Opala proizvodnja pšenice i kukuruza u odnosu na prošlu godinu

Republički zavod za statistiku saopštio je da je proizvodnja pšenice u ovoj godini, na dan 5. septembra, iznosila 3.113.000 tona i za 9,6 odsto je manja nego prošle godine.
Opala proizvodnja pšenice i kukuruza u odnosu na prošlu godinu
Foto: 021.rs

U odnosu na 2021. godinu očekuje se viša proizvodnja suncokreta za 5,9 odsto, a manja proizvodnja šećerne repe za 21,4 odsto i soje za 26,2 odsto.

Ostvarena proizvodnja malina je viša za četiri odsto, a višanja za šest, dodaje se u saopštenju.
Očekivana proizvodnja kukuruza je 4.523.000 tona, što je za 25 odsto manje u odnosu na proizvodnju ostvarenu u prošloj godini.
 
U odnosu na desetogodišnji prosek (2012-2021) proizvodnja pšenice je veća za 15,9 odsto i suncokreta za 13 odsto, a manja je proizvodnja soje za 25,4 odsto, kukuruza za 27,5 odsto i šećerne repe za 36,3 odsto.
 
U poređenju sa proizvodnjom ostvarenom u prošloj godini, očekuje se veća proizvodnja šljiva, za 14,7 odsto, a manja proizvodnja jabuka, za 2,1 odsto. U odnosu na desetogodišnji prosek, očekuje se povećanje proizvodnje šljiva za šest i jabuka za 15,8 odsto, dodaje se u saopštenju.
 
Konačni podaci o proizvodnji useva, voća i grožđa u 2022. godini biće objavljeni u toku marta 2023. godine.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Nele

    25.09.2022 19:36
    Bice još gore jer su naši stručnjaci a i političari uništili fabrike djubriva pa sada seljak umesto 3 da4 kg po aru bacaju jedva kilogram a sa tim nema ni dobrog roda.GLAD nam je pred vratima ako se ovi naši stručnjaci neopamete.
  • Lajos a ti

    23.09.2022 15:13
    Statistika...
    Sa prodatih 1 milion setvenih jedinica kukuruza imamo max. 840.000 ha i ovogodišnjim prinosom od cca. 4.0-4.5 tone po hektaru (bez prelaznih zaliha iz 2021.) "navućemo" 3.5 miliona tona kukuruza...kolika nam je i godišnja konzumacija. O kvalitetu i aflatoxinima da i ne pričamo.
  • Zemlja čudesa

    23.09.2022 14:51
    Da nije možda zbog suše?
    Država sa velikim potencijalom za poljoprivredu ne ulaže sredstva u sisteme za navodnjavanje, održavanje kanala i prateću industriju. Profitabilnije je zaduživati se za izgradnju puteva i stanova? Srbija sve poljoprivredne mašine uvozi jer su IMT, IMR i sitniji proizvođači uništeni, uvozi veštačko đubrivo jer su sve azotare zatvorene i likvidirane, čak ni ambalažu više nije sposobna da proizvede... Javašluk i nesposobnost, a sve u korist uvozničkog lobija.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta

Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.

Digitalni evro je uskoro među nama

Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.

Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro

Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.