Opala proizvodnja pšenice i kukuruza u odnosu na prošlu godinu

Republički zavod za statistiku saopštio je da je proizvodnja pšenice u ovoj godini, na dan 5. septembra, iznosila 3.113.000 tona i za 9,6 odsto je manja nego prošle godine.
Opala proizvodnja pšenice i kukuruza u odnosu na prošlu godinu
Foto: 021.rs

U odnosu na 2021. godinu očekuje se viša proizvodnja suncokreta za 5,9 odsto, a manja proizvodnja šećerne repe za 21,4 odsto i soje za 26,2 odsto.

Ostvarena proizvodnja malina je viša za četiri odsto, a višanja za šest, dodaje se u saopštenju.
Očekivana proizvodnja kukuruza je 4.523.000 tona, što je za 25 odsto manje u odnosu na proizvodnju ostvarenu u prošloj godini.
 
U odnosu na desetogodišnji prosek (2012-2021) proizvodnja pšenice je veća za 15,9 odsto i suncokreta za 13 odsto, a manja je proizvodnja soje za 25,4 odsto, kukuruza za 27,5 odsto i šećerne repe za 36,3 odsto.
 
U poređenju sa proizvodnjom ostvarenom u prošloj godini, očekuje se veća proizvodnja šljiva, za 14,7 odsto, a manja proizvodnja jabuka, za 2,1 odsto. U odnosu na desetogodišnji prosek, očekuje se povećanje proizvodnje šljiva za šest i jabuka za 15,8 odsto, dodaje se u saopštenju.
 
Konačni podaci o proizvodnji useva, voća i grožđa u 2022. godini biće objavljeni u toku marta 2023. godine.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Nele

    25.09.2022 19:36
    Bice još gore jer su naši stručnjaci a i političari uništili fabrike djubriva pa sada seljak umesto 3 da4 kg po aru bacaju jedva kilogram a sa tim nema ni dobrog roda.GLAD nam je pred vratima ako se ovi naši stručnjaci neopamete.
  • Lajos a ti

    23.09.2022 15:13
    Statistika...
    Sa prodatih 1 milion setvenih jedinica kukuruza imamo max. 840.000 ha i ovogodišnjim prinosom od cca. 4.0-4.5 tone po hektaru (bez prelaznih zaliha iz 2021.) "navućemo" 3.5 miliona tona kukuruza...kolika nam je i godišnja konzumacija. O kvalitetu i aflatoxinima da i ne pričamo.
  • Zemlja čudesa

    23.09.2022 14:51
    Da nije možda zbog suše?
    Država sa velikim potencijalom za poljoprivredu ne ulaže sredstva u sisteme za navodnjavanje, održavanje kanala i prateću industriju. Profitabilnije je zaduživati se za izgradnju puteva i stanova? Srbija sve poljoprivredne mašine uvozi jer su IMT, IMR i sitniji proizvođači uništeni, uvozi veštačko đubrivo jer su sve azotare zatvorene i likvidirane, čak ni ambalažu više nije sposobna da proizvede... Javašluk i nesposobnost, a sve u korist uvozničkog lobija.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Koliki je minimalac u Evropskoj uniji?

Kancelarija za statistiku Evropske unije - Evrostat objavila je danas da su 22 zemlje od 27 zemalja EU 1. januara objavile minimalne zarade, koje su u 14 zemalja iznad 1.000 evra.

Lukoil pristao da proda većinu svoje strane imovine

Ruska naftna kompanija Lukoil je pristala da proda većinu svoje strane imovine, ukupne vrednosti oko 22 milijarde dolara, američkoj privatnoj investicionoj kompaniji Karlajl Grup, uz odobrenje američke vlade.

Amazon otpušta 16.000 radnika

Multinacionalna američki tehnološka i trgovinska firma Amazon je potvrdila da će ukinuti još 16.000 radnih mesta, uz 14.000 radnih mesta ukinutih u oktobru, objavio je BBC.

Za koliko je prodat NIS: Vučić o ceni

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je ruski udeo u Naftnoj industriji Srbije (NIS), koji kupuje mađarski MOL, vredan između 900 miliona evra i milijardu evra.