Srbiji potrebne decenije, pa čak i čitav vek da stigne EU: Koliko treba za prosečnu platu, penziju...

Srbiji je potrebno 29 godina da dostigne prosek EU kada je reč o BDP po glavi stanovnika, 26 godina kada se govori o prosečnoj zaradi. Dostizanje prosečne penzije ovim tempom nije moguće.
Srbiji potrebne decenije, pa čak i čitav vek da stigne EU: Koliko treba za prosečnu platu, penziju...
Foto: 021.rs (Ilustracija/AI)
Isto se odnosi i na nejednakost koja se u Srbiji povećava. 
 
Ovo su nalazi istraživanja koje je sproveo Bečki institut za međunarodne ekonomske studije zajedno sa lokalnim partnerima u zemljama ovog regiona, prenosi Forbes Srbija.
Više od 40 indikatora u osam oblasti (ekonomije, obrazovanja, zdravstva, digitalizacije, infrastrukture...) mereno je za Albaniju, Srbiju, Crnu Goru, Severnu Makedoniju, BiH i Kosovo.
 
Na predstavljanju projekta nazvanog "Converge2eu" ili Konvergencija Srbije i Zapadnog Balkana ka nivou životnog standarda EU, direktor Instituta za razvoj i inovacije Nenad Jevtović, koji je sprovodio istraživanje u Srbiji, rekao je da Srbija po gotovo svim indikatorima prednjači, ali da je daleko od EU.
 
"Srbija jeste regionalni lider, ali je daleko od kluba zemalja EU u pogledu životnog standarda. U oblasti ekonomskih parametara koji najviše utiču na životni standard, Srbiji je potrebno 35 godina da dostigne prosek u EU. Najuspešnija je u pogledu digitalizacije gde je iznad proseka EU i prednjači četiri godine", rekao je Jevtović.
Što se ekonomije tiče, Srbija se trenutno nalazi na 41,7 odsto proseka EU. Ovim tempom potrebno joj je 35 godina da dostigne taj prosek. Preciznije, kada je reč o BDP-u, Srbija je na 53,1 odsto EU proseka, kod plata je na 38 odsto, a kod penzija na nepunih 18 odsto. Za dostizanje produktivnosti potrebno još je četvrt veka, pošto je prema rezultatima ovog istraživanja na 65,5 odsto proseka EU.
 
Udaljavanje od EU
 
Istraživač Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović istakao je da se gotovo sve zemlje ovog regiona udaljavaju od EU kada je reč o obrazovanju i zaštiti životne sredine.
 
"U oblasti životne sredine nema nikakvog napretka. Ili je stagnacija ili čak i nazadovanje. Slično je i sa obrazovanjem. Sem BiH, nijedna druga zemlja nije napredovala. Namera nam nije bila da samo konstatujemo kako ovim tempom u nekim oblastima treba i više od 100 godina da se dostigne EU prosek, nego da ukažemo kreatorima politika i u EU i u zemljama regiona gde treba više ulagati kako bi se što brže napredovalo", kaže Jovanović.
 
Primera radi, Srbija je najviše odmakla u oblasti digitalizacije. Pa je tu jaz samo četiri godine, kada se gleda izvoz IKT usluga. Sa druge strane, u oblastima poput energetske efikasnosti je ovaj jaz nemerljiv. Odnosno nedostižan. A u oblasti infrastrukture je veći od 100 godina.
 
"Što se infrastrukture tiče, slična je situacija u celom regionu. Svi su između 14 i 38 odsto proseka EU", istakao je Jovanović.
 
U okviru stuba koji posmatra socijalne parametre, Srbija se relativno dobro kotira kada je u pitanju tržište rada. Situacija je, pak, nepovoljna u odnosu na evropski prosek kada se posmatra siromaštvo, nejednakosti i rodni jaz u platama. On iznosi 11 odsto u korist muškaraca.
 
Ceh oslanjanja na strane investicije
 
"Usporavanje stranih investicija nije samo problem Srbije i regiona. I ne može se tumačiti kao posledica političke krize. One usporavaju zbog globalne neizvesnosti", kaže Jovanović.
 
Jevtović opet ističe iscrpljenost ekonomskog modela Srbije. Naveo je da su godine kada se rast mogao bazirati na stranim investicijama i javnim investicijama pri kraju. Potreban je, kaže, novi model baziran više na domaćim privatnim ulaganjima.
 
Ovo istraživanje osim trenutnog stanja i indikatora koji govore o tome koliko su zemlje regiona udaljene od EU proseka obuhvatilo je i nekoliko različitih scenarija. Od statusa quo, preko punopravnog članstva, faznog pristupanja koje podrazumeva pravo na budžet EU ali bez članstva, pristupa jedinstvenom tržištu, dok je poslednji sprovođenje reformi bez članstva i bez EU fondova.
 
Razlike u konvergenciji su, u različitim scenarijima, velike. Primera radi, u slučaju statusa quo kada se meri BDP po glavi stanovnika, Srbiji je potrebno 29 godina da ga dostigne. U slučaju članstva to je 18 godina. A kada bi imala pristup EU budžetu jednako kao i članice, mogla bi dostići EU prosek za 21 godinu.
 
"Nakon složenih geopolitičkih okolnosti, ali i nakon poruka sa prethodno održanog samita u Briselu, model faznog pristupanja bi definitivno doneo korist. I ne samo Srbiji već i regionu u pogledu životnog standarda", istakao je Jevtović.
Posledice zastoja u EU integracijama
 
Nenad Jevtović podseća da je proces pristupanja stao praktično od ulaska Hrvatske u EU 2013. I da su zemlje Zapadnog Balkana izgubile priliku da iskoriste prednosti koje proces pristupanja donosi. Kao posledica toga javio se, kako kaže, povećani jaz između zapadnog Balkana i novih članica koje su pristupile EU između 2004. i 2013.
 
"Taj jaz vidljiv je u ekonomskom, društvenom i institucionalnom pogledu poslednje dve decenije. Nedostatak kredibilnog procesa proširenja imao je štetne ekonomske, političke i društvene posledice", kaže Jevtović.
 
On dodaje da cilj njegovog Instituta i jeste da kroz projekat uspostave sveobuhvatan istraživački i zagovarački okvir za praćenje pokazatelja razvoja u Srbiji u odnosu na EU.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Dogodine u Botošu

    09.11.2025 10:16
    Uskoro ce nas preteci i Albanija i Crna Gora. Ali to je nas izbor, zar ne? Ne znam kako "patriote" gledaju na to sto smo najgori. Ili im je ipak vazniji licni dzep pa ih sve ovo uopste ne dotice?
  • Citalac

    09.11.2025 10:14
    Ono sto mene cudi je nedostatak svesti kod građana. Mi smo 70 i 80tih bili bogatiji od istocne Evrope Ceske, Madjarske Slovacke Bugarsk, Rumunije itd pa cak i od delova zapadne E. Spanija, Portuga, Grcka, jug Italije.... a onda je pao berlinski zid i bracni par Milosevic je odlucio da napadne Vukovar i Dubrovnok sa petokrakom na celu. Usledilo je deset godina ratova i zestokih sankcija. Dakle mi kasnimo 35 godina i vise. A niko nema ni mozga ni petlju da jednostavno uperi prst u krivca. Jel mozda proslo malo vremena? I Dacic i Vucic su na vlasti. Bukvalno isto sve ko pre 35 godina.
  • Goran

    09.11.2025 10:06
    Mislim da nedavno saznanje da je unuk Slobodana Miloševića prisutan u parlamentu možda najbolje opisuje verovatnoću ulaska Srbije u Evropsku Uniju. Sa druge strane, kratkovidost EU establišmenta ne vidi da se izolacijom Srbije samo dodatno učvršćuje odskočna daska ruskim i kineskim interesima na tlu Evrope. Nema tog EES koji može da zaustavi noćni čamac kod Bačke Palanke pun kineskih operativaca.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija