Ne duguj, mali moj: Ministar kaže da su finansije stabilne, ali poziv MMF-u nagoveštava suprotno
Poziv "svetskom policajcu" za sklapanje obavezujućeg aranžmana je jasan signal da Srbija ima ozbiljnih teškoća sa finansijama i da je svakim danom sve teže i sve skuplje zajmiti na tržištu.
Foto: 021.rs
Prva vest iz posete Aleksandra Vučića Abu Dabiju bila je ugodna - tamošnji monarh je odobrio Srbiji milijardu evra kredita uz samo tri odsto kamate. Kada se zna da poslednjih meseci Srbija na tržištu nije uspevala da proda ni četvrtinu ponuđenih obveznica, a da su za ono malo prodatih dužničkih hartija kamate ne samo premašivale 5,4 odsto, već i ubrzano rasle sa svakom novom emisijom, pozajmica iz jedne od najbogatijih zalivskih zemalja je zaista povoljna. Bitno je, naravno, da se i utroši tako da se postigne najveći efekat.
Pripremna vest
Međutim, povoljna vest bila je samo priprema domaće javnosti na ono što je gorko, oporo. Predsednik nije okolišao, ističući značaj abudabijevskog kredita, ukazao je da poslednjih dana finansijeri za srpske obveznice traže i 7,5 odsto kamate, a nije isključeno da će predstojećih meseci tražiti i više. Za državu koja se poslednjih godina napozajmljivala, ovo je neugodna vest.
Sledeći dan Siniša Mali je obznanio da je Srbija uputila pismo Međunarodnom monetarnom fondu za sklapanje obavezujućeg aranžmana. Mada je ministar ritualno spomenuo da su državne finansije stabilne, poziv nagoveštava upravo suprotno. Ako, možda, stvari još nisu vidljive u svakodnevnom životu, izvesno je da se približavaju teški dani i to brže nego što je iko predviđao.
Oscilacije euribora
Pre samo godinu dana Srbija je prodajom dvogodišnjih obveznica zajmila novac uz 1,26 odsto kamate. Štaviše, hartije dvanaestogodišnje ročnosti je prodavala uz okamaćenje od samo 1,95 odsto. Međutim, od marta meseca uslovi pozajmljivanja se bitno otežavaju i to svakodnevno. Tako smo u avgustu obveznicu prodali uz kamatu od 3,9 odsto plus šestomesečni euribor koji trenutno iznosi 1,54 odsto. Dakle zbirna kamata je 5,44 odsto.
Promene su vidljive upravo u euriboru, promenljivom finansijskom parametru koji označava neku vrstu bazične cene na finansijskom tržištu. Od kako je pre desetak godina, posle američkih Federalnih rezervi, i Evropska centralna banka počela da upumpava novac čineći finansijsko tržište maksimalno likvidnim, euribor je naglo gubio vrednost i nekoliko godina bio je u negativnoj zoni. Jednostavno, bilo je jeftino pozajmljvati, kao nikad u istoriji. Ideja je bila da snažna likvidnost podstakne oporavak od teške krize začete 2008. godine, pa su širom sveta usledile investicije, osvajanje novih tehnologija, rast zaposlenosti i zarada.
Profitirali najbogatiji
Sve ovo je bilo moguće pošto je inflacija držana na prihvatljivom nivou, a kao posledica usmeravanja novca u ulaganja. Oporavak, pre svega u pravno uređenim državama, jeste impresivan, ali ni posledice nisu bezazlene. Došlo je do rasta cena stanova, zemljišta, umetnina, hartija od vrednosti, čime su prvih deset odsto najbogatijih višestruko, a jedan odsto prvih "parajlija", mnogstruko uvećali imovinu. Srednja klasa je potonula.
Ipak, u uslovima obilja novca, inflaciju nije bilo moguće večno obuzdavati. Dodatni podstrek rastu cena donela je pandemija kada su nacionalne banke svih većih država dodatno ubacile oko 30 odsto love, čime je ukupna novčana masa snažno uvećana. Time se planiralo da ljudi, mada zbog pandemije povučeni u stanove, ipak održe potrošnju.
Kraj se ne vidi
No, relativno brzi oporavak od svetske zaraze, naglo je uvećao potražnju, a proizvodnja je, usled ne tako kratkih prekida radnih procesa i lanaca snabdevanja, bitno opala. Cene su počele da rastu sve ubrzanije, potom i da divljaju. Inflacija se razgoropadila, dostižući i 9,8 odsto u Nemačkoj, i 9,3 odsto u SAD. Za obe zemlje, tehnološki najrazvijenije i najbogatije, to je nedopustivo visoko i centralne banke su počele da obuzdavaju rast cena uvećanjem kamata. Procenjujući da su možda i zakasnile sa promenom monetarne politike, rast je žestok, čak i 0,75 odsto u jednom mahu i tako uzastopno.
Posledice su i poskupljenja svih kredita. Ponašanje euribora upečatljivo ilustruje trend - do pre šest meseci bio je u negativnoj zoni, danas je 1,54, a ceni se da će do kraja godine premašiti i 3,5 odsto. I tu neće biti kraj. Kako nema signala da cene ozbiljnije padaju, a svetska geopolitička situacija postaje sve napetija, moraće se i cele naredne godine prilično robusnim rastom kamata obuzdavati inflacija. Biće dobro ako 2024. za smirivanje situacije budu dovoljne blaža i sporija uvećanja kamata.
Odustati od megalomanskih planova
Srbiji i ove i naredne godine na naplatu pristižu obveznice vredne oko 3,8 milijardi evra. Iz budžeta nije ni planirano da se nešto utroši na vraćanje dela duga, naprotiv, predviđeno je tri odsto deficita, što je novih 1,5 milijardi uvećanja ukupnog javnog duga. Čuli smo da je Srbiji postalo preskupo da nastavi da se zadužuje na finansijkom tržištu, dok je direktnim zaduživanje obezbeđena samo milijarda evra iz Abu Dabija. Praktično, nije preostalo ništa drugo nego obratiti se MMF.
Zapravo, narednih godina globalno će biti manje kapitala za investicije. Sve zemlje, i Srbija, moraće da umanje ambicije. Aranžman sa MMF-om ne samo što će Srbiji obezbediti novac za uredno vraćanje obaveza, mada, kakav je običaj kod svetskog policajca, uz ne malu kamatu, već će i ceo ugovor biti propraćen nizom ekonomskih mera za koje u vodećoj finansijskoj instituciji budu procenili da su potrebne Srbiji. Bilo bi dobro da među njima bude i odustajanje od preambicioznih ili nepotrebnih ulaganja kao što su izgradnja metroa u Beogradu, nacionalnog stadiona ili auto-puta Niš - Merdare.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Momirović: Konkurencija u maloprodaji u Srbiji na višem nivou nego u mnnogim državama u regionu
28.03.2024.•
9
Konkurencija u maloprodaji u Srbiji danas je na višem nivou nego u mnogim zemljama u regionu, ocenio je danas u Novom Pazaru ministar trgovine Srbije Tomislav Momirović.
Hleb sve manje jedemo: Hoće li smanjena potrošnja uticati na proizvodnju pšenice u Srbiji?
28.03.2024.•
15
Podaci pokazuju da se od 2006. do 2022. godine potrošnja hleba po glavi stanovnika u Srbiji gotovo prepolovila. Godišnje umesto 91 kg koliko smo ranije konzumirali, sada pojedemo svega 48 kg.
Mali: O eventualnom povećanju penzija od avgusta
28.03.2024.•
9
Ministar finansija Srbije Siniša Mali najavio je danas da bi se novo povećanje penzija moglo razmatrati od avgusta ove godine.
Volvo se oprostio od dizela: Poslednji dizelaš sišao sa trake
28.03.2024.•
3
Proizvođač automobila Volvo oprostio se od vozila sa dizel motorom, nakon što je sportsko terensko vozilo XC90 sišlo sa trake u fabrici Torslanda u Švedskoj u utorak uveče.
Evro sutra 117,17 dinara
27.03.2024.•
0
Zvanični srednji kurs biće sutra 117,17 dinara za jedan evro, saopštila je Narodna banka Srbije.
Šta je MMF rekao Srbiji: "Ekspo 2027" da bude transparentniji, manje "helikopter novca"
27.03.2024.•
17
Poruka MMF-a, posle treće revizije aranžmana sa Srbijom, jeste da velika investicija, kao Ekspo 2027, koja je dosegla 18 milijardi evra, a nema garancija da će tu i stati, ne sme da uzdrma budžet.
Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu
27.03.2024.•
3
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.
Ekonomista: Prosečna plata od 800 evra ne zvuči loše, ali je nevolja što su i cene skočile
27.03.2024.•
8
Prosečna januarska plata u Srbiji iznosila je nešto manje od 96 hiljada dinara, ali pitanje je koliko ona stvarno ilustruje standard.
Mali: Razgovori sa MMF bili naporni, ali uspešni i konstruktivni
26.03.2024.•
1
Ministar finansija Siniša Mali zahvalio se delegaciji MMF, koja je završila treću reviziju aktuelnog stendbaj aranžmana sa Srbijom, na konstruktivnom dijalogu.
Mraz ipak "obrao" rano procvetale voćnjake: Stradale kajsije, breskva i jabuke
26.03.2024.•
3
Mraz nastao zbog niskih temperatura noću najviše su stradale kajsija, breskva i jabuke.
Šta stoji iza "paprenih" računa za struju?
26.03.2024.•
71
Uvećani računi za struju, u poslednja tri meseca, u velikom broju stižu na adrese potrošača.
Najavljene promene čelnika Boinga dovele do rasta akcija te kompanije
25.03.2024.•
1
Izvršni direktor "Boinga" Dejv Кalhun najavio je danas da će podneti ostavku krajem godine nakon niza nezgoda u jednoj od najvećih američkih kompanija za proizvodnju aviona.
Ministarstvo: Prijava za podsticaje moguća i za gazdinstva u procesu registracije
25.03.2024.•
0
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da poljoprivrednici mogu da podnesu zahteve za ostvarivanje prava na podsticaje putem platforme ePodsticaji i za gazdinstva koja su u procesu registracije.
Srbija po prosečnoj plati na četvrtom mestu među zemljama bivše SFRJ
25.03.2024.•
15
Srbija je na četvrtom mestu na listi zemalja bivše SFRJ sa prosečnom platom u januaru 2024, od 817,7 evra, prenela je Nova ekonomija.
Vučić sa predstavnicima MMF-a o "Skoku u budućnost"
25.03.2024.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas u Beogradu sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Da li je profitabilno kupiti fizičko zlato?
25.03.2024.•
0
Jedna od najstarijih postojećih imovina na svetu je zlato.
Do sada postavljeno više od 120.000 pametnih brojila u Novom Sadu i Beogradu
24.03.2024.•
28
Zamena brojila za očitavanje potrošnje struje je proces koji je u Srbiji trebalo da zaživi odavno, ali je činjenica da se intenzivno odvija u poslednjih pet meseci definitivno u interesu potrošača.
Srbija spremna za 5G mrežu: "Zahtevaće veći broj baznih stanica, to neće biti opasno po zdravlje"
24.03.2024.•
13
Aukcija za 5G mrežu u Srbiji, koja je ranije više puta najavljivana, trebalo bi da bude obavljena ove godine.
Sva tri mobilna operatora odjednom podigla cene: Traži se kontrola da li su prekršili zakon
24.03.2024.•
17
Komisiji za zaštitu konkurencije podneta je inicijativa za pokretanje postupka ispitivanja povrede konkurencije na tržištu usluga mobilne telefonije.
Njujork sa 350.000 milionera najbogatiji grad u SAD
24.03.2024.•
1
Najveći grad u SAD Njujork ujedno je i najbogatiji u Americi, sa blizu 350.000 milionera i 60 milijardera, čija je milionerska populacija porasla za 48 odsto tokom protekle decenije.
Promet muzičke industrije u Srbiji za pet godina uvećan 89 odsto
24.03.2024.•
2
Promet muzičke industrije u Srbiji prošle godine iznosio je 168 miliona evra, što je rast od 89 odsto u odnosu na situaciju od pre pet godina, saopšteno je iz Vlade Srbije.
Komentari 26
Paja
/
Nikola
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar