Opala proizvodnja pšenice i kukuruza u odnosu na prošlu godinu

Republički zavod za statistiku saopštio je da je proizvodnja pšenice u ovoj godini, na dan 5. septembra, iznosila 3.113.000 tona i za 9,6 odsto je manja nego prošle godine.
Opala proizvodnja pšenice i kukuruza u odnosu na prošlu godinu
Foto: 021.rs

U odnosu na 2021. godinu očekuje se viša proizvodnja suncokreta za 5,9 odsto, a manja proizvodnja šećerne repe za 21,4 odsto i soje za 26,2 odsto.

Ostvarena proizvodnja malina je viša za četiri odsto, a višanja za šest, dodaje se u saopštenju.
Očekivana proizvodnja kukuruza je 4.523.000 tona, što je za 25 odsto manje u odnosu na proizvodnju ostvarenu u prošloj godini.
 
U odnosu na desetogodišnji prosek (2012-2021) proizvodnja pšenice je veća za 15,9 odsto i suncokreta za 13 odsto, a manja je proizvodnja soje za 25,4 odsto, kukuruza za 27,5 odsto i šećerne repe za 36,3 odsto.
 
U poređenju sa proizvodnjom ostvarenom u prošloj godini, očekuje se veća proizvodnja šljiva, za 14,7 odsto, a manja proizvodnja jabuka, za 2,1 odsto. U odnosu na desetogodišnji prosek, očekuje se povećanje proizvodnje šljiva za šest i jabuka za 15,8 odsto, dodaje se u saopštenju.
 
Konačni podaci o proizvodnji useva, voća i grožđa u 2022. godini biće objavljeni u toku marta 2023. godine.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Nele

    25.09.2022 19:36
    Bice još gore jer su naši stručnjaci a i političari uništili fabrike djubriva pa sada seljak umesto 3 da4 kg po aru bacaju jedva kilogram a sa tim nema ni dobrog roda.GLAD nam je pred vratima ako se ovi naši stručnjaci neopamete.
  • Lajos a ti

    23.09.2022 15:13
    Statistika...
    Sa prodatih 1 milion setvenih jedinica kukuruza imamo max. 840.000 ha i ovogodišnjim prinosom od cca. 4.0-4.5 tone po hektaru (bez prelaznih zaliha iz 2021.) "navućemo" 3.5 miliona tona kukuruza...kolika nam je i godišnja konzumacija. O kvalitetu i aflatoxinima da i ne pričamo.
  • Zemlja čudesa

    23.09.2022 14:51
    Da nije možda zbog suše?
    Država sa velikim potencijalom za poljoprivredu ne ulaže sredstva u sisteme za navodnjavanje, održavanje kanala i prateću industriju. Profitabilnije je zaduživati se za izgradnju puteva i stanova? Srbija sve poljoprivredne mašine uvozi jer su IMT, IMR i sitniji proizvođači uništeni, uvozi veštačko đubrivo jer su sve azotare zatvorene i likvidirane, čak ni ambalažu više nije sposobna da proizvede... Javašluk i nesposobnost, a sve u korist uvozničkog lobija.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Nemačka povećava potrošnju za odbranu

Ministar finansija Nemačke Lars Klingbajl, predstavljajući vladine planove potrošnje, obećao je da će zemlja povećati potrošnju za odbranu na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2029.

Superbogati Nemci sada još bogatiji

Oko 3.900 superbogatih u Nemačkoj, svaki sa najmanje 100 miliona dolara neto, sada poseduje više od četvrtine ukupnog finansijskog bogatstva u zemlji, navela je danas Boston konsalting grupa (BCG).