važiti narednih sedam dana
24.06.2022.•
25
U narednih nedelju dana evro dizel i evro premijum BMB 95 koštaće tri dinara više u odnosu na prethodnih nedelju dana.
EPS sve lošiji sa finansijama, problemi i u plaćanju uvozne struje
24.06.2022.•
53
Loša finansijska situacija u kojoj se nalazi Elektroprivreda Srbije uzrokovala je, pored kašnjenja u plaćanju struje proizvođačima, probleme u plaćanju i uvozne struje, prenosi Danas.
Vlada donela odluku: Odobrena preraspodela ulja za izvoz
23.06.2022.•
0
Vlada Srbije donela je danas dopunjenu odluku o privremenom ograničenju izvoza osnovnih poljoprivredno prehrambenih proizvoda bitnih za stanovništvo.
Evro sutra 117,44 dinara
23.06.2022.•
0
Zvanični srednji kurs biće sutra 117,4437 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije.
Arsić: Neprimereno je u trenutnoj situaciji sa inflacijom povećavati plate i penzije
23.06.2022.•
18
Najavljeno povećanje plata u javnom sektoru i penzija nije primereno aktuelnoj fiskalnoj poziciji Srbije, niti kretanjima u oblasti inflacije, zbog čega bi trebalo odustati od tog predloga.
Srbija dobila zlato od Gazda Jezde, pa ga prodala: Kome i na šta su pare potrošene - nepoznato
23.06.2022.•
15
Vlada je prošle godine za 886 miliona dinara prodala zlato koje je dobila u stečajnom postupku nad štedionicom "Jugoskandik DD".
Koje zemlje članice EU su najzaduženije?
23.06.2022.•
0
Širom Evropske unije postoje značajne razlike u pogledu sektora koji najviše utiču na javni dug, pokazuju podaci Zavoda za statistiku EU (Eurostat).
Komentari 14
@posmatrac
posmatrac
Vučić je zatekao 14 milijardi duga, sad dugujemo 34, i to samo ono što se zna, a gde su kineski krediti koje obi vode kao "strane direktne investicije"...
Ali, 2012. smo bili "pred bakrotom" a sad smo "Tigar"...
Ej
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar